24
Yesu imundig pa mateeŋ
(Mt 28:1-10; Mk 16:1-8; Yo 20:1-10)
Umbom patabuaŋ isob, ve ndag to ivot muuŋ pa wik tonenen, mboŋmaagh kat, ve ndiliva tonowen tigham naunauŋ ve ŋgoreeŋ to tigharaat di, ve tila pa naal to Yesu. Tila tivot tonowe, le tighita yaam tiina to ipoon naal avo, ineep ila ina muul maau. Tipatambulini ighau ila pa naal avo wa. Tovenen tilooŋ tila, eemoghon tighita Yesu paatu maau. Tauto tigham ŋgar naol. Mala maau ve, ndiran ru tivot, ve tiyoon tigharau di. Yesuru nonogiiŋa todi milmilia kat. Mbaŋ 1:10
5-6 Yes ndiliva tighita di le matughezaaŋ tiina igham di. Tovenen tiput aghedi, ve tighur naghodi izila taan.
Eemoghon ndiran ru tonowen tisaav padi tighaze: “Yam anim akaal ŋgeu to mata iyaryaar ila mateeŋa inadi pasa? Ye ineep sualen muul maau. Ye imundig wa! Matamim iŋgal. Sawa to ye ineep toman gham izi Galilaia, isaav payam ighaze: ‘Tamtoghon Natu, pale tighuri ila ndiran samsamiadi nimadi, ve tirabi imaat izala ai pambarooŋ itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon mboŋ inim tol, Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.’ ” Lu 9:22, 18:31+
Yes ndiliva tilooŋ saveeŋ tonene, ve matadi iŋgal Yesu aliŋa. Ghoro tipul naal, ve timuul tila tipaesia mbeb to ivot padi ne pa taghoniiŋa saaŋgul ve eez, toman ndiran pida paam. 10-11 Ndiliva tonowen, nene Maria to Magdala, Yoana, Maria ite to Yakobus tina, ve ndiliva pida paam. Yes tonene to tipaesia mbeb tonenen pa yes mbaŋooŋa. Eemoghon yes mbaŋooŋa tighur ila saveeŋ todi maau. Tighaze pa ŋgar todi iwaghamgham ve tisaav sorok.
12 Eemoghon Petrus imundig ve ilaan ila pa naal to Yesu. Ila ivot tonowe, ghoro itugi izi, ve iŋgig ilooŋ ila pa naal lolo, le ighita uli pida pida to tikau Yesu paatu pani, mbeb tonowen moghon to tinepneep. Tovenen ipul naal ve ila, ve ighamgham ŋgar pa mbeb to ivot.
Yesu ivot to taghoniiŋa toni ru izi ataam to ila pa ndug Emaus
(Mk 16:12-13)
13 Ndag ee moghon tonenen, taghoniiŋa ru to Yesu tighaze tila pa ndug kainaŋen Emaus. Ndug tonowen ineep mala ris pa Yerusalem (irau 11 kilomita ma venen). 14 Yesuru tilaghlaagh, ve tiwasavon di pa mbeb naol to tivot. 15 Tisavsaav, ve mala maau, Yesu tau ivot todi, ve yesŋa tilup di pa laghooŋ ve tila. 16 Eemoghon mbeb eta ipoon matadi, tauto tighilaala maau. 17 Yesu ighason di ighaze: “Ou, yamru alaghlaagh, ve awasavon gham pa sa?”
Ye isaav tovene ve yesuru tiyoon. Naghodi iza maau. Titud moghon. Pasa, lolodi isami kat. 18 Ghoro todi eez, iza Kleopas, ipamuul Yesu aliŋa ighaze: “Wai, mbeb to noor moghon ivot, tamtoghon tisob to tineep izi Yerusalem we tiwatagi. Yom avaat loom eta, tauto ukankaan ne?”
19 Tovenen ye ighason di muul ighaze: “Sa mbeb?”
Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nisavsaav pa ŋgar to tigham pa Yesu to Nasaret. Ival tiina tighita tighaze ye propet tiina eez ila Maaron mata. Pasa, saveeŋ toni ve uraat toni, toman tapiri. Mt 21:11; Yo 6:14; Mbaŋ 2:22
20-21 Tovenen nighaze pa ye Volaaŋa to pale igham mulin iit Israela pa pataŋani toit. Eemoghon maau. Yes daba to watooŋrau toman pooza toit tighuri ila yes Roma nimadi leso tirabi imaat. Tauto Roma tirabi izala ai pambarooŋ ve imaat. Mbeb tonene ivot pani mboŋ tol ila wa. Lu 1:68, 19:11; Mbaŋ 1:6
22-23 “Ve ŋgaramus, mboŋmaagh sone, ve mbeb ite ivot. Ndiliva tiei pida tigham ghei ruŋamai iza le nikankaan. Pasa, tila naal toni, eemoghon tighita paatu ineep muul maau. Ve tighita aŋela tivot todi, ve tisaav padi tighaze: ‘Yesu ineep mata iyaryaar.’ Tovenen timuul tinim, ve tipaesia mbeb tonenen payei. 24 Ghoro ndiran tiei pida anadi tila tighaze tighita naal. Tila tivot, ve tighita Yesu paatu ineep maau. Ve mbeb tisob tinepneep raraate inimale ndiliva tisavia.” Yo 20:3+
25 Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Wai, yam lemim ŋgar maau. Maaron aliŋa isob to yes propeta tivotia, pughu vena to yam aghur ila rikia maau? 26 Saveeŋ ineep pataghaaŋ tovene: Mesia pale iyamaan yabyabuuŋ tiina ve imbaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar toni. Ghoro iza tiina ivot ighazooŋ, ve izala ineep izi ndug toni sambam toman tapiri ve ŋguruba tiina.” Lu 9:22; Mbaŋ 17:3; Hib 12:2; 1Pe 1:10+
27 Ghoro Yesu ipaghazoŋan di pa Maaron aliŋa isob to timbooda iza toni. Ipamundigin saveeŋ toni pa saveeŋ to Mose, ve itaghoni inim le ipasobi ila saveeŋ isob to yes propeta. Mbnp 3:15; Lo 18:15; Mbo 22
28 Tilaghlaagh tila le tigharau ndug to yesuru tighaze tila pani. Ghoro Yesu igham inimale ye ighaze malmali ila. 29 Eemoghon yesuru tizoorndug pani tighaze: “Aiss, ula malep. Mboŋ izi wa. Umuul unum, ve itiŋa taneep.” Tovenen Yesu ila toman di, ve yesŋa tineep.
30 Tinepneep le sawa to mboledi izi pa ghanghaniiŋ, ghoro Yesu igham mberet, ipakur Maaron pani, iteeva, ve ireii padi. 31 Igham tovene, ghoro matadi iza pani ve tighilaala. Eemoghon rikia moghon, ve ye ilale sorok ila lolodi, le tighita muul maau. 32 Yesuru tiwambatutun di, ve tisaav tighaze: “Onoon kat. Sawa to talaagh taghon ataam tanim, ye ipaghazoŋan ghiit pa Maaron aliŋa to timbooda, le saveeŋ toni tonowen ipazaagh katin lolood.”
33 Sawa eemoghon tonenen, yesuru timundig, ve rikia moghon timuul tila pa Yerusalem. Tila tivot tonowe, ve tindeeŋ taghoniiŋa saaŋgul ve eez to yesŋa nditadi pida tilup di ve tinepneep. 34 Ndiran to tilup di, tisaav pa yesuru tighaze: “Onoon kat. Tiina toit imundig pa mateeŋ, ve ila ivot to Simon wa.” 1Kor 15:4+
35 Ghoro yesuru anadi tipaesia mbeb to ivot padi izi ataam luvuŋa. Ve tisaav padi tighaze: “Sawa to Yesu iteev mberet, yeru nighilaala.”
Yesu ivot to taghoniiŋa toni
(Mt 28:16-20; Mk 16:14-18; Yo 20:19-23; Mbaŋ 1:6-8)
36 Taghoniiŋa to Yesu tisavsaav pa mbeb tonenen, ve mala maau, Yesu tau ivot iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze: “Luuma to Maaron ineep toman gham.”
37 Yes tighita le ruŋadi iza, ve matughezaaŋ tiina igham di. Tighaze pa ye mariaam.
38 Eemoghon Yesu isaav padi muul ighaze: “Wai, pughu vena to yam amatughez, ve agham ŋgar naol, ve lolomim ru? 39-40 Aghita nimag ve agheg. Nene you taug tonene. Anim akis ghou ve aghita. Mariaam eta le minda ve tua inimale you? Maau.” Ye isavsaav padi, ve ipatooŋ nima ve aghe padi. 1Yo 1:1
41 Yes tinidi iza kat. Eemoghon lolodi ru sone. Pasa mbeb to tighita, nene igham ŋgar todi isob. Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Vena, amim aniiŋ eta pa naghani, ma maau?” Yo 21:5
42-43 Tovenen tigham iigh mazooza suruvu pani, ve tisob timbatuti ve ighan. Mbaŋ 10:41
Yesu ighur uraat pa taghoniiŋa toni
(Mt 28:18-20; Mk 16:15)
44 Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Matamim iŋgal aliŋag to muuŋ itiŋa tanepneep ve nasavia payam: Saveeŋ isob to timbooda iza tiou, nene pale ighur anoŋa ivot itaghon Maaron ŋgar toni. Saveeŋ to ineep ila Mose tutuuŋ toni, saveeŋ to yes propeta, ve saveeŋ to ineep ila mbouŋ to iit Israela paam.” Mbo 2, 16, 22, 69, 72, 110, 118
45 Ye isaav tovene, ghoro ipaghazoŋan ŋgar todi pa Maaron aliŋa to timbooda, leso tighazooŋ kat pa pughu. 46 Ve isaav padi muul ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, nene isaav tovene: Mesia pale iyamaan yabyabuuŋ, ve tirabi imaat itaghon Maaron ŋgar toni. Ve mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ. Mbaŋ 17:3
47 Ghoro tivotia saveeŋ pa tamtoghon ila ye iza tovene: Yes irau tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron, ve tighur ila to Mesia. Leso ye ndamo padi, ve Maaron ireu sosor todi. Uraat tonene, yam pale apamundigini izi Yerusalem muuŋ, ghoro aseeŋga ila le irau ndug isob. Mt 28:19
48 Yam aghita mbeb tisob to tivot payou ne pa taumim matamim. Tovenen lemim uraat pa ala avotia varug, leso apariaaŋ saveeŋ tiou. Yo 15:27; Mbaŋ 1:8, 2:32; 1Yo 1:1+
49 Eemoghon ala rikia malep. Pasa, you pale nambaaŋ Avuvu Patabuaŋ sambam izi inim itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Tamaŋ Maaron. Tovenen aneep izi Yerusalem, ve asaŋan le irau Maaron tapiri sambam izi inim ve izala poghomim, ghoro ala.” Is 44:3; Yoel 2:28; Yo 14:16, 15:26, 16:7; Mbaŋ 1:4, 2:4; Ga 3:14
Yesu imuul iza ila pa sambam
(Mk 16:19-20; Mbaŋ 1:9-11)
50 Ghoro Yesu igham taghoniiŋa toni ve tila pa ndug Betania. Tila peria, ghoro iit nima iza, ve ighur poia to Maaron iza todi. 51 Nima izaza poghodi sone, ve Tama Maaron ighami ipul di, ve iza ila pa sambam. Yo 20:17
52 Yes tiput aghedi ve tipaiti le isob, ghoro timuul tila pa Yerusalem toman lolodi poia kat. Yo 16:22
53 Sawa tonenen ve ila, tiluplup di pa suŋuuŋ ila Rumai Tiina nagho, ve tipapait Maaron iza pa poia toni.