17
Paulus yesuru Silas tivotia varu poia izi ndug Tesalonika
Paulus toman ndita tilaagh tila tivot ndug Ampipolis, ve tisakia muul tila ndug Apolonia. Ghoro tilaagh muul tila tivot ndug Tesalonika. Ndug tonowen, yes Yuda rumai todi eez inepneep. Paulus yesŋa yes Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ titaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami. Tovenen umbom patabuaŋ tol, ye ila rumai tonowen, ve yesŋa yes Yuda tiwasavon di pa Maaron aliŋa to timbooda. Ye ipatoot di pa Maaron aliŋa, leso tighilaal tighaze Mesia, ye irau iyamaan yabyabuuŋ ve imaat, ghoro imundig pa mateeŋ itaghon Maaron ŋgar toni. Ve isaav padi ighaze: “Yesu to navovotia varu payam ne, tauto Mesia.” Lu 24:26,46; Mbaŋ 3:18, 18:28
Yuda pida tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighur ila. Tovenen tila tilup di toman Paulus yesuru Silas. Ve yes moghon maau. Yes Grika ival to matadi iŋgalŋgal Maaron ve yesŋa yes Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ, toman ndiliva pida to izadi tintina, yes paam tighur ila to Yesu, ve titaghon ataam toni.
Eemoghon yes Yuda tighita ival tiina titaghon Paulus yesuru Silas, le ireu lolodi. Tovenen tila maran, ve tiyou ndiran samsamiadi pida to tirourou sorok taghon maran, ve yesŋa ndiran tonowen tilup di, ve tipazaagh ival tiina to ndug, leso tipamundigin malmal iŋarua yesuru. Mala maau, oroor tiina imundig, ve tikeet tiŋarua Yason ruum toni tila. Tila tivot ruum, ghoro tirab balagin ataam, ve tilooŋ tila tikaal Paulus yesuru Silas. Tighaze tigham di tivot, leso tipayoon di ila ival tiina matadi. 1Tes 2:16+
6-7 Eemoghon tikaal di le maau. Tovenen tigham Yason toman toŋvetaz pida to Krisi, ve tisasaar di tila, ve tipayoon di ila yes daba to ndug matadi. Ghoro timboob tighaze: “Ndiran to Yason igham di tila tineep ruum toni, tilaghlaagh irau taan isob, ve tipapazaagh tamtoghon pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Ve aazne, tinim tivot ndug toit wa. Ndiran tonowen tizorzoor kinik tiina to Rom tutuuŋ toni. Pasa, tisavsaav tighaze kinik ite inepneep, iza Yesu.” Lu 23:2; Yo 19:12; Mbaŋ 16:20
Ival tiina toman yes daba to ndug tilooŋ saveeŋ tonene, le ireu lolodi ve oroor tiina imundig muul. Tovenen yes daba to ndug tisaav pa Yason toman ndita tighaze tighur yaam pida izi tikisi. Leso timatughez, ve tigham pataŋani ivot pa ndug muul sob. Yaam tonowen, ŋgara tovene: Ighaze tigham sosor ite paam muul maau, nene muri pale tigham mulini. Yason toman ndita tighur yaam tonenen ila todi le isob, ghoro yes daba tipul di tila.
Paulus yesuru Silas tivotia Maaron aliŋa izi ndug Berea
10 Paulus yesuru Silas tineep le mboŋ izi, ghoro yes toŋvetaz to Krisi rikia moghon tipaghau di tila pa ndug Berea. Tila tivot tonowe, ve tiŋarua yes Yuda rumai todi. 11 Yes Yuda to ndug Berea, ŋgar todi poiawaat. Tilib pa yes Yuda to ndug Tesalonika. Pasa, tighaze le tilooŋ katin saveeŋ to Paulus ivovotia. Ve ndag to naol ne, tiŋgabiiz saveeŋ toni toman Maaron aliŋa to timbooda, leso tiwatag: Saveeŋ toni deŋia, ma maau? Yo 5:39
12 Tauto Yuda katindi titoor ŋgar todi ve tighur ila to Yesu. Ve Grika katindi to izadi tintina, yes tighur ila paam. Yes ndiliva ve nditamoot.
13 Eemoghon yes Yuda to ndug Tesalonika tilooŋ Paulus varu tighaze ye ivovotia Maaron aliŋa izi ndug Berea. Tovenen timundig titaghon di tila, ve tighamun ival tiina to Berea ŋgar todi ve tipazaagh di. Leso tigham malmal pani. 14 Tovenen yes toŋvetaz to Krisi rikia moghon tiŋguaaz Paulus tizila naari, ve Silas yesuru Timoti moghon tineep izi Berea. 15 Yes to tiŋguaaz Paulus, tiŋgini le tila tivot ndug tiina Atens.* Ndug Atens iza tiina pasa, muuŋ ve inim, ndiran ŋgara katindi tinepneep izi tonowe.
Tila peria, ghoro Paulus isaav padi ighaze: “Amuul ala, ghoro asaav pa Silas ve Timoti rikia moghon titaghon ghou tinim.” Tovenen tipul Atens ve timuul tila.
Paulus ineep izi ndug Atens
16 Sawa to Paulus isasaŋan Silas yesuru Timoti izi Atens, ye ilaghlaagh taghon ndug lolo, ve ighita ndug ivon pa maaron kaaromŋa anunudi, le irau lolo maau kat. 17 Tovenen ilooŋ ila yes Yuda rumai todi, ve yesŋa yes Yuda ve ndiran pida to matadi iŋgalŋgal Maaron ve yesŋa yes Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ, tiwasavon di pa Maaron aliŋa. Ve ndag to naol ne, ye ilala maran ate, ve isavsaav toman yes to tineep izi tonowe.
18 Tamtoghon katindi to ndug Atens titaghon ŋgar to yes ndiran ŋgara to muuŋ. Lupuuŋ todi tintina ru, tiwaat izadi tighaze ‘Epikurian,’ ve ‘Stoik.’ Yes Epikurian titaghon ŋgar to ŋgeu eez, iza Epikurus. Ve yes Stoik titaghon ŋgar to ŋgeu ite, iza Zeno. Sawa to Paulus ineep izi Atens, Epikurus ve Zeno timaat alok wa, irau ndaman 300 ma venen. Eemoghon tamtoghon titataghon ŋgar todi sone. Epikurus isavsaav pa ataam to tamtoghon tineep toman lolodi poia. Ŋgar toni tovene: Sa ŋgar to ighaze igham ghom lolom poia, nene utaghoni tovene le irau isooŋ matin ghom. Ula pa naghom moghon. Ve Zeno ŋgar toni, nene vene: Iit irau tatatan tauud, takaal ataam pa ŋgar toit ivot inim tiina, ve tauud tagham uraat. Ve sa mbeb to ighaze ivot pait, poia ma samia, nene tayok pani moghon. Tagham ŋgar naol malep. Leso taneep pooi.
Epikurian pida toman Stoik pida tilooŋ Paulus ivotia Yesu varu ve mundigiiŋ to yes mateeŋa, ve timundig ve yesŋa Paulus tiparzoor pa savsaveeŋ. Tamtoghon todi pida tisaav tighaze: “Aghita. Borou tonowen iyou avo pasa? Saveeŋ to isasavia we, ye tau ighazooŋ pani maau. Avaat ighami ila ndiran pida avodi.”
Ve tamtoghon pida tisaav tighaze: “Maau. Ye avaat isavia ndug pida maaron todi, leso ighereb ghiit pa tataghon di.”
19 Tovenen tighami tila pa lupuuŋ tiina to yes daba to tiluplup di izala ndug mbuŋa Areopagus, ve tisaav pani tighaze: “Laak, ŋgar paghu to yom uvovotia pa tamtoghon, usavia payei ve nilooŋa. Leso nighazooŋ pani. 20 Pasa, ŋgar to yom usasavia ne, yei nilooŋa inimale paghu payei. Tovenen nighaze usavia muul. Leso nighazooŋ kat pa pughu.” 21 Tisaav tovene pasa, tamtoghon tisob to Atens toman yes loomba to tila tineep toman di, ledi uraat ite paam maau. Tinepneep ve tighurghur taliŋadi pa sa ŋgar ma saveeŋ paghu to tamtoghon tisavia ivot, ghoro tiwasavon di pani.
Mos to Paulus ivotia izi ndug Atens
22 Paulus imundig ve iyoon ila bodbodaaŋ to lupuuŋ tiina tonowen, ve isaav padi ighaze: “Yam nditamoot to Atens, you nawatag: Yam azuaria gham aghaze le ambees kat pa ndimaronŋa tiam. Ŋgar tiam, you naghita wa. 23 Pasa, sawa to nalaagh taghon ndug lolo, you naghita maaron tiam anunudi katindi to asuŋsuŋ padi. Ve naghita artaal eez to timbood saveeŋ izala pogho tovene: ‘Artaal tonene, nene to maaron to yei niwatagi maau.’ Laak, Maaron to yam awatagi maau ve ambesmbees pani, tauto aazne naghaze navotia payam.
24 “Ye Maaron to ighur sambam ve taan, toman mbeb tisob. Ve ye Tiina to iŋgin sambam ve taan. Ye ineep ilooŋ ila rumai to suŋuuŋ to tamtoghon tirei di pa nimadi ne maau. Mbnp 1:1+; Mbaŋ 7:48+
25 Ve imbool pa mbeb eta, leso iit tamtoghon taghur nimaad pa ulaaŋi ne maau. Ye tau to igham yaghuraad pa iit tasob, ve igham ghiit taneep mataad iyaryaar. Ve mbeb toit to naol ne, ye to igham di pait. Mbo 50:10+
26 “Muuŋ kat, ye ighur tamtoghon ee moghon. Ve igham ghiit ndug ndug to taan tasob tavot ila to tamtoghon ee moghon tonowen, ve ighur ghiit taneep irau taan isob. Ye tau ighur tamtoghon tineep irau ndug todi todi, ve ighur mbut pa taan todi. Ve ighur sawa padi pa tineep izi ndug todi todi. Mbnp 2:7
27 “Maaron igham tovene, leso ipamundigin ghiit pa tazuaria ghiit pa kalooŋi. Onoon, ye ineep mala pait maau. Eemoghon sawa to takaala, iit tanimale yes matadi pisi to tindabdab pa mbeb. 28 Nepooŋ toit, ve sa ŋgar to ighaze taghami, nene ye ineep toman ghiit. Ve ye to ighur ghiit tovene. Nene inimale tamtoghon tiam ŋgara eez isavia ila mbouŋ toni alok wa. Ighaze: ‘Iit tasob Maaron ndinatu.’
29 “Yo, ighaze Maaron ndinatu iit, nene irau tagham ŋgar taghaze Maaron, ye inimale mbeb anunudi to tamtoghon tigharaat di pa gol, silva, ve yaam pida ne maau. Pasa, Maaron tau, ye inimale maaron kaaromŋa anunudi to tamtoghon tigharaat di pa nimadi titaghon taudi ŋgar todi ne maau. Is 40:18+; Ro 1:22+; Mbaŋ 19:26
30 “Muuŋ, tamtoghon tikankaan pa Maaron. Tauto lolo isamin di, ve mata ila pa sosor todi kat maau. Eemoghon aazne, ye isaav ariaŋa pa tamtoghon tisob ighaze tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pani. Lu 24:47; Mbaŋ 14:16; Ro 3:25; Tit 2:11+
31 Pasa, ye tau ighur sawa eez pataghaaŋ wa. Sawa tonenen ighaze ivot, ye pale iŋgabiiz tamtoghon tisob to taan, ve ighur atia padi. Ve gabizooŋ toni pale deŋia moghon. Uraat to gabizooŋ tonowen, ye ipuli ila ŋgeu eez nima. Ŋgeu tonowen, Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa. Leso iit tawatag taghaze ye iza pa uraat tonenen.” Mbo 9:8, 96:13; Yo 5:22; Mbaŋ 10:42
32 Sawa to tilooŋ Paulus avo ila pa mundigiiŋ to Yesu pa mateeŋ, tamtoghon todi pida tiŋiŋ, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani. Eemoghon pida tisaav pani tighaze: “Yei nighaze sawa ite paam, ghoro usavia saveeŋ tonene payei ve nilooŋa muul.” 33 Paulus isavsaav toman di le isob, ghoro ipul di, ve ila. 34 Tamtoghon pida to tilooŋ saveeŋ toni, tighur ila to Krisi ve tila tomani. Todi eez, iza Dionisis. Yes daba to tiluplup di izala ndug mbuŋa Areopagus, ye todi eez. Ve liva eez, iza Damaris, yesŋa tamtoghon pida tighur ila paam.

*17:15: Ndug Atens iza tiina pasa, muuŋ ve inim, ndiran ŋgara katindi tinepneep izi tonowe.

17:18: Yes Epikurian titaghon ŋgar to ŋgeu eez, iza Epikurus. Ve yes Stoik titaghon ŋgar to ŋgeu ite, iza Zeno. Sawa to Paulus ineep izi Atens, Epikurus ve Zeno timaat alok wa, irau ndaman 300 ma venen. Eemoghon tamtoghon titataghon ŋgar todi sone. Epikurus isavsaav pa ataam to tamtoghon tineep toman lolodi poia. Ŋgar toni tovene: Sa ŋgar to ighaze igham ghom lolom poia, nene utaghoni tovene le irau isooŋ matin ghom. Ula pa naghom moghon. Ve Zeno ŋgar toni, nene vene: Iit irau tatatan tauud, takaal ataam pa ŋgar toit ivot inim tiina, ve tauud tagham uraat. Ve sa mbeb to ighaze ivot pait, poia ma samia, nene tayok pani moghon. Tagham ŋgar naol malep. Leso taneep pooi.