15
Pulu Yemo Popo Toko Kapi Ningendo Ulume Teko Kondonge Mele Ungu Pulu Te
Kolomongo Awili 15 KOLOPOLIE LOMBOROPO OLA MOLOMOLOMONGA UNGU TE
15:1-11 Kirasi Kolopa Lomboropa Ola Molorumu Temanemo
Angokeme, ‘Ou enondo Yesusi Kirasinge temane peangamo topo sirindu pilieringi mele komu altoko naa sindiku piliengi!’ nimbu altopo nimbu para sipulie kanu ungumenga pulume nimbu siembo.* ungu pulu te inie yakondo 7:1*. Kanu ungume ou pilku lsingi, kinié ambolemelemonga enge nipili angilimele. Kanu temane peangamo, akumu Yesusi Kirasini terimu mele nane enondo nimbu sirindu ungu kanumu, ambolko kondokolie ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi mele altoko munduku siye naa kolongi liemo Ipuru 3:14. kanu temane peangamone Pulu Yemone eno lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondorumu, bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “21.2. kisim bek”. akune molemele mele molonge. Molo nane temane peangamo topo sirindu mele mimi siku naa pilku, akumu we ‘Sike.’ ningu pilieringi liemo aku temane peangamone eno lipe naa tapondolemo naa tapondomba.
Ungu kumbine paa olandopamo na ou pilipu lsindu mele eno nimbu sirindumunge ⸤nane enondo aku sipu kelepo nikiru⸥. Kanu ungumu isipe: Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele Kirasi olionga ulu pulu keri telemolomanga kolo wangopa kolondorumu. Pe ono teringi. Ono teringi kinie pe Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele yu wale talo pepalie yepoko sipemonga lomboropa ola molorumu kanumu. § Pita Yesusi kanorumu mele LLuku 24:34, ye engaki-rurepo pali kanoringi temanemo LLuku 24:36-43, Jono 20:19,26-29, yembo pape anderete kanoringi mele temanemo Mateyu 28:16-20, lipe mundorumu yema kanoringi temanemo LipeMundorumuYema 1:2-4. Pe ⸤lomboropa ola molopalie⸥ yu lombili andoli ye Pita molorumune pupe ⸤‘Yuni na lomboropo ola molondu mele kanopili.’ nimbe⸥ pupe mona angilierimu. ⸤Aku tepalie⸥ pe yu lombili andoli ye rurepo pali* Judasi ou kolorumu (Mateyu 27:3-5) nalo eno ou talape te moloringi mele we sumbi siku imbi lengendo aku niringi. moloringine ‘Enone yu kanangi.’ nimbe pupe mona angilierimula. Pe angenupili pape anderete mele telune moloringine ‘Yu kanangi.’ nimbe purumula. Aku yu kanoringi yemboma kinié yandopa awisili we molemele, nalo mare koloringila. Ungu te: Pollone “koloringila.” naa nimbe, “uru peringila.” nirimu. Akumunge ungu pulu te inie yakondo 11:30*. Ya 15:18,20 kananila. Ungu te: Yesusi lomboropa ola molorumu kinie pe yandopa ponie wane paono sikisi (26) omba pupili Pollone ipep mo topa sirimu. Pe yu Jemisi molorumune ‘Na kanopili.’ nimbe pupelie, pe yuni “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. pali ⸤yu lomboropa ola molorumu mele⸥ ‘kanangi.’ nimbe pupe mona angilierimu. Paa akilipe na molorundune ‘Kanambo.’ nimbe omba mona angilierimu.§ Lipe Mundorumu Yema 9:1-6,17. Na ye paa keri, na ambolango nomba omba pulimo ambolango mele molopo konde manda naa molombo mele molorundu nalo aku terimu.
Na Kirasini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu ye tela nalo na paa maniendopa mele molio, yuni aku nimbe lipe mundorumu ye lupema olandopa mele molemele. Nane Pulu Yemonga yembo talapemo* bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. tepo kenjipu molorundu kulu ‘Na Yesusini lipe mundorumu ye te’ nilimele kinie na pipili telemo. 10 Nalo na molio mele Pulu Yemone na we kondo kolorumumunge aku sipu molio. Pe yuni na we kondo kolopalie ⸤na kinie tepa kondorumu⸥ mele we naa pelemo. Na ⸤we kondo kolopa lipe tapondorumumunge⸥ paa mindili sipu kongono tepo, Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemanga na kongono mindili sipu tondolo mundupu terindu mele olandopa, enone kongono teringi mele maniendopa. Nalo na nanu molo. Pulu Yemone na we kondo kolopalie ⸤lipe tapondopa na-kinie tapu topa molorumumunge⸥ na aku sipu manda kongono terindu. 11 Nalo nane Pulu Yemonga ungumu nimbu sirindu akumu mandala. Molo Yesusini lipe mundorumu ye wemane Pulu Yemonga ungumu ningu siringi akumu mandala. Olione pali nimbu sirimulu ungumu telumu mindi. Kanu ungumu eno ⸤Korini yembomane⸥ pilku likulie ‘Sike ungumu.’ ningu tondolo munduku pilieringi.
15:12-34 Kirasi Kolopalie Kangi Pali Lomboropa Ola Molorumumunge Yunge Yemboma Kepe Paa Sike Aku Siku Kangi Pali Lomboroko Ola Molonge Ungu Te OuTesallonaika 4:13-5:11.
15:12-19 Kirasi Kolorumu Kinie Lomboropa Ola Naa Molkanje Akumunge Ungu Te
12 Nalo Kirasi kolopalie lomboropa ola molorumu mele sike yemboma nimbu silimolo liemo eno marene “Yemboma kolkolie lomboroko ola naa molonge.” nambeko aku siku mele ningu molemeleye? 13 Yemboma paa sike pe lomboroko ola naa molonge liemo Kirasi yu kepe ou lomboropa ola naa molorumu. ⸤Onomo we mana pelemo.⸥ 14 Pe Kirasi lomboropa ola naa molkanje olione ⸤yunge⸥ ungumu eno nimbu silimolomo uluri naa telkala, eno kanu ungumu pilku ambolko molemelemo uluri naa latelka. We pilku ambolemela.
15 Ulu te lupe pea telkala: Kirasi lomboropa ola naa molkanje olione “Kirasi yu kolorumu kinie Pulu Yemone ‘Lomboroko ola molou.’ nimbe topa makinjinderimu.” nimbu silimolo mele Pulu Yemondo kolo tolemela-la. Nalo yemboma paa sike pe lomboroko ola naa molonge liemo Pulu Yemone Kirasi ou “Lomboroko ola molou.” naa nilkela. 16 Yemboma topa ola naa mondomba liemo Kirasi kepe topa ola naa mondorumula.
17 Pe Kirasi ou topa ola naa mondolkanje eno pilku ambolemele ungumuni uluri naa telka, ulu pulu keri teringime yandopa kinié kepe konopune we pepili molemela.
18 Pe Kirasi ⸤kolopalie lomboropa ola naa molkanje yu⸥ yembomanga nimbe tenderimu mele ‘Sike aku tenderimu.’ ningu tondolo munduku pilkulie kanu ungumu pilku ambolkolie uru peringi pelemele yemboma kepe Yembo koloringimendo “uru peringi” nirimumunge ungu pulu te Mateyu 9:24*. ⸤lomboroko ola naa molko,⸥ mindili nongo molko kenjinge koleana pulimela.§ ungu pulu te Jono 3:16*.
19 Pe kinié ya ma koleana mindi yuni olio lipe tapondopalie pe kolomolo kinie olio lipe naa tapondolkanje yembomane yemboma kondo kolemele mele maniendopa, yembomane olio paa olandopa kondo kolemelanje papu.
20 ⸤Kirasi lomboropa ola naa molkanje olio kolopolie lomboropo ola naa molemela-la, akumu sike⸥ nalo Kirasi kolopalie paa sike lomboropa ola molorumu. Kanu kinie, langi te ou pulu polopa mongo telu tolemo kinie kanopolie ‘Pe pali tomba lemo.’ nimbu pilimolo, aku sipe mele yu kolopalie paa sike lomboropa ola molorumumunge pilipulie “Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilkulie uru pelemele yemboma kepe paa sike pe Pulu Yemone topa makinjindimbela.’ nimbu pilimolo. 21 Ye tene ou terimu kanu ulumuni kololi ulu pulumu ma koleana wendo orumu pelemomonga* Ou pulu pulu ye Adamendo inie anjokondo 15:45, Ou Pulu Pulu 3:19, Romo 5:12-15. aku sipela ye tene kepe pe terimu kanu ulumuni kolemele yemboma lomboroko ola mololi ulu pulumu ma koleana wendo orumu pelemola kanumu. 22 Pulu pulu mana ye Adamene terimumunge olio yunge pulu lemo yemboma pali kolemolo, aku sipe Kirasini terimumunge yunge pulu lemoma pali topa makinjindimbe kinie kelepo lomboropa ola molopo konde molomolo. 23 Nalo Kirasi kinie olio walsikele lomboropo ola naa molomolo. Ou kumbi lepa Kirasi; pe yu kelepa manie ombá kinie yunge yemboma. Romo 5:12-21.
24 ⸤Pe yu ombá kinie yunge yemboma lomboropo ola molomolo⸥ kinie pe ma koleamo pora nimbé. Yuni gapomanoma pali kinie, gapomanomanga ulume kinie, kolea sukundu yembomane nokolemele ulume kinie, ulu tondoloma kinie, ⸤yembomanga kinie kurumenga kinie⸥ Epesasi 1:21*. ulu tondoloma pali yuni topa manie mundupelie nimbémone, pe ye nomi kingimu molopa melema pali nokolemo§ bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. nambamo yuni Lapa Pulu Yemo simbe. 25 ⸤Ulume aku sipe wendo ombá nikirumunge pulumu isipe:⸥ Pulu Yemone yunge opa puluema pali topa manie mundumbendo ou Kirasi yu ye nomi kingimu molopa melema pali nokomba.* Konana 110:1; ungu pulu te Mateyu 22:44*. 26 Opa puluema topa manie mundupe pora sipelie pe kamu kololi ulu pulumu topa manie mundumbe. 27 ⸤Yuni aku tembamonga⸥ ungu te Pulu Yemonga bokune molemo aku ungumuni nimbendo:
“Pulu Yemone nimbendo:
“Melema pali yuni nokopili.
Melema yunge maniekondo liepili” nirimu.” Konana 8:6.
nimbe aku sipe nilimo. Nalo Pulu Yemone “Melema pali nokopili. Melema yunge maniekondo liepili.” nirimu kanu ungumuni Pulu Yemo yuyu pea ‘Nokopili.’ nimbe naa nirimu, molo. Sike Pulu Yemone ‘Melema pali maniendopa, Kirasi melemanga pali olandopa molopili.’ nimbe nirimu yemo molemo nalo Pulu Yemo yuyu nambepa meltenga maniekondo molombaye? Aulke te molo. 28 Pe Malone bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. melema pali topa manie mundumbe, yu melemanga pali nokomba kinie kanu walemo kinie yu kepe manie mele molomba. Pe Malone nimbendo: “Nando ‘Melema pali topa manie mundupe ye nomi kingimu molopili.’ nirimu Pulu Yemo yu melema pali kamu-kumu ye nomi kingimu kolo wangopa molopalie nokopa molopili. Na kepe yunge maniekondo molambo.” nimbé. Kanu kinie Pulu Yemo melema paa pali nokopa molomba.
29 Kinié ⸤yemboma kolkolie lomboroko ola molongemonga ungu te isipu nikirula:⸥ Yemboma kolkolie sike lomboroko ola naa molonge liemo yembo mare ⸤Kirasinge yemboma molkolie⸥ kolemelemanga pulu nambolkarenga ‘Eno lipu tapondamili.’ ningu no limeleye? ⸤Enonga yembo marene ‘⸤Pulu Yemone⸥ kolemele yemboma topa naa makinjindimbe.’ nilimele akumu sike liemo yembo mare nambemune liku tapondoko kolo wangoko no limeleye? ⸤Nambolka uluri temba ningu aku telemeleye?⸥ 30 ⸤Molo yembo molemelema lomboroko ola naa molonge liemo⸥ olio kepe nambe-elemolo yembomaye? ⸤Telemolo mele nambemune telemoloye?⸥ Olio temane peangamonga kongonomo andopo telemolomonga alieli olio kinie umbune wendo olemomane olio topa kondomba telemo akumu nambemune aku telemoloye? 31 Angokeme, alieli ‘Na kolopo pora sikiru.’ konopu lelio.§ Pe Korini 1:8-9*. Yembo mare pilkulie ‘Ya opa puluema nimbendo ungu iko torumu.’ ningu pilimele. ‘Na eno kinie Awili Yesusi Kirasi kinie pea tapu toko molemele mele na yemboma paa kapi nimbu molio.’ nikiru akumu kolo naa topo paa sike nikiru mele ‘Alieli ‘Na kolopo pora sikiru.’ konopu lelio.’ nikiru akumu paa sike nikirula. 32 ⸤Ya kolea awili⸥ Epesasi ⸤Kirasinge temane peangamo topo siliomonga na kote tendekolie⸥ ‘Mele takerama kinie opa teambo.’ ningu na akune liku mundoringi akumu enone ‘Yu yuyu konopuni pilipelie ikongonomo telemo.’ konopu liengi liemo mongo toko ningu siengi. ‘Na mele nambolka melema limbo.’ nimbulie kolea awili Epesasi mele takerama kinie opa telemoloye? Yembo kolemelema Pulu Yemone ‘Lomboroko ola molangi.’ naa nimbé liemo
“Opali kolomolo kene
kinié ⸤‘Konopu sipu molamili.’ nimbu⸥ no kinie
langi kinie ⸤awisili we⸥ nombo molamili.”* Aisaya 22:13, LLuku 12:19-20.
niemili. 33 ⸤Nalo yembo marene eno kondi toko “Ulu keri te teamili.” ningi liemo⸥ aku ungumu pilku ‘Aku teamili.’ paa naa niengi. ⸤Akumunge ungu molemo kanumu. Akumuni nimbendo:⸥
‘Ulume teko kenjilimele yemboma kinie
eno kinie tapu toko molongi liemo
enonga teko kenjilimele ulumene
enonga teko kondolemele ulu peangama
kamu topa manie mundumbe.’
nilimo. 34 ⸤Yembo marene “Yemboma lomboroko ola naa molonge.” nilimele kanu⸥ inie yakondo 15:29. kekelepa toli ungu nilimelema munduku siye kolko, umbu konopu pepili molangi. Ulu pulu keri telemele mele altoko naa teangi. Enonga yembo marene Pulu Yemo molemo mele naa pilku yu kinie tapu toko naa molemelemonga pilipulie “Aku siku teaa.” nikiru. ‘Eno mare Pulu Yemo naa pilimele.’ nikiru akumu pilkulie pipili kolongi liemo eno papu pipili kolonge.
15:35-58 Olio Lomboropo Ola Molopolie Kangi Lupe Angiliepili Molomolo Ungu Te Pe Korini 5:1-10.
35 Nalo yembo tene walsipe pilipelie nimbendo: “Yembo kololime nambeko lomboroko ola molongeye? ⸤Lomboroko ola molonge kinie⸥ kangi nambelime angilimbeye?” nilimonje. 36 Aku ungumu lawa tepa nimbe kenjeli ungumu. ⸤Langi umbume telemo mele piliengi niembo:⸥ Langi umbu naa kololime poniena mundongi liemo konde pupe wendo naa ombá. Langi umbu kololime mindi poniena mundulimele kinie konde pupe wendo olemo kanumu.§ Jono 12:24. 37 ⸤Akumunge ungu te:⸥ ‘Langi umbu te poniena mundemili.’ ningulie unjo te mongo tolimu pe molomba mele te likulie naa panjilimele. Mongo te mindi liku panjilimele. ‘Konapa opili.’ ningu konapa mongoma liku panjilimele. Konapa unjo mongo toli pe angilimbema naa liku panjilimele. Rasi witi akula. Unjo mongo tolime pe molomba mele liku naa mundulimele. Witi mongoma mindi. Langime pali akula telemele. 38 Langi umbu yu mele mele pe molomba mele Pulu Yemone ou nimbe panjipe ‘Unjo gomoma isipe isipe wendo omba molopa langi isipe isipe topili.’ nilimo mele langi lupe lupema poniena mundulimele kinie ‘Aku sipe ola omba molopili.’ nilimo kanumu.
39 ⸤Kangime aku sipela.⸥ Kangime pali telu sipe molo. Yembomanga kangimu lupe; owa kongimenga kangimu lupe; keramanga kangimu lupela; omamanga kangimu lupela. 40 Mulune angilimele melema lupe; mana lemele melema lupela. Nalo mulune angilimele melema kanopo peanga kanolemolo mele lupe, mana lemele melema kanopo peanga kanolemolo mele lupela. 41 Enamo yunge a nimbe angilimo kanopo peanga kanolemolo mele lupe; olimu a nilimo kanopo peanga kanolemolo mele lupela; kombukandipime a nilimele kanopo peanga kanolemolo mele lupela; kombukandipime telu siku a naa lanilimele, kombukandipime enonga yu mele mele a nilimelela.
42 Kolemele yemboma lomboroko ola molonge kinie aku sipe tembala. Ou kangi angilimomo lupe; pe kangi angilimbemo lupela. Ou angilimo kangi ono telemele* akune Pollone “ono telemele” naa nirimu. Yu langi umbu mundulimele mele ou inie yakondo 15:36-38 nirimu mele pilipelie yembo kolemelemando ungu iko topa aku sipela nimbendo “mana mundulimele” nirimu. akumu purupe keri lemo kangimu; Pulu Yemone kanu kangimu topa makinjindimbe kinie lomboropa ola molomba kangimu purupe keri naa lemba kangimu. 43 Kangi ono telemele kangi akumu mele kerimu, kanopo keri kanolemolo; kangi lomboropa ola molopalie angilimbemo kangi peangamo, kanopo peanga kanomolo kangimu. Kangi ono telemelemo enge naa pelemo kangimu; kangi lomboropa ola molombamo enge paa pemba kangimu. 44 Kangi ono telemele akumu mana ⸤mindi⸥ manda angilimo kangimu; kangi lomboropa ola molombamo mulu koleana manda angilimbe kangimu.
Ya mana molomolo kangi te angilimo liemo mulu koleana molomolo kangi te paa sike angilimbela. 45 Aku sipe mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune ungu te molemo. Kanu ungumuni nimbendo:
“Ou kumbi lepa mana ye Adame
⸤Pulu Yemone tepa mimi tepalie⸥
‘Mana konde molopili.’ nimbe
ulu pulu te sirimu kinie konde molorumu.” Ou Pulu Pulu 2:7.
nilimo; ⸤nalo⸥ pe orumu Adame Aku yemo Yesusi Kirasi kanumu; inie yakondo 15:21-22, Romo 5:12-19,21. ⸤Pulu Yemone konde mololi ulu pulumu sirimumu lupe⸥. Yu ‘Mana yemboma ⸤mulu koleana⸥ konde molangi.’ manda nimbé ulu pulumu sirimu.§ bokumunge alsena anjokondo “24. laip”. 46 Mulu koleana konde molomolo ulu pulumu ou kumbi lepa wendo naa orumu. Mana konde molomolo ulumu ou kumbi lepa wendo orumu; mulu koleana konde molomolo ulumu pe wendo orumu. 47 Ou kumbi lepa molorumu Adame Pulu Yemone ma tene tepa mimi terimu; akilipe orumu Adame mulu koleana ye te orumu. 48 Ou kumbi lepa mana ye molorumu Adamene mana yemboma kalopa limomonga eno yunge ⸤kangimu angiliepili⸥ molorumu mele mindi molemele; mulu koleana molonge yemboma mulu koleana ⸤kangimu angiliepili⸥ molemo yemo mele molonge. 49 Olio ⸤Kirasinge yemboma⸥ ou mana yemo molorumu mele molemolo mele* Ou Pulu Pulu 5:3. pe aku sipula mulu koleana yemo molemo mele molomolo. Romo 8:29.
50 Angokeme, nane enondo paa sike nimbu sikirumu: mana meme pelemo kangimu Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. mulu koleana manda pupe naa molomba. Mele kolopa purupe keri lemo te melema kolopa keri lemoma naa lemo koleana manda pupe naa molomba. 51 Kinié ungu te ou lopi tepa perimu te nimbo tekeromo paa mimi siku piliee! ⸤Kirasi kelepa wale talo sipe naa opili⸥ olio pali uru naa pemolo. Nalo ⸤uru pelemele yemboma kinie⸥§ ungu pulu te inie nondopa 15:18*,20. olio ⸤konde molomolo yemboma kinie⸥ pali sike ⸤kangimu⸥ alowa tepa ⸤kangi te lupe angilimbe⸥. 52 Aku ulumu paa walsikele temba. Mulu maselo kamu pora nimbendo biyukelemo ungu nimbé kinie* biyukele akumu Mateyu 24:31 mele molo Lipe Ora Sirimu 11:15 mele molo Ou Tesallonaika 4:16 melenje? aku ulumu wendo ombá. Walsikele, kariapá telemo mele, aku ulumu temba. Biyukelemo ungu nimbé kinie yembo kololime altoko kolou naa kolongendo lomboroko ola molonge. Pe olio ⸤Kirasinge yembo konde molomoloma olionga kalume⸥ alowa temba. 53 Kangi purupe keri lemo akumu alowa tepa, naa purupe keri lemba kangimu paa angilimbe; kangi kolemo akumu alowa tepa kangi naa kolopa konde molopa mindi pumbe kangimu paa angilimbe. ⸤Olionga mana kangimu alowa naa tepa kangi te lupe naa angilkenje mulu koleana pumbe aulke te paa naa lelka⸥ akumunge aku sipe mele temba. Pe-Korini 5:4. 54 Kanu kinie kangi purupe keri lemomo altopa alowa tepa naa purupe keri lemba kangimu angilimbe, kanu kangi kolemomo altopa alowa tepa konde molopa mindi pumbe kangimu angilimbe kinie ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune molemo ungu te molemo mele sike kamu wendo ombá. Kanu ungumu isipe:
“⸤Kololi ulu pulumu
Pulu Yemo yunge⸥ opa puluemo,
akumu-kinie Pulu Yemone opa tepalie
kamu topa manie mundorumumunge
kololi ulu pulu akumu kamu manie purumu.” Aisaya 25:8, Ipuru 2:14.
nilimo. 55 ⸤Aku tembamonga ungu te pea bokune molemo, akumu isipe:⸥
“Kololi ulu pulumu, nuni yemboma
toko manie mundoni engemo tena lemoye?
Kololi ulu pulumu, nuni yemboma
‘Mindili nangi.’ toleno tolomo tena lemoye?”§ Osia 13:14.
nilimo. 56 Kololimunge yemboma mindili sipe tolemo tolo akumu ulu pulu kerimu. ⸤Yembomane ulu pulu keri telemelemonga ‘Kolomolo kinie Pulu Yemone olio ‘mindili namili.’ nimbé.’ ningu pilkulie kolongendo pipili kolemele kanumu.⸥ Ulu pulu kerimunge tondolomo ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane ⸤Mosisini yando⸥ sirimumene silimo.* bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. ⸤Ungu manemane nimbendo: ‘Ungu manema naa pilku liku pulue tonge kinie mindili nonge.’ nilimomonga pilkulie yembomane kololi ulumu aku siku pilkulie pipili kolemele kanumu.⸥ Romo 4:15, 5:13, 6:14, 7:5,13. 57 Akumu sike nalo olionga Awili Yesusi Kirasini olionga nimbe tenderimumunge Romo 4:25. ⸤Pulu Yemonga ungu manema kinie, ulu pulu kerime kinie, kololi ulumu kinie,⸥ kanumenga tondoloma manie purumu, olio naa nokopa ulu te manda naa telemomonga Pulu Yemo kinie “Paa ange.” nikimulu.
58 Nanga konopu mondolio angokeme, ⸤Kirasinge yembo kolemelema sike lomboroko ola molko kangi te lupe konde angiliepili molonge⸥ kene ‘Sike.’ ningu pilimele mele munduku siye naa kolko, tondolo munduku pilku mindi molame! Eno ulu umbune te wendo ombá kinie ‘Pipili kolkomolo kene pilipu molemolo mele manie pupili mundupu siye kolamili.’ paa naa niengi! Eno Awilimunge kongono mindili siku telemelemo we manie naa pumbe, ⸤kanu kongonomone langi mongoma sike tomba⸥ kene Awilimunge kongonomo mindi tondolo munduku, siye naa kolko teko molangi.

*15:1: ungu pulu te inie yakondo 7:1*.

15:2: Ipuru 3:14.

15:2: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “21.2. kisim bek”.

§15:5: Pita Yesusi kanorumu mele LLuku 24:34, ye engaki-rurepo pali kanoringi temanemo LLuku 24:36-43, Jono 20:19,26-29, yembo pape anderete kanoringi mele temanemo Mateyu 28:16-20, lipe mundorumu yema kanoringi temanemo LipeMundorumuYema 1:2-4.

*15:5: Judasi ou kolorumu (Mateyu 27:3-5) nalo eno ou talape te moloringi mele we sumbi siku imbi lengendo aku niringi.

15:6: Ungu te: Pollone “koloringila.” naa nimbe, “uru peringila.” nirimu. Akumunge ungu pulu te inie yakondo 11:30*. Ya 15:18,20 kananila. Ungu te: Yesusi lomboropa ola molorumu kinie pe yandopa ponie wane paono sikisi (26) omba pupili Pollone ipep mo topa sirimu.

15:7: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

§15:8: Lipe Mundorumu Yema 9:1-6,17.

*15:9: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

15:11: OuTesallonaika 4:13-5:11.

15:18: Yembo koloringimendo “uru peringi” nirimumunge ungu pulu te Mateyu 9:24*.

§15:18: ungu pulu te Jono 3:16*.

*15:21: Ou pulu pulu ye Adamendo inie anjokondo 15:45, Ou Pulu Pulu 3:19, Romo 5:12-15.

15:23: Romo 5:12-21.

15:24: Epesasi 1:21*.

§15:24: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

*15:25: Konana 110:1; ungu pulu te Mateyu 22:44*.

15:27: Konana 8:6.

15:28: bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.

§15:31: Pe Korini 1:8-9*. Yembo mare pilkulie ‘Ya opa puluema nimbendo ungu iko torumu.’ ningu pilimele.

*15:32: Aisaya 22:13, LLuku 12:19-20.

15:34: inie yakondo 15:29.

15:34: Pe Korini 5:1-10.

§15:36: Jono 12:24.

*15:42: akune Pollone “ono telemele” naa nirimu. Yu langi umbu mundulimele mele ou inie yakondo 15:36-38 nirimu mele pilipelie yembo kolemelemando ungu iko topa aku sipela nimbendo “mana mundulimele” nirimu.

15:45: Ou Pulu Pulu 2:7.

15:45: Aku yemo Yesusi Kirasi kanumu; inie yakondo 15:21-22, Romo 5:12-19,21.

§15:45: bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.

*15:49: Ou Pulu Pulu 5:3.

15:49: Romo 8:29.

15:50: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§15:51: ungu pulu te inie nondopa 15:18*,20.

*15:52: biyukele akumu Mateyu 24:31 mele molo Lipe Ora Sirimu 11:15 mele molo Ou Tesallonaika 4:16 melenje?

15:53: Pe-Korini 5:4.

15:54: Aisaya 25:8, Ipuru 2:14.

§15:55: Osia 13:14.

*15:56: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

15:56: Romo 4:15, 5:13, 6:14, 7:5,13.

15:57: Romo 4:25.