6
Tamtoghon Natu iŋgin umbom patabuaŋ
(Mt 12:1-8; Mk 2:23-28)
Umbom patabuaŋ eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh ila uum to wit lolodi. Ve taghoniiŋa toni tiŋgoor wit anoŋa pida ve timumi, leso uli ighau ve tighan anoŋa. Lo 23:25
Tovenen ndiran tutuuŋa pida to tineep tigharau di, tisaav padi tighaze: “Ai, aazne, nene sawa to uraat maau. Nene umbom patabuaŋ to Maaron. Pughu vena to yam agham ŋgar to iyel pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ?” Igham 20:10, 34:21
Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Kamos to isavia sawa to kinik David yesŋa ndita pida pitool di, yam awaata, ma maau? Sawa tonenen, David ilooŋ ila mbeez patabuaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuaŋ to tighuri ila Maaron nagho. Mberet tonowen, tutuuŋa tovene: Ival tiina irau tighan maau. Yes ndiran to watooŋrau moghon, ghoro tighani. Eemoghon David igham mberet tonowen ve ighani, ve irei pida pa ndita ve tighan paam.” Wkp 24:5+; 1Sam 21:1+
Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Tamtoghon Natu, ye Tiina to iŋgin umbom patabuaŋ to Maaron.” Kol 2:16+
Yesu igharaat ŋgeu eez to nima imaat
(Mt 12:9-14; Mk 3:1-6)
Tineep le umbom patabuaŋ ite ivot, ghoro Yesu ilooŋ ila rumai eez, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Ve ŋgeu eez inepneep toman di. Nima waan imaat. Ŋgara pida to tutuuŋ toman ndiran tutuuŋa pida tinepneep toman di paam. Yes tighaze tipayoon Yesu pa savsaveeŋ. Tovenen timbatuti tighaze tighita: Pale igharaat moroghooŋa eta ila sawa to umbom patabuaŋ, ma maau? Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav pa ŋgeu to nima imaat ne ighaze: “Unum uyoon sualen.” Ŋgeu tonenen ilooŋ Yesu aliŋa, ve imundig ila iyoon igharaui.
Ghoro Yesu ighason di ighaze: “Laak. Ŋgar sine to yam aghita aghaze deŋia itaghon tutuuŋ to Maaron? Tauul tamtoghon ve tagham poian di pa sawa to umbom patabuaŋ, ma tagham samin di? Tagham mulin di pa pataŋani todi, ma tawaghamun di?”
10 Yesu imbatut ariaŋa padi tisob, ghoro isaav pa ŋgeu to nima waan samia ighaze: “Upaat nimam ivot deŋia.” Tovenen ŋgeu tonenen ipaat nima le nima poia muul. 11 Ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tonowen tighita mbeb tonenen le ipas atedi. Tovenen tiwasavon di tighaze pale tigham vena pa Yesu.
Yesu ighur tamtoghon saaŋgul ve ru tinim mbaŋooŋa toni
(Mt 10:1-4; Mk 3:13-19)
12 Sawa tonenen, Yesu izala pa lolooz eez ighaze isuŋ. Mboŋ tonenen, isuŋsuŋ ila le ndugizau. 13 Ghoro ipoi taghoniiŋa toni tinim tilup di, ve ighur tamtoghon todi saaŋgul ve ru tinim mbaŋooŋa toni. 14 Ndiran saaŋgul ve ru tonowen, izadi tovene: Simon (ye, Yesu iwaat iza ite ighaze Petrus) yesuru tazi Andreas, Yakobus ve Yoan, Pilip, Patoromai, 15 Matayu, Tomas, Yakobus ite to Alpai natu, Simon ite to tiwaata tighaze Selot,* Selot, nene Yuda pida to ŋgar todi iyaryaaŋ tighaze tizurun gavman to Rom.
16 Yudas to Yakobus natu, ve Yudas Iskariot to muri ighur Yesu ila koia nimadi.
Yesu igharaat moroghooŋa ve ivotia mos
(Mk 3:7-12)
17 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul lolooz tonowen, ve tizila le tivot ndug raraate eez, ve tiyoon tonowe. Tamtoghon katindi to titaghon Yesu, toman ival tiina kat tila tineep toman di paam. Ival tiina tonowen to ndug naol to Yudea ve Yerusalem, ve yes to naari to tineep tigharau ndug Tiro ve Sidon ne paam. 18 Tinim tighaze tilooŋ Yesu saveeŋ toni, ve igharaat moroghooŋ todi. Ve yes to avuvu samsamiadi tiwaghamun di, ye indirndiir avuvu samsamiadi padi le tinidi popoia. 19 Ival tiina to tiluvuti, tisob tizuaria di tighaze le tikisi rita. Pasa, tighilaal tighaze tapiri to gharatooŋ yes moroghooŋa ivotvot ila toni, ve ighagharaat moroghooŋa tisob tinidi popoia.
Sei masin to titaghon pooz to ndug sambam ŋgara ve poia to Maaron iza todi?
(Mt 5:1-12)
20 Yesu mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze:
“Yam mbolaaŋa, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam.
Pasa, yam aneep ila Maaron pooz toni lolo wa. Mt 25:34; Yems 2:5
 
21 Yam to aazne pitool gham, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam.
Pasa, mbeb to ambool pani, Maaron pale igham payam le irau lolomim.
Yam to lolomim ipataŋan ve ataŋ, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam.
Pasa muri, yam pale lolomim poia kat ve aŋiŋ. Mbo 126:5+; Is 55:1+; Syg 7:16+
 
22 “Ve yam to ataghon Tamtoghon Natu, ve tighur koi payam, ve tizurun gham pa lupuuŋ todi, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ payam, ve tiwaghamun izamim, yam paam tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. Yo 15:19, 16:2; 1Pe 4:14
 
23 Lolomim poia kat ve ayaat toman tinimim iza. Pasa, atia tiam tiina ineep izi ndug sambam ve isasaŋan gham. Ŋgar to tigham payam, muuŋ nditimbudi tigham pa yes propeta to tivotia Maaron aliŋa ne paam. Mbaŋ 5:41, 7:52; 1Tes 2:14+
Yes to muri pale lolodi ipataŋan
 
24 “Oyai, yam to mbaliiŋ taudi, akaria taumim wa.
Onoon, aazne lemim mbeb to igham gham lolomim poia. Eemoghon mbeb tau to muri, yam izamim pani maau. Lu 16:25; Yems 5:1
 
25 Yam to aazne araua kat pa aniiŋ ve mbeb naol ne, akaria taumim wa.
Pasa muri, yam pale ambool, ve pitool gham.
 
Yam to aazne aŋiŋiŋ ne, akaria taumim wa.
Pasa muri, yam pale lolomim ipataŋan ve ataŋ. Is 65:13
 
26 Ve yam to aazne tamtoghon tisob tipait gham, yam paam, akaria taumim wa.
Pasa muuŋ, nditimbumim tighamgham tovene pa propet kaaromŋa to titoom tighaze tivotia Maaron aliŋa.” Yo 15:19; 1Yo 4:5; Yems 4:4
Taghur lolood pa koiaadŋa
(Mt 5:38-48)
27 Yesu isaav padi muul ighaze: “Yam to aloŋlooŋ ghou ne, you nasaav payam tovene: Lolomim pa koiamimŋa ve agham poian di. Tamtoghon tisob to tighur koi payam, yam irau agham poian di. Ro 12:20
28 Yes to tipiyaav saveeŋ samia payam, asuŋ Maaron pa igham poian di. Ve yes to tigham samin gham, aghur di ila suŋuuŋ tiam. Lu 23:34; Mbaŋ 7:60
29 Ighaze ŋgeu eta ipambar paŋam, upamuul nima malep. Utoor ghom, ve ipambar paŋam ite paam. Ve ighaze ŋgeu eta igham nonogiiŋa tiom to moŋeŋaaŋ, upuli igham nonogiiŋa tiom ite to undud ghom pani ne paam. 1Kor 6:7
30 Ighaze tamtoghon eta ighason ghom pa le mbeb eta, ugham pani moghon. Ve ighaze ŋgeu eta igham mbeb tiom eta ila, ughasoni pa ipamuula malep. Upuli ineep inim le. Lo 15:7+; 1Yo 3:17
31 Sa ŋgar to aghaze tamtoghon tigham payam, nene irau agham ŋgar raraate tovene padi paam. Mt 7:12
32 “Ighaze lolomim pa yes to lolodi payam moghon, pale alib pa tamtoghon pida vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, yes to ghamuuŋ sosor tighamghami paam. 33 Ve ighaze agham poian yes to tighamgham poian gham ne moghon, pale alib pa tamtoghon pida vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, yes to ghamuuŋ sosor tighamghami paam. 34 Ve ighaze aŋgagabiiz yes to tighaze tigham bun ilat tiam, ve yes to awatag di aghaze yes pale tiyat bun todi, ghoro ayok padi pa tigham bun. [Eemoghon yes to awatag di aghaze yes irau tiyat bun todi rikia maau, nene irau agham padi maau.] Ighaze ataghon ŋgar tovene, nene pale alib pa tamtoghon pida vena? Pasa ŋgar tovene, yes to ghamuuŋ sosor tighamghami paam. Tovenen yam ataghon ŋgar tonene malep.
35 Yam irau ataghon ŋgar ite tovene: Lolomim pa koiamimŋa, ve agham poian di. Agham mbeb padi toman lolomim poia. Ve aghur matamim padi pa tiyat mbeb tiam malep. Leso agham lemim atia tiina, ve anim Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne ndinatu. Pasa, yes ndiran samsamiadi, ve yes to tighita poia toni inimale mbeb sorok, ve lolodi imaghmaagh pani, ye ighamgham poian di paam. Ro 5:8
36 Tovenen lolomim isamin tamtoghon ve auul di, inimale Tamamim Maaron lolo isamin di ve iuluul di.”
Taŋgabiiz tamtoghon taghaze yes samsamiadi rikia malep
(Mt 7:1-6)
37 Yesu isaav muul ighaze: “Aŋgabiiz tamtoghon aghaze yes samsamiadi rikia malep. Ve aghur pataŋani iŋarua di pa sosor todi rikia malep. Pasa, ighaze yam agham tovene, nene pale Maaron igham ŋgar raraate payam paam. Yam apul nditamim sosor todi. Leso Maaron ipul sosor tiam paam. Mt 6:14; Ro 2:1; Yems 2:13
38 Auul, ghoro aghita ulaaŋ ilat payam paam. Poia to iza tiam, nene pale tiina le tiina kat. Pale inimale tipavonin nakaral le ivon kat ve imaliŋ. Pasa, sa ulaaŋ to yam agham pa tamtoghon, nene pale ŋgar ee moghon imuul pa yam taumim.” Np 19:17; Mk 4:24; Ga 6:7+
39 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi paam, ighaze: “Vena, ŋgeu eta to mata pisi, irau ighereb ita ite to mata pisi paam ve ipatooŋ ataam pani? Maau. Nene pale yesuru ve titap tizila saambu. Mt 15:14
40 Ŋgeu paghu eta irau ilib pa patoŋaaŋ toni ne maau. Eemoghon ighaze igham ŋgar to patoŋaaŋ toni isob inim le, nene pale yesuru ŋgar todi raraate. Mt 10:24+; Yo 13:16, 15:20
41 Vena to rikia moghon matam ila pa buzbuz to ineep ila itam ite mata? Eemoghon ai suruvu tiina to ineep ila taum matam, yom uyamaana maau? 42 Ighaze ai suruvu tiina ineep ila matam ve ughilaala maau, vena to usaav pa itam ite ughaze: ‘O, buzbuz to ineep ila matam, you irau nauul ghom ve natapaara izi.’ Yom ŋgeu to kaarom! Uparim taum sorok pa ghurla tiom! Ai suruvu tiina to ineep ila taum matam, upasi izi muuŋ. Leso ughita poian buzbuz to ineep ila itam ite mata, ve utapaara izi.” Ro 2:1+
Taghilaal ai ila anoŋadi
(Mt 7:16-18, 12:33-35)
43 Yesu isaav muul ighaze: “Ai poia irau ighur anoŋa samia eta maau. Ve ai samia irau ighur anoŋa poia eta maau. 44 Tovenen ai anoŋa to ipatooŋ ai: Ai poia, ma samia? Vena, waar mata mata irau ighur anoŋa poia eta, leso taidi? Maau. 45 Tamtoghon tovene paam. Ndiran popoiadi tipavonin lolodi pa ŋgar popoia. Tovenen tigham ŋgar popoia tivotvot. Ve ndiran samsamiadi tipavonin lolodi pa ŋgar samsamia. Tauto tigham ŋgar samsamia tivotvot. Pasa, ŋgar to lolood ivon pani, tauto ivotvot ila avood.
Ndiran ru tirei ruum
(Mt 7:24-27)
46 “Pughu vena to yam awatwaat ghou aghaze: ‘Tiina tiou, Tiina tiou,’ eemoghon ataghon saveeŋ tiou maau? Yems 2:26
47 You pale napatooŋ gham pa yes to tinim tiou, ve tilooŋ aliŋag ve titaghoni. 48 Tamtoghon tovene, yes tinimale ŋgeu to irei ruum. Ye ipayoon ruum gunguna tizila le koŋia kat ila boŋar to ineep ila taan lolo ne pogho. Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri ve itok ruum toni, ruum katia maau. Pasa, ŋgeu tonenen irei ruum ariaŋa. 49 Eemoghon tamtoghon to ighaze iloŋlooŋ saveeŋ tiou, ve itaghoni maau, ye inimale ŋgeu to ipayoon ruum gunguna tizila tuŋia maau. Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri ve itok ruum toni, rikia moghon ruum imatit izila ve imbiriis ilale.” Ro 2:13; Yems 1:22

*6:15: Selot, nene Yuda pida to ŋgar todi iyaryaaŋ tighaze tizurun gavman to Rom.