4
Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv
(Mt 13:1-9; Lu 8:4-8)
Yesu ila ivot ya naliu dige, ve ipamundigin uraat toni muul to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. Sawa tonenen, ival tiina kat tila tiluvuti tighaze tilooŋ saveeŋ toni. Tovenen ye iza waaŋ eez, ve tipanduura ivot ila ris. Ghoro mbole izi, ve ivotia Maaron aliŋa padi. Ve ival tiina tonowen tineep izi naari, ve tighurghur taliŋadi pa saveeŋ toni. Yesu ipatoot di pa mbeb naol ila saveeŋ palelaaŋ. Ye isaav padi ighaze:
“Alooŋ. Sawa eez, ŋgeu eez igham wit uve, ve ila uum toni ighaze isuruuv di. Sawa to ye isusuruuv uuv tonowen, pida titaptap tizi ataam. Tovenen man tiroov tila ve tighan suvun di. Ve pida titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila, ve taan ris moghon ineep izala pogho. Tauto titub rikia tiza. Eemoghon sawa to ndag ighaaz ve taan ituntun, wit tonowen rauadi timalai ve timatmaat. Pasa, wariadi tizila kat maau. Ve uuv pida titaptap ila waar mata mata lolodi. Tovenen waar tonowen titub toman wit tiza, ve tiwakaun di le anoŋadi maau.
“Eemoghon uuv pida titap tizala taan poia. Tovenen tipaar tiza le titub pooi, ve anoŋadi katindi. Pida anoŋadi irau tamoot ee saaŋgul (30), pida anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot liim (100).”
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonenen le isob, ghoro ipariaaŋa ighaze: “Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham ŋgar pani pooi!”
Pughu to Yesu isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ
(Mt 13:10-17; Lu 8:9-10)
10 Ival tiina tonenen tipul di ve tila, ve muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru ve ndiran pida, yes moghon tineep. Yes tighasoni pa saveeŋ palelaaŋ toni pughu, 11 ve Yesu isaav padi ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon yam, Maaron igham poian gham ve ipaghazoŋan gham pa ŋgar tonenen. Ve yes to tineep ila pooz toni lolo maau, tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ moghon. [Pasa, lolodi ivool wa.]
12 Tauto pale matadi tighita mbeb, eemoghon irau tighilaal pughu maau.
Ve taliŋadi tilooŋ saveeŋ, eemoghon irau tigham ŋgar pani maau.
Ve inimale tighilaal mbeb pughu ve tigham ŋgar pani, tone titoor ŋgar todi, ve Maaron ireu sosor todi.” Is 6:9+; Yo 12:40; Mbaŋ 28:26+; Ro 11:8
Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ uuv pughu
(Mt 13:18-23; Lu 8:11-15)
13 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze aghazooŋ pa saveeŋ palelaaŋ tonene pughu maau, nene pale awatag saveeŋ palelaaŋ pida pughudi vena? 14 Wit uve to ŋgeu tonenen isuruuv di, nene iza to Maaron saveeŋ toni. 1Pe 1:23
15 “Uuv pida to titaptap tizi ataam, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon rikia moghon Sadan ila ve isad saveeŋ tonowen ighau pa lolodi.
16 “Ve uuv pida to titaptap izi ndug to yaam tiina ineep izila sila ve taan ris moghon ineep izala pogho, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, ve rikia moghon tighami toman lolodi poia kat. 17 Eemoghon saveeŋ tonowen ineep tuŋia ila lolodi maau. Yes tinimale aniiŋ to waria izila kat taan lolo maau. Tovenen tiyoon tuŋia ris, ve ighaze tamtoghon tigham samin di, ma pataŋani ite paam ivot padi pasa, titaghon Maaron aliŋa, nene rikia moghon titap ve tighur muridi pa Maaron.
18 “Ve uuv pida to titaptap ila waar mata mata lolodi, nene iza to tamtoghon to tilooŋ saveeŋ to Maaron. 19 Eemoghon pataŋani naol to taan, toman mbaliiŋ ve mbeb popoiadi naol to taan to tamtoghon lolodi igham pani, nene ighamun ŋgar todi. Tovenen saveeŋ to ineep ila lolodi ne, ighur anoŋa eta ivot maau. Mt 19:23+; Lu 12:15; 1Tim 6:9,17; 1Yo 2:15+
20 “Ve uuv pida to ŋgeu tonenen isuruuv di ila taan poia, nene iza to yes to tilooŋ saveeŋ to Maaron, ve tighami toman lolodi poia. Tovenen ghurla todi ighur anoŋa popoia katindi. Pida, anoŋadi tivot irau tamoot ee saaŋgul (30), pida, anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot liim (100).” Yems 1:25
Saveeŋ palelaaŋ to lam
(Lu 8:16-18)
21 Yesu isaav padi muul ighaze: “Laak, ighaze tamtoghon tigham lam eta inim, pale tipakudi pa oon, ma tizeeva ila watiŋ samba? Maau. Tisaroni iza imonau. Mt 5:15; Lu 11:33
22 Tovenen mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to tiyooŋ, nene pale tipaghazoŋan di, leso tineep ghazooŋa. Ve ŋgar tisob to ŋgozaaŋ, nene pale tivot tighazooŋ. Mt 10:26; Lu 12:2
23 Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.”
24 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghur taliŋamim pa saveeŋ to aloŋlooŋa, ve agham ŋgar pani pooi. Pasa, sa ŋgar to ighaze yam agham pa saveeŋ tonene, Maaron pale ipamuula payam. Ighaze azuaria gham pa agham ŋgar pani pooi ve ataghoni, nene pale Maaron igham lemim ŋgar pida paam. Mt 7:2; Lu 6:38
25 Pasa, tamtoghon to ighaze iwatag Maaron aliŋa ve itaghoni, nene pale Maaron iseeŋ ŋgar toni pa ŋgar pida muul. Eemoghon ighaze tamtoghon eta iwatag Maaron aliŋa ris, ve itaghoni maau, nene pale Maaron ipas ŋgar ris to ineep to tamtoghon tonenen ighau pani, ve ye ineep sorok.” Mt 13:12, 25:29; Lu 19:26
Saveeŋ palelaaŋ to aniiŋ uve to itub iza
26 Yesu isaav padi muul ighaze: “Pooz to Maaron ŋgara, nene inimale ŋgeu eez to igham wit uve, ve ila isuruuv di ila uum, ve isasaŋan. 27-28 Mboŋ to naol ne, ye ighengheen. Ve ndag to naol ne, imundig ila ighamgham uraat toni pida. Ataam to aniiŋ itub iza pani, nene ye iwatagi maau. Taan tau, to igham aniiŋ tonenen itub. Tovenen paradi tiŋgig pa taan tiza muuŋ, ghoro rauadi tivot, ve tighur anoŋadi. Yems 5:7
29 Sawa to aniiŋ imatu, ŋgeu tonenen rikia moghon ila toman buza, ve imbut motmotini. Pasa, sawa to ŋgogaaŋ aniiŋ, tauto ivot wa.” Syg 14:15+
Saveeŋ palelaaŋ to mastet uve
(Mt 13:31-32; Lu 13:18-19)
30 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to Maaron, ŋgara vena? Pale tasavia iza to sa? 31 Nene inimale mastet uve. Mastet uve, nene gegegeu kat.* Mastet uvedi, nene gegegeu kat tinimale ndog atulu ma mbuas uvedi.
Mbeb tisob to taan uvedi tintina tilib pani. 32 Eemoghon ighaze tasuruuv mastet uve ila taan, nene pale itub iza tiina inimale ai, le ilib pa ndoor tisob to uum, ve ighur boga tintina paam. Tovenen man to tirovroov ila tata paroŋania, yes irau tirei rumadi izala boga, leso tineep ila mastet tonenen yavyaava.”
33 Yesu ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ila saveeŋ palelaaŋ katindi tovene. Leso iraurau padi pa tilooŋa ve tigham ŋgar pani. 34 Tovenen sawa isob to ye ivotia mos pa ival tiina, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ moghon. Eemoghon sawa to yesŋa taghoniiŋa toni moghon tineep, ye ipaghazoŋan saveeŋ isob pughu padi.
Yesu isaav, ve yaghur ve dibom imaat
(Mt 8:23-27; Lu 8:22-25)
35 Ndag ee moghon tonenen, Yesu toman taghoniiŋa toni tinepneep le rabrab izi, ghoro ye isaav padi ighaze: “Yo, anim tavool tala pa ya naliu paŋa ite.” 36 Tovenen tighur ival tiina tila, ve taghoniiŋa toni tiza waaŋ to Yesu ineep izala pogho ne, ve tivot tila. Waaŋ pida tila toman di paam. 37-38 Yesu iwat daba ila ali, ve izi igheen ila waaŋ mbole. Igheen le lolo imaagh. Mala maau ve yaghur tiina kat imundig, le ipei dibom tintina. Ereman ivon ila waaŋ lolo le rismoghon timarub. Tovenen taghoniiŋa toni tivaaŋa, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, umundig lak! Yom ugham ŋgar pait, ma maau? Paam talaleed tonene!”
39 Yesu imundig, ve isaav ariaŋa pa yaghur inimale yanooŋi. Ghoro isaav pa dibom ighaze: “Ai, iraua! Atem izi!” Rikia moghon yaghur imaat, ve taun tiina izi. 40 Ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Yam amatughez pasa? Aghur ila sone?” 41 Taghoniiŋa toni tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ve matughezaaŋ tiina kat igham di. Ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene sei kat, to yaghur ve dibom paam tilooŋ aliŋa ve titaghoni?” Mbo 65:7, 89:9, 107:29

*4:31: Mastet uvedi, nene gegegeu kat tinimale ndog atulu ma mbuas uvedi.