5
Yesu igharaat ŋgeu narape eez izi ya naliu Betesda
Muri ghoro, yes Yuda sawa todi eez ivot pa tilup di ve tigham suŋuuŋ tiina pa Maaron. Tovenen Yesu izala pa Yerusalem. Ya naliu eez ineep igharau didiiŋ tiina to iluvut Yerusalem. Tiwaat iza ila Hibru aliŋadi tighaze Betesda.* Baibol pida tiwaat ya naliu tonene iza tighaze Bet-zata, ma Betsaida.
Ya tonowen ineep igharau ataam avo to tiwaata tighaze ‘Ataam to Sipsip.’ Ve tirei mbeez liim tiyoon tiluvutin ya aze. 3-4 Moghon moghon moroghooŋa katindi tighengheen ila mbeez tonowen lolodi. Pida matadi pisi, pida aghedi isami, ve pida aghedi imaat wa. Irau tilaagh maau. [Tinepneep tonowe ve tisasaŋan le ighaze ya itarir, nene rikia moghon tila tiyatov di tizila. Pasa, sawa eŋaeŋa, aŋela to Maaron izi inim, ve igham ya tonenen itarir. Ve sei to ighaze iyatova izila muuŋ, nene pale moroghooŋ toni isob, ve tini poia.]
Ŋgeu eez inepneep ya tonenen aze. Ye moroghooŋ ikisi irau ndaman tamoot ee saaŋgul liim ve tol (38) wa. Yesu ighita ŋgeu tonenen ighengheen, ve iwatag ighaze ye imorooŋ sawa mala wa. Tovenen ighasoni ighaze: “Vena? Lolom pa tinim poia?”
Narape tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Ŋgeu tiou, ighaze ya itarir, you leg itag ite eta to iuul ghou ve ighur ghou nazila ya maau. Ve sawa naol to taug natoova pa nazila, tamtoghon pida timuuŋ payou ve tizila.”
Yesu isaav pani ighaze: “Umundig uyoon, uput moogh tiom, ve ulaagh.” Rikia moghon ve ŋgeu tonenen tini poia. Tovenen imundig, iput moogh toni, imbaada, ve ilaagh ila. Eemoghon sawa tonenen, nene umbom patabuaŋ to Maaron. Is 35:4-6; Yo 9:14
10 Tovenen daba to yes Yuda tighita ŋgeu tonenen, ve tiyaana tighaze: “Ai, aazne, nene umbom patabuaŋ to Maaron! Umbaad moogh tiom ve ulaagh pasa? Ŋgar to ughami ne, tutuuŋ iŋgalsek pani.”
11 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: “You taug maau. Ŋgeu to igharaat ghou ve tinig poia, tauto isaav payou ighaze: ‘Uput moogh tiom, ughami, ve ula.’ ”
12 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Sei isaav payom?” 13 Eemoghon ŋgeu tonenen ikankaan pa sei to igharaata ve tini poia. Pasa, sawa tonenen, ival tiina tinepneep tonowe. Tauto Yesu ipasi ila lolodi, ve ighau ila wa.
14 Muri ghoro, Yesu ila indeeŋ ŋgeu tonenen izi Rumai Tiina dige, ve isaav pani ighaze: “Ughita. Aazne, tinim poia wa. You nasaav payom: Ugham sosor muul malep. Ighaze unoknok ghamuuŋ sosor, nene pale pataŋani tiina kat igham ghom le ilib pa pataŋani to papazogi igham ghom.” Yo 8:11; 2Pe 2:20+
15 Yesu isavsaav pani le isob, ghoro ŋgeu tonenen ipuli, ve ila ipaes pa daba to yes Yuda ighaze: “Ŋgeu to igharaat ghou, nene Yesu.”
16 Tovenen daba to yes Yuda tiyou avodi pa Yesu, ve tikaal ataam pa tiŋgal mata. Pasa, ye ighamgham uraat tovene ila umbom patabuaŋ to Maaron. 17 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “To muuŋ ve inim, Tamaŋ ighamgham uraat toni irau sawa isob. Tauto you paam naghamgham uraat tovene.” Yo 9:4, 14:10
18 Saveeŋ toni tonene ireu daba tonenen lolodi. Tovenen ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze le tirabi imaat. Pasa, tighita tighaze ye imamalaaŋ pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ. Ve ŋgaramus igham sosor ite izala pogho. Pasa, iwaat Maaron ighaze ye tama. Tovenen tighita tighaze ye ipakur tau ighaze ye raraate inim Maaron. Yo 10:30,33, 19:7
Yesu itaghon Tama Maaron ŋgar toni pa uraat to ye ighamghami
19 Tovenen Yesu isaav pa daba to yes Yuda ighaze: “You nasaav payam. Onoon kat, Maaron Natu irau igham mbeb eta itaghon tau ŋgar toni ne maau. Maau kat. Ye ighita Tama igham sa ŋgar, nene ye itaghoni moghon. Tovenen sa ŋgar to Tama ighamghami, nene Natu ighami paam. Yo 8:28+, 14:10
20 Tama lolo pa Natu kat. Tovenen uraat naol to ye ighamgham di ne, ye ipatooŋ di pa Natu. Ve muri, ye pale ipatooŋ uraat tintina pida to tilib pa uraat to ŋgaramus ivot ne pa Natu. Tovenen yam pale aghita di, le ruŋamim iza padi ve avomim ikaak. Yo 3:35
21 Tama Maaron, ye ipamundigin yes mateeŋa ve timundig matadi iyaryaar muul. Natu tovene paam. Ighaze lolo pa tamtoghon eta, ye pale ighami ineep poia. Yo 11:25; Ro 4:17; 1Kor 15:45; Ep 2:5
22 Uraat to gabizooŋ tamtoghon, tovene paam. Tama Maaron iŋgabiiz tamtoghon eta ve ighur atia pani maau. Uraat tonenen, ye ipuli isob ila Natu nima. Mt 25:31; Mbaŋ 10:42, 17:31
23 Leso ival tisob tighita Natu tighaze ye le iza, ve titandag pani tinimale titandag pa Tama Maaron. Ve ighaze tamtoghon eta itandag pa Maaron Natu maau, nene itandag pa Tama Maaron maau paam. Pasa, ye to imbaaŋ Natu izi inim taan. Lu 10:16; Pil 2:10+; 1Yo 2:23
24 “You nasaav payam: Onoon kat, ighaze tamtoghon eta ilooŋ saveeŋ tiou ve itaghoni, ve ighur ila to Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim, nene ye igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve ye pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Tamtoghon tovene, you irau naŋgabiiza ve naghur atia pani ne maau. Pasa, ye ipul ataam to mateeŋ wa, ve aazne itaghon ataam to ineep mata iyaryaar le alok. Yo 3:16, 6:40, 8:51; 1Yo 5:13
25 You nasaav payam: Onoon kat, mala maau pale sawa paghu ivot. Aazne, inim igharau wa. Sawa tonenen ighaze ivot, yes to titaghon ataam to mateeŋ ne, pale tilooŋ Maaron Natu aliŋa. Ve ival tisob to ighaze tilooŋ aliŋa ve titaghoni, nene pale tigham nepooŋ poia ila to Maaron. Ga 2:20; Ep 2:1,5; Kol 2:13
26 Maaron tau inim pughu pa tau nepooŋ toni. Ve ye ighur tapiri tonenen ila to Natu. Tauto Natu paam inim pughu pa tau nepooŋ toni. Yo 1:4
27 Ve Tama ighur uraat to gabizooŋ tamtoghon ve ghuruuŋ atia padi ila Natu nima paam. Pasa, ye Tamtoghon Natu. Sawa naol, Yesu iwaat tau ighaze ‘Tamtoghon Natu.’ Saveeŋ waaro tonene, pughu tol. Sawa pida, nene ataam ite to ye isavia tau. Ve sawa pida, Yesu iwaat tau ighaze ‘Tamtoghon Natu’ pasa, ye tamtoghon raraate inimale iit. Ve sawa pida, saveeŋ tonene pughu tovene: Yesu, ye Mesia to Maaron ighuri pa uraat to ghamuuŋ pooz itaghon saveeŋ to Daniel 7:13-14. Saveeŋ to Yesu tonene, ŋgar ru tineep ila: Eez, nene vene: Ighaze Yesu iŋgabiiz iit tamtoghon, gabizooŋ toni pale deŋia. Pasa, ye tamtoghon raraate inimale iit, ve iwatag katin pataŋani ve tovaaŋ naol to taan. Ve ŋgar ite, nene vene: Yesu irau iŋgabiiz tamtoghon, pasa ye Mesia to Maaron ighuri pa uraat to ghamuuŋ pooz. Hib 4:15-16
28 Yam ruŋamim iza pa saveeŋ tonene malep. Muri, sawa eta pale ivot, ghoro mateeŋa tisob to tigheen naal lolo, pale tilooŋ Maaron Natu aliŋa, 1Kor 15:52; 1Tes 4:16
29 ve timundig, tipul naal todi, ve tivot. Yes to muuŋ tighamgham ŋgar popoia, pale timundig ve tineep matadi iyaryaar le alok. Eemoghon yes to muuŋ tighamgham ŋgar samia, pale timundig ve tigham atia to sosor todi. Mt 25:46; Mbaŋ 24:15; Ro 2:7+; Syg 20:12
30 “You irau nagham mbeb eta itaghon taug lolog ve ŋgar tiou ne maau. Saveeŋ to naloŋlooŋa ila to Tamaŋ Maaron, tauto ighamgham pooz payou pa gabizooŋ tiou. Tovenen ighaze naŋgabiiz tamtoghon, nene pale gabizooŋ tiou deŋia moghon. Pasa, you nataghon taug lolog maau. Nataghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne lolo.” Yo 6:38, 8:16; Syg 19:11
Mbeb pida to tipariaaŋ ghiit pa taghur ila to Yesu
31 Yesu isaav muul tovene: “Ighaze you taug napariaaŋ saveeŋ tiou, nene iraua maau. Saveeŋ tovene, yam irau aghur ila aghaze nene onoon ne maau. 32 Eemoghon Ŋgeu ite to ipariaaŋ saveeŋ tiou. [Nene Tamaŋ Maaron.] Ve you nawatag: Saveeŋ to ye isasavia payou, nene onoon moghon. Mt 3:17; Yo 8:18
33 “Ve ŋgeu ite paam ipariaaŋ saveeŋ tiou. Sawa to yam ambaaŋ tamtoghon tiam pida tila to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, ye ivotia saveeŋ onoon padi, ve ipariaaŋ di pa tighur inim tiou. Yo 1:29,35
34 You naghur matag pa tamtoghon eta pa ipalot saveeŋ tiou ne maau. Eemoghon nasavia saveeŋ tonene to nauul gham, leso aghur inim tiou, ve Maaron igham mulin gham. 35 Yoan, ye inim yaryarooŋa to ighan ve igham ndug ighazooŋ pa tamtoghon. Ve sawa rismoghon to ye ineep toman gham, yam tinimim iza ve lolomim poia pa ghazooŋa toni.
36 “Eemoghon you leg mbeb ite paam to ipariaaŋ saveeŋ tiou ve ilib pa saveeŋ to Yoan. Nene uraat naol to Tamaŋ ighur di tinim nimag leso nagham di ve napasob di. Uraat naol to naghamgham di, nene tipatooŋ ghou tighaze: Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou to nanim. Yo 10:25, 14:11
37 “Tovenen Tamaŋ Maaron to imbaaŋ ghou nanim, ye ipariaaŋ saveeŋ tiou wa. Eemoghon muuŋ ve inim, yam alooŋ aliŋa rita maau, ve aghita nagho pa eta sone. 38 Ve saveeŋ toni paam ineep tuŋia ila lolomim maau. Pasa, Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou nazi nanim taan, eemoghon yam aghur inim tiou maau. 39 Yam anumeer aghaze Maaron saveeŋ toni pale ipatooŋ gham pa ataam to aneep matamim iyaryaar le alok. Tovenen sawa naol awatwaat saveeŋ toni, ve azuaria gham aghaze le awatag katin pughu. Ve mos waaro to naol ne tipariaaŋ saveeŋ tiou. Lu 24:44; Mbaŋ 13:27; Ro 1:2
40 You naghaze yam anim tiou, leso agham nepooŋ poia ila to Maaron. Eemoghon yam lolomim pa ŋgar tovene maau.
41 “Ighaze tamtoghon tipait izag, ma tipait ghou maau, nene matag ila padi maau. Pasa, you nazuaria ghou pa paitooŋ to tamtoghon maau. Ga 1:10; 1Tes 2:6
42 Eemoghon yam, you nawatag gham wa. Yam aghur lolomim pa Maaron rita maau. 43 Pasa, you nagham Tamaŋ Maaron nagho to nanim. Eemoghon yam agham ghou maau, ve azurun ghou. Ve ighaze ŋgeu eta itaghon tau ŋgar toni ve inim, ghoro yam rikia moghon aghami toman lolomim poia, ve aghur ila saveeŋ toni. 44 Pale irau aghur ila to Maaron vena? Maau. Pasa, yam azuaria gham aghaze le nditamim tipait gham, ghoro poia. Eemoghon paitooŋ tau to inim pa Maaron, yam azuaria gham pani maau. Mt 23:5+; Yo 12:43; Ro 2:29
45 Vena, yam aghaze you pale napayoon gham pa savsaveeŋ ila Tamaŋ Maaron nagho? Maau. Mose, ŋgeu to yam anumeera aghaze tutuuŋ toni pale igham gham aneep pooi, nene ye to pale ipayoon gham pa savsaveeŋ. 46 Inimale yam aghur ila saveeŋ toni, tone aghur inim tiou paam. Pasa, saveeŋ waaro naol to ye imbood di, nene tiza tiou. Mbnp 3:15, 22:18, 49:10; Lo 18:15+
47 Eemoghon yam aghur ila saveeŋ to ye imbooda ne maau. Tauto pale aghur ila saveeŋ tiou vena?” Lu 16:31

*5:2: Baibol pida tiwaat ya naliu tonene iza tighaze Bet-zata, ma Betsaida.

5:27: Sawa naol, Yesu iwaat tau ighaze ‘Tamtoghon Natu.’ Saveeŋ waaro tonene, pughu tol. Sawa pida, nene ataam ite to ye isavia tau. Ve sawa pida, Yesu iwaat tau ighaze ‘Tamtoghon Natu’ pasa, ye tamtoghon raraate inimale iit. Ve sawa pida, saveeŋ tonene pughu tovene: Yesu, ye Mesia to Maaron ighuri pa uraat to ghamuuŋ pooz itaghon saveeŋ to Daniel 7:13-14. Saveeŋ to Yesu tonene, ŋgar ru tineep ila: Eez, nene vene: Ighaze Yesu iŋgabiiz iit tamtoghon, gabizooŋ toni pale deŋia. Pasa, ye tamtoghon raraate inimale iit, ve iwatag katin pataŋani ve tovaaŋ naol to taan. Ve ŋgar ite, nene vene: Yesu irau iŋgabiiz tamtoghon, pasa ye Mesia to Maaron ighuri pa uraat to ghamuuŋ pooz.