5
Yesu ipoi tamtoghon pida tinim taghoniiŋa toni
(Mt 4:18-22; Mk 1:16-20)
Sawa eez, Yesu iyondyood izi naari to ya naliu Genesaret,* Ya naliu Galilaia iza ite, nene Genesaret. Ve iza ite inim tol pani, nene Tiberias.
ve ival tiina tila tiluvuti, ve tiwandiron di tighaze le tilooŋ Maaron aliŋa. Yesu mata ila le ighita waaŋ ru to titataan di tiza naari. Uraata to waaŋ tonowen, yes ndiran to ghamuuŋ iigh. Yes tipul waaŋ ve tila tiyaim malum todi. Waaŋ ru tonowen, eez to Simon. Yesu ila iza waaŋ tonenen, ve isaav pa Simon ighaze: “Unum upanduur waaŋ ivot ris.” Tovenen Simon iza ve ipanduur waaŋ ivot ila ris, ghoro Yesu mbole izi, ve ipatoot ival tiina pa Maaron aliŋa.
Isavsaav le isob, ghoro isaav pa Simon ighaze: “Tavot tala mazovan, ve araar malum tiam izi, ghoro awaas amim iigh.”
Simon ipamuul aliŋa ighaze: “Wai tiina, yei nikaria uraat mboŋ mboŋ le ndugizau, ve nigham iigh eta maau. Eemoghon yom usaav, tauto pale naraar malum izi muul.” Yo 21:3+
Tovenen yes titaghon Yesu aliŋa, le iigh katindi tiŋgud malum, ve rismoghon tone malum berekia. Tovenen tikayab nditadi pida to tineep izala waaŋ ite pogho, leso tinim tiuul di. Yes tinim ve tipit iigh ila waaŋ todi ru tonowen, le tivon ve rismoghon timarub.
Simon Petrus ighita mbeb tonenen, le itap izi Yesu aghe pughu, ve isaav pani ighaze: “Tiina, upul ghou ve ula! Pasa, you ŋgeu to ghamuuŋ sosor.” Is 6:5
9-10 Ye isaav tovene pasa, yesŋa ndita to tineep izala waaŋ pogho, ruŋadi iza pa iigh katindi to tigham di. Tighita mbeb tonenen inimale mbeb gharatooŋa eez. Ve yes moghon maau. Zebedi ndinatu ru Yakobus ve Yoan to yesŋa Petrus tiluplup di pa uraat, yesuru ruŋadi iza pa mbeb tonenen paam.
Eemoghon Yesu isaav pa Petrus ighaze: “Umatughez malep. Aazne ve ila, yom pale ugham tamtoghon tovene.” 11 Ghoro tilooŋ tila tighereb waaŋ todi tizala pa naari, ve tipul mbeb todi tisob tizi tineep, ve titaghon Yesu ve yesŋa tila. Lu 5:28, 14:33; Pil 3:7+
Yesu igharaat ŋgeu eez to kolekole (o sik lepra) ighami
(Mt 8:2-4; Mk 1:40-45)
12 Sawa eez, Yesu inepneep izi ndug eez, ve ŋgeu eez inim. Kolekole ighami le tini isob isami. Ye ighita Yesu, le itap izi Yesu aghe pughu, ve ighur nagho izila pa taan, ve itaŋ rorani ighaze: “Oyai, tiina tiou, ighaze lolom pa uul ghou, yom irau ugharaat ghou tinig poia. Leso naŋgalaaŋ ila Maaron mata.”
13 Yesu nima ila ikisi, ve isaav pani ighaze: “Poia. You pale nauul ghom, leso uŋgalaaŋ ila Maaron mata. Yo, tinim poia!” Ye isaav tovene, ve rikia moghon kolekole ighau pa ŋgeu tonenen ve tini poia.
14 Ghoro Yesu iŋgalsekini ighaze isavia mbeb tonenen varu pa tamtoghon eta malep. Ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Aazne, tinim poia wa. Tovenen malmalim ula, ve upatooŋ taum pa ŋgeu eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ to Mose isavia. Leso upaghazoŋan taum pa tamtoghon, ve tiwatag tighaze tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron mata wa.” Wkp 14:1+; Lu 17:14
15 Eemoghon maau. Yesu varu ilandaad ila le irau ndug. Tovenen ival tiina kat tiketkeet tilala toni tighaze tilooŋ saveeŋ toni, ve ye igharaat moroghooŋ todi. 16 Tauto sawa pida, ye ilala pa ndug balim. Leso eŋgeni ineep ve isuŋ. Mt 14:23; Mk 1:35, 6:46
Yesu igharaat ŋgeu narape eez ve ireu sosor toni
(Mt 9:1-8; Mk 2:1-12)
17 Sawa eez, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, ve ndiran tutuuŋa toman ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam. Ndiran tonowen, pida tineep ndug naol to Galilaia ve tinim, pida tineep taan suruvu to Yudea ve tinim, ve pida tineep Yerusalem ve tinim. Maaron tapiri inepneep toman Yesu, tovenen ye irau igharaat yes moroghooŋa le tinidi popoia muul.
18 Yesu isavsaav ve mala maau, ndiran pida timbaad ŋgeu narape eez izala ndiu ve tinim. Ŋgeu tonowen, aghe imaat. Irau ilaagh maau. Yes tikaal ataam tighaze tighami tilooŋ tila ve tighuri izi Yesu nagho. 19 Eemoghon ival tiina tipoon di. Tovenen tigham narape tonenen, ve titaghon ndeet tizala pa ruum pogho. Ghoro tipas atob pida ighau, ve titugi toman moogh toni, le izi Yesu nagho.
20 Yesu ighita ndiran tonenen ghurla todi iyaryaaŋ kat. Tovenen isaav pa narape tonenen ighaze: “Ŋgeu tiou, sosor tiom, you nareua wa.” Lu 7:48
21 Ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tonene, ve tigham ŋgar naol. Tovenen tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene, ye sei to iveleg Maaron tovene? Tamtoghon eta irau ireu sosor maau. Maaron moghon, ghoro irau ireu sosor.” Is 43:25; Mika 7:18; Lu 7:49
22 Yesu ighilaal ŋgar todi wa. Tovenen ighason di ighaze: “Pughu vena to yam agham ŋgar naol ila lolomim? 23-24 Sa saveeŋ to rauraua payou pa nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa ŋgeu tonene naghaze: ‘Sosor tiom, you nareua wa,’ ma nasaav pani naghaze: ‘Yom umundig ve ulaagh’? Eemoghon you naghaze yam awatag kat tovene: Tamtoghon Natu, ye iza pa ireu sosor to tamtoghon izi taan.” Ghoro isaav pa narape tonenen ighaze: “You nasaav payom: Umundig, ugham moogh tiom, ve umuul ula pa ruum.”
25 Rikia moghon ŋgeu tonenen imundig iyoon ila ival tiina matadi, igham moogh toni, ve ipapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni, ve imuul ila pa ruum toni. 26 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza pa Maaron tapiri, ve matughezaaŋ tiina igham di, ve tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni tighaze: “Wai, mbeb to aazne taghita, nene ite kat!”
Yesu ipoi Levi inim taghoniiŋa toni
(Mt 9:9-13; Mk 2:13-17)
27 Yesu igharaat narape tonenen le isob, ghoro ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ris le ighita ŋgeu eez to youŋ takes inepneep ila ina to uraat, iza Levi. Yesu isaav pani ighaze: “Yom unum, utaghon ghou!” 28 Tovenen Levi imundig, ipul mbeb toni tisob tizi tineep, ve itaghon Yesu ve yesuru tila. Lu 5:11, 14:33; Pil 3:7+
29 Muri ghoro, Levi igham ghanghaniiŋ tiina pa Yesu izi ruum toni. Sawa tonenen, Levi ndita katindi to youŋ takes toman tamtoghon pida tinim tineep toman di paam, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. 30 Ndiran tutuuŋa pida toman nditadi pida to ledi ŋgar tintina pa tutuuŋ, tighita mbeb tonenen, ve tiyou avodi pa taghoniiŋa to Yesu tighaze: “Wai, pughu vena to yamŋa ndiran to ghamuuŋ takes, ve yes to ghamuuŋ sosor alup gham pa ghanghaniiŋ ma ghunghunuuŋ?” Lu 15:1+
31 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yes to tinidi popoia, uraata to moroghooŋ le uraat padi maau. Yes moroghooŋa moghon, ghoro ye le uraat padi. 32 You tovene paam. Nanim pa poiŋ tamtoghon deŋiadi maau. Nanim pa napoi yes to ghamuuŋ sosor. Leso tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron.” Yo 3:17; 1Tim 1:15
Ghasoniiŋ pa ŋgar to ŋgunuuŋ tauud pa ghaniiŋ aniiŋ
(Mt 9:14-15; Mk 2:18-20)
33 Tamtoghon pida tisaav pa Yesu tighaze: “Sawa naol, taghoniiŋa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve taghoniiŋa to ndiran tutuuŋa tighamgham tovene paam. Eemoghon taghoniiŋa tiom titaghon ŋgar tovene maau. Sawa isob, tighanghan ve tighunghun.”
34 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi tovene: “Ighaze ŋgeu eta ivai paghu, ve yesŋa ndita tilup di pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ toni, pale irau agham di lolodi ipataŋan ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ? Maau. 35 Eemoghon muri, sawa eta pale ivot, ghoro tikis vaiuuŋ paghu tonenen, ve tighami ipul ndita ve ila. Sawa tonenen, ndita pale lolodi ipataŋan, ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ.” Yo 16:5,6,20
Ataam muŋgina to suŋuuŋ irau ilup toman ataam paghu to Yesu maau
(Mt 9:16-17; Mk 2:21-22)
36 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi paam ighaze: “Tamtoghon eta irau ireep uli toni paghu, ve isaii izala uli toni muŋgina to berekia ne maau. Pasa ighaze igham tovene, nene pale iwaghamun uli paghu. Ve mbeb ite. Uli paghu, nene raraate pa uli muŋgina maau. 37 Vaen tovene paam. Irau tiliŋ vaen paghu izila vaen patu muŋgina to tigharaata pa mekmek uli ne maau. Yes Yuda tighagharaat ya patudi pida pa mekmek ulidi.
Pasa, vaen paghu pale isar ve igham patu muŋgina diŋia ve berekia. Ghoro vaen imaliŋ, ve patu paam isami. 38 Tovenen vaen paghu izila patudi papaghu, ghoro poia. Hib 8:13
39 Eemoghon yes to tighunghun vaen muŋgina, lolodi pa vaen paghu maau. Pale tirere pani, ve tighaze: ‘Ee-e, taghun vaen muŋgina, ghoro poia.’ ” Uli paghu ve vaen paghu, nene iza to ataam paghu to suŋuuŋ to Krisi ipamundigini. Ve nonogiiŋa muŋgina ve vaen muŋgina iza to ataam muŋgina to yes Yuda titaghoni pa suŋuuŋ todi. Ighaze tatoova pa talup ataam ru tonene, nene irau ighur maau. Tataghon ataam to suŋuuŋ to Yesu isavia moghon, ghoro poia. Rom 10:16

*5:1: Ya naliu Galilaia iza ite, nene Genesaret. Ve iza ite inim tol pani, nene Tiberias.

5:37: Yes Yuda tighagharaat ya patudi pida pa mekmek ulidi.

5:39: Uli paghu ve vaen paghu, nene iza to ataam paghu to suŋuuŋ to Krisi ipamundigini. Ve nonogiiŋa muŋgina ve vaen muŋgina iza to ataam muŋgina to yes Yuda titaghoni pa suŋuuŋ todi. Ighaze tatoova pa talup ataam ru tonene, nene irau ighur maau. Tataghon ataam to suŋuuŋ to Yesu isavia moghon, ghoro poia.