14
Yesu igharaat ŋgeu eez to sariiŋ tiina ighami
Umbom patabuaŋ eez, Yesu ila ruum to ŋgeu eez pa ghanghaniiŋ. Ŋgeu tonowen, ye daba eez to ndiran tutuuŋa. Sawa tonenen, tamtoghon pida to tineep toman di, timbatut Yesu tighaze tighita pale igham sa ŋgar? Lu 11:37
Mala maau ve ŋgeu eez imundig iyoon ila Yesu nagho. Ye, sariiŋ tiina ighami. Tovenen Yesu ighason ila pa ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ ighaze: “Laak, yam agham ŋgar vena? Ighaze tagharaat yes moroghooŋa pa sawa to umbom patabuaŋ, nene deŋia pa tutuuŋ to Maaron, ma maau?” Mt 12:10; Lu 6:9
Yes tisavia saveeŋ eta maau. Neneeŋadi moghon. Tovenen Yesu nima ila ikis ŋgeu tonenen, igharaata tini poia, ve isaav pani ila.
Ghoro ighason di muul ighaze: “Vena, sawa to umbom patabuaŋ, ighaze tiam eta natu, ma makau toni itap izila saambu to titaii pa ya, pale ipuli ineep? Maau. Ye pale rikia moghon ila ve ighami iza.” Mt 12:11; Lu 13:15
Yes tilooŋ saveeŋ tonene le tikankaan: Pale tisavia sa saveeŋ? Tovenen neneeŋadi.
Tapait tauud malep
Tamtoghon pida to tipoi di tinim pa ghanghaniiŋ tonenen, tighur taudi sorok tila watiiŋ popoiadi to tighur di pa yes to izadi tintina. Yesu ighita ŋgar tonenen, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi: Mt 23:6
“Ighaze ŋgeu eta ipoi ghom pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ, mbolem izi sorok ila watiiŋ to tighuri pa yes to izadi tintina ne malep. Pasa, ighaze ghanghaniiŋ tama ipoi ŋgeu eta to iza tiina ilib payom inim paam, nene pale ghanghaniiŋ tama ilat, ve isaav payom ighaze: ‘Umundig upul watiiŋ tonene, ve ŋgeu tonowen inim mbole izi.’ Ghoro umundig toman mayam tiina, ve umuul ula uneep watiiŋ to muri kat we. 10 Tovenen ighaze tipoi ghom pa ghanghaniiŋ eta, upakur ghom ve ula mbolem izi muŋgaaŋ malep. Ula mbolem izi ila watiiŋ to muri kat. Pasa, ighaze ghanghaniiŋ tama inim, ve isaav payom ighaze: ‘Itag ite, umundig unum mbolem izi muŋgaaŋ igharau ghou.’ Nene pale ipakur ghom ila ival tiina to yamŋa aghanghan ne matadi. 11 Pasa, tamtoghon to ighaze ipakur tau iza, nene pale titatan iza izi. Ve ighaze tamtoghon eta itatan tau iza, nene pale tipakuri, ve iza inim tiina.” Mt 23:12; Lu 18:14; Yems 4:6; 1Pe 5:5
12 Ghoro Yesu isaav pa ŋgeu to ipoii pa ghanghaniiŋ tonenen: “Ighaze ugham ghanghaniiŋ eta, upoi nditam, toŋvetaz tiom, siŋ tiom, ma yes mbaliiŋ taudi to tineep tigharau ghom ne malep. Pasa muri, yes pale tipoi ghom pa ghanghaniiŋ toman di, ve tiyat mulin nimam. Nene atia tiom. 13-14 Tovenen ighaze yom ugham ghanghaniiŋ, upoi yes to irau tigham ghanghaniiŋ maau, inimale yes mbolaaŋa, yes narapeŋa, ve yes to matadi pisi. Leso poia to Maaron iza tiom, ve sawa to ye ipamundigin tamtoghon deŋiadi pa mateeŋ, nene pale ye tau iyat nimam, ve igham lem atia poia.” Lo 14:29; Yo 5:29
Poiŋ to Maaron to inim pait, tayasiil pani malep
(Mt 22:1-10)
15 Yes to yesŋa Yesu tilup di pa ghanghaniiŋ ila toŋ ee moghon, tamtoghon todi eez ilooŋ Yesu saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Yes to tilooŋ tila Maaron ndug toni pa ghanghaniiŋ tonowen, nene pale poia to Maaron iza todi ve tinidi iza.” Lu 13:29; Syg 19:9
16 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pani ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez ighaze igham ghanghaniiŋ tiina. Tovenen isavtaran tamtoghon katindi ighaze tinim pa ghanghaniiŋ tonowen. 17 Sawa to ghanghaniiŋ ighaze ivot, ye imbaaŋ mbesooŋa toni eez imuul ila, leso isaav pa yes to poiŋ to tiina toni igham di ne ighaze: ‘Ai, yam anim rikia! Pasa, tigharaat mbeb tisob wa.’
18 “Eemoghon yes tisob tinidi imum. Tovenen tipaleel saveeŋ pani leso tila pa ghanghaniiŋ tonenen sob. Ŋgeu to mbesooŋa tonowen ila ivot toni muuŋ, ye isaav pani ighaze: ‘Poia, irau nalat. Eemoghon leg uraat ris. You naghol taan pida eez, ve aazne naghaze nala naghita.’ 19 Ŋgeu ite ana isaav pani ighaze: ‘Poia, irau nalat. Eemoghon naghol bapalo saaŋgul, ve aazne naghaze nala natoov di pa uraat.’
20 Ve ŋgeu ite to inim tol pani, ana isaav pani ighaze: ‘You ŋgaramus navai. Tovenen irau nalat maau.’ 1Kor 7:33
21 “Mbesooŋa tonenen imuul ila to tiina toni, ve ipaesia aliŋadi pani. Tiina toni ilooŋ saveeŋ toni le ate yabyab kat, ve isaav pani: ‘Ighaze venen, rikia moghon umuul ula, ve ulaagh taghon ataam tintina ve geegeu to ndug, ve uyou yes mbolaaŋa, yes narapeŋa, ve yes to matadi pisi, ve yamŋa anim.’
22 “Tovenen mbesooŋa tonenen imuul ila, ve igham uraat itaghon tiina toni aliŋa. Le isob, ghoro imuul inim, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, aliŋam to yom usavia, tauto nasavia pa tamtoghon le isob. Eemoghon ruum to ghanghaniiŋ, soso inepneep sone.’
23 “Tiina toni ipamuul aliŋa: ‘Ighaze venen, upul ndug tonene, ve ula ulaagh taghon ataam ve uum digedi, ve umbuur ariaŋa pa tamtoghon, ve yamŋa anim. Leso tipavonin ruum tiou le ivon kat. 24 You nasaav payam. Yes to poiŋ tiou igham di ve tinidi imum, tamtoghon todi eta irau avo itut aniiŋ tiou maau le maau kat!’ ” Mt 21:43; Mbaŋ 13:46
Taŋgabiiz tauud pooi, ghoro tataghon Yesu
(Mt 10:37-38)
25 Ival tiina titaghon Yesu, ve yesŋa tilaghlaagh. Yesu itoora, ve isaav padi: 26 “Ighaze tamtoghon eta lolo pa tama, tiina, azuwa, ndinatu, toŋvetaz toni, ma tau nepooŋ toni ilib payou, nene irau inim taghoniiŋa tiou maau. 27 Ve ighaze ŋgeu eta imbaad ai pambarooŋ toni* Ai pambarooŋ toit, nene pataŋani naol to tambaad di pa Yesu iza.
ve itaghon ghou maau, nene ye paam, irau inim taghoniiŋa tiou maau. Mt 16:24+; Lu 9:23+; 2Tim 3:12
28 “Ighaze tiam eta igham ŋgar pa reiŋ ruum to daba mala, ye irau ineep ve inin poian yaam toni muuŋ. Pale irau ipasob ruum, ma maau? Ighaze yaam toni iraua, ghoro ipamundigin uraat. 29-30 Pa vene, ipamundigin uraat to reiŋ ruum, ve ipasobi maau, ghoro tamtoghon tisob to tighita uraat toni, tiŋiŋ pani ve tivelegi tighaze: ‘Wai, ŋgeu tonowen igham tini pa reiŋ ruum tiina. Ipasobi wa?’
31 “Ve kinik to ighaze igham malmal pa kinik ite, nene pale itaghon ŋgar raraate moghon. Ighaze ye le ndaaba 10,000 moghon, ve kinik ite le ndaaba 20,000. Nene pale iŋgabiiz ndaaba toni muuŋ ve igham ŋgar pooi: Irau tigham malmal pa kinik ite tonowen, ma maau? 32 Ighaze maau, sawa to kinik tonowen ilaghlaagh mala sone, ye pale imbaaŋ uraata pida tila pa tigharaat saveeŋ, leso malmal ivot sob.” 2Kor 5:20
33 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Yam tovene paam. Ighaze tiam eta ipul muri pa mbeb toni tisob maau, nene ye irau inim taghoniiŋa tiou maau.” Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: Iit irau taghur Krisi imuuŋ pa mbeb toit to naol ne: yaam, taan, uraat, toŋvetaz toit, izaad, ve mbeb to naol ne. Lu 5:11,28; Pil 3:7+
Saveeŋ palelaaŋ to te (o sol)
(Mt 5:13; Mk 9:50)
34 Yesu isaav muul ighaze: “Te, Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 5:13.
nene mbeb poia. Eemoghon ighaze tapiri isob ve itete muul maau, nene pale tagharaata vena? Maau. Hib 6:4-6
35 Te tovene, le uraat muul maau. Irau tatoora toman ŋgai tae pa igham taan ŋgoreeŋa maau. Tovenen iit pale tapiyaava ilale. Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.”

*14:27: Ai pambarooŋ toit, nene pataŋani naol to tambaad di pa Yesu iza.

14:33: Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: Iit irau taghur Krisi imuuŋ pa mbeb toit to naol ne: yaam, taan, uraat, toŋvetaz toit, izaad, ve mbeb to naol ne.

14:34: Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 5:13.