19
Sakaius ŋgeu to youŋ takes itoor ŋgar toni
Yesu ilooŋ ila ndug Yeriko, ve ilaagh taghon ndug lolo ila. Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Sakaius. Ye ndiran to youŋ takes daba todi eez, ve ye mbaliiŋ tau kat. Sakaius izuaria tau ighaze le ighita Yesu ye sa ŋgeu. Eemoghon iraua maau. Pasa, aghe tuku ve ival tiina tipoona. Eemoghon ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ighita Yesu. Tovenen ilaan imuuŋ ila, ve ighita ai fik eez to iyoon igharau ataam to Yesu itaghoni, ve iip izala, ve isaŋan.
Yesu ilaagh ila le ivot ai tonowen pughu. Ghoro mata izala pa Sakaius, ve isaav pani ighaze: “Sakaius, rikia moghon uzi unum! Pasa, aazne you naghaze naneep toman ghom ila ruum tiom itaghon Maaron ŋgar toni.” Sakaius ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon izi, ve igham Yesu toman lolo poia kat, ve yesuru tila pa ruum toni.
Eemoghon ival tiina tighita yesuru tila le irau lolodi maau ve tiyou avodi tighaze: “Wai, ŋgeu tonowen, ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor. Yesu ila ineep ruum toni pasa?” Lu 5:30, 7:34, 15:2
Yesuru tila tivot ruum, ghoro Sakaius iyoon ila Yesu nagho, ve isaav pani ighaze: “Tiina, ulooŋ! Aazne, you pale navalag mbeb tiou tisob tinim ndouŋ ru, ve narei ndouŋ eez pa yes mbolaaŋa. Ve ighaze muuŋ you natombaan ŋgeu eta ve nayub mbeb toni, nene pale nayat mbeb tonowen, ve nagham le tol paam izala pogho.” Igham 22:1+; Lu 3:13
Ye isaav tovene, ve Yesu isaav ighaze: “Aazne, Maaron igham mulin yes to ruum tonene wa. Pasa ŋgeu tonene, ye Abaram paghu toni paam. 10 Tamtoghon Natu, ye inim pa ikaal yes to tiyel pa ataam to Maaron, leso igham mulin di.” Ezek 34:11+; Lu 15:1+; 1Tim 1:15
Mbeb to Maaron ighuri inim nimaad, iit irau taŋgin poiani ve tagham uraata
(Mt 25:14-30)
11 Sawa tonenen, Yesu ila igharau Yerusalem wa. Tovenen yes to tiloŋlooŋ saveeŋ toni, tighaze sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa. Tauto Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi. Mbaŋ 1:6
12 “Sawa eez, ŋgeu eez inepneep. Yesŋa siŋ toni izadi tintina. Ye ighaze ila ndug mala, leso daba to ndug tonowen tighuri inim kinik pa tau ndug toni. Le isob, ghoro imuul ila. 13 Tovenen ipoi mbesooŋa toni saaŋgul tinim, ve irei yaam mina* Mina, nene yaam eez to yes Yuda. Mina, nene yaam tiina. Ighaze tamtoghon eta igham uraat irau kaiyo tol, nene pale tigham le mina eez inim le atia.
eŋaeŋa le irau di. Ghoro isaav padi ighaze: ‘Alooŋ. You naghaze nala tonene. Yaam to nareii irau gham wa. Tovenen sawa to naneep saguan payam, yam araukol pani ve agham anoŋa toni ivot.’ Isavsaav toman di le isob, ghoro imundig ve ila. Ro 12:6+; 1Kor 12:7+; Ep 4:7-13
14 “Eemoghon ŋgeu tonowen, tamtoghon to ndug toni tighur koi pani. Tovenen timbaaŋ tamtoghon pida titaghoni tila, leso tigham avodi ve tisavsaav toman yes daba to ndug tonowen. Tila tivot tonowe, ve tisaav padi tighaze: ‘Ŋgeu tonene, yei lolomai pani maau kat. Yam aghuri pa iŋgin ghei malep.’ Yo 1:11
15 “Eemoghon daba tonowen tilooŋ di maau, ve tighur ŋgeu tonenen inim kinik. Ghoro ye imundig ve imuul ila pa tau ndug toni. Ila peria, ve ipoi mbesooŋa toni tinim. Leso tivotia uraat todi, ve ye iwatag: Yaam to muuŋ ireii padi, tiraukol pani ve tigham piiz paam izala pogho?
16 “Mbesooŋa to inim ivot muuŋ, ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, yaam tiom mina eez to ughami inim nimag, naraukol pani le ivot irau saaŋgul.’
17 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ toni, ve ipaiti ighaze: ‘Iya! Yom uraata poiawaat! Pasa, yom utaghon ŋgar tiou ve uŋgin poian uraat ŋgiira to naghuri ilat nimam. Tovenen you pale naghur ghom pa uŋgin ndug tintina saaŋgul.’ Mt 24:45-47; Lu 16:10; 1Kor 4:2
18 “Ghoro mbesooŋa ite inim ru, ana inim ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, yaam tiom mina eez to ughami inim nimag, naraukol pani le ivot irau liim.’
19 “Tiina toni isaav pani ighaze: ‘You pale naghur ghom pa uŋgin ndug tintina liim.’
20 “Ghoro mbesooŋa toni ite inim tol pani, ana inim ivot toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina, yaam tiom mina eez, tau tonene. You nanduni pa uli pida, ve naŋgooza inepneep. 21 Pasa, you namatughez payom. Yom ughamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolom isamin di rita maau. Ve unepneep ila ndiran pida nimadi. Pasa, mbeb to tamtoghon pida tighuri ineep, yom ughami inim lem. Ve taum uvazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, yom uyouyou sorokini inim am.’
22 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ila mata ighaze: ‘Yom mbesooŋa samia eez! Saveeŋ to ivot ila taum avom, tauto pale inim pughu pa naghur atia iŋarua ghom. Yom ughaze you naghamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolog isamin di rita maau. Ve ughaze nanepneep ila ndiran pida nimadi. Pasa, mbeb to tamtoghon pida tighuri ineep, you naghami inim leg. Ve taug navazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, you nayouyou sorokini inim ag. 23 Ighaze tovene, pughu vena to yom ughur yaam tiou ilooŋ ila ruum to yaam maau? Inimale ugham tovene, tone sawa to namuul nanim navot, nagham yaam tiou anoŋa toman avua ris izala pogho.’
24 “Ghoro tiina toni isaav pa ndiran pida to tiyoon tigharaui ighaze: ‘Yaam to ŋgeu tonene ikisi, asadi ila nima, ve aghami ila to ita ite to ikis yaam mina saaŋgul.’
25 “Yes tipamuul aliŋa tighaze: ‘Wai tiina, ye ikis yaam saaŋgul wa.’
26 “Eemoghon kinik isaav padi ighaze: ‘Maau. You nasaav payam: Tamtoghon tisob to ledi mbeb ve tigham uraata, nene pale tigham ledi pida muul izala pogho. Eemoghon ighaze tamtoghon eta le mbeb ŋgiira moghon, ve igham uraata maau, nene pale tigham mulin mbeb tonenen, ve ye ineep sorok. Mt 13:12; Mk 4:25; Lu 8:18
27 Yo, yes to tighur koi payou, ve lolodi pa taneep ila sambag maau, yam agham di tinim, ve arab di tisob timatmaat ila matag.’ ”
Yesu izala pa Yerusalem
(Mt 21:1-11; Mk 11:1-11; Yo 12:12-19)
28 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonenen le isob, ghoro ipamundigin laghooŋ toni muul. Ye imuuŋ, ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tilaagh taghon ataam tila tighaze tizala pa Yerusalem. 29 Tila tivot ndug ru, Betpage ve Betania, to tineep ila lolooz Oliv dige, ghoro Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru ighaze: 30 “Yamru amuuŋ azala ndug tonowen. Ala avot, pale aghita esele paghu eez to timbiti iyondyood. Ŋgeu eta mbole izala pogho pa eta sone. Apoola, ve aghami izi inim sualen. 31 Ighaze tamtoghon eta ighason gham ighaze: ‘Pughu vena to yamru apool esele tonenen?’ ghoro asaav pani tovene: ‘Tiina tiei le uraat pani.’ ”
32 Tovenen mbaŋooŋa toni ru tonowen tila ve tighita mbeb tisob tivot titaghon Yesu aliŋa. 33 Sawa to tighaze tipool waar pa esele, taudi tighita di, ve tighason di tighaze: “Yamru apoola pasa?”
34 Yesuru tipamuul aliŋadi tighaze: “Tiina tiei le uraat pani.”
35 Ghoro tigham esele tonowen, ve timuul tizila to Yesu. Tila tivot toni, ve tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ tizi, tizavar di tizala esele pogho, ghoro Yesu izala mbole izi. 36 Tovenen ye ineep izala esele pogho, ve itaghon ataam ila. Yes to tilaagh toman di ne paam, tizavar nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ taghon ataam pa tipakuri.
37 Tilaagh titaghon ataam tila, le tivot lolooz Oliv daba, ghoro tindarir muul tizila. Sawa tonenen, taghoniiŋa toni to tilaghlaagh tomani tisob timundig ve tipait Maaron iza toman aliŋadi tiina. Pasa, lolodi poia kat pa mbeb gharatooŋadi tintina naol to tighita di. Tipaiti ve timboob tovene:
 
38 “Ŋgeu tonene, ye kinik to inim pa Ŋgeu Tiina iza. Poia to Maaron pale iza toni, ve ipaloti! Mbo 118:26
Aazne, ŋgar luuma ivot, ve koi ineep ila itiŋa Maaron to sambam sosood muul maau.
Tapait Maaron to ineep sala le sala kat ne iza pa tapiri ve poia toni.” Lu 2:14; Ro 5:1; Ep 2:14
39 Ndiran tutuuŋa pida tilaagh toman ival tiina tonenen paam. Tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pa Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, usaav pa taghoniiŋa tiom neneeŋadi!”
40 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam: Ighaze ndiran tonene neneeŋadi, nene pale yaam timundig ve tipait Maaron toman aliŋadi tiina.” Hab 2:11
Yesu itaŋ pa Yerusalem
41-42 Yesu ilaagh ila le igharau Yerusalem, ghoro mata izala pa ndug, ve itaŋ pani. Ve isaav ighaze: “O ndug Yerusalem, naghaze aazne yom ughilaal ataam to yamŋa Maaron alup gham anim ee moghon ve luuma toni iza tiom, ghoro poia. Eemoghon ataam tonenen ighazooŋ payom sone. Ro 11:8
43 Tovenen sawa eta pale ivot, ghoro koiamŋa tinim tiluvut ghom, ve tindou taan ila didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug tiom dige inim ndeet padi. Leso titaghoni, ve tilooŋ tilat ndug tiom lolo. Ve lem ataam eta to ughau padi maau. 44 Tovenen yes pale tirab ghom toman ndinatum, ve tireu mbirisan ndug tiom. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho maau. Pasa, sawa to Maaron inim pa iuul ghom, yom ughilaala maau.” Mika 3:12; Lu 21:6
Yesu izurun tamtoghon tighau pa Rumai Tiina
(Mt 21:12-17; Mk 11:15-19; Yo 2:13-22)
45 Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ireu yes to tirauraukol izi tonowe, ve izurun di tighau tivot tila pumuri. 46 Ve isaav padi ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘Rumai tiou, nene suŋuuŋ ina.’ Eemoghon yam aghami inim ndug to yubyubŋa tiyoŋyooŋ ila!” Yes Israela tigholgholia mbeb naol to popoiadi pa watooŋrau ne ila Rumai Tiina nagho. Yesu iyaan di pasa, yes tighur mbeb atiadi izala kat. Ve mbeb ite. Ye ighita ighaze Rumai to Maaron, nene ndug to gholgholiiŋ maau. Is 56:7; Yer 7:11
47 Sawa tonenen ve ila, Yesu ate izi maau. Ndag to naol, ye inepneep izi Rumai Tiina nagho, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Tovenen yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tikaal ataam pa tirabi imaat. 48 Eemoghon ledi ataam maau. Pasa, moghon moghon ival tiina tinepneep tomani tighaze le tiloŋlooŋ saveeŋ toni.

*19:13: Mina, nene yaam eez to yes Yuda. Mina, nene yaam tiina. Ighaze tamtoghon eta igham uraat irau kaiyo tol, nene pale tigham le mina eez inim le atia.

19:46: Yes Israela tigholgholia mbeb naol to popoiadi pa watooŋrau ne ila Rumai Tiina nagho. Yesu iyaan di pasa, yes tighur mbeb atiadi izala kat. Ve mbeb ite. Ye ighita ighaze Rumai to Maaron, nene ndug to gholgholiiŋ maau.