12
12:1-3 Yesusini “Parisi Yema Telemele Mele Manda Manjiku Naa Teangi.” Nirimu Temanemo* akumunge 12:2-3 Mateyu 10:17,26-27. Nalo LLuku 12:2-12 lipe tere lepa ungu telumu; Mateyu 10:17-20,26-33 mele.
Kanu kinie Yesusi molorumune yembo tausini awisili liku maku toko angilieringine ekelepa tepili angilieringi kinie yu lombili andoringimendo ou kumbi lepa nimbendo:
“Eno liepi-liepi topo, ‘Parisi yema pillawa akoli mele isi nosilimelemo kanoko kondaa.’ nikiru. bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “49. yis”. Enonga isi nosilimele akumu enone ⸤“Pulu Yemonga ulu peangama telemolo.” ningu⸥ kolo toko topele-mapele tolemele ulumu. ⸤‘Akumu manda manjiku naa teangi.’⸥ nimbu liepi-liepi tokoro. Mateyu 16:6,11-12. ⸤Parisi yemane sike teko kenjiku molemele mele kamu lopi manda naa tenge.⸥ Aki tolemo ulumenga telu kepe pe aki naa topa pali mona lemba. Lopi telemo ulumenga telu kepe pe lopi naa temba. Kanu ulume kinie ungume pali yembomane pali pilinge. Sumbulu toline ungu niringime yembomane pateline pilinge. Ulke suluminiana ungu ólo toko niringi ungume ulke imune ola angilku ru ningu ninge.” ⸤nirimu.⸥
“Nanga pulu lemo yemboma, enondo ungu te nimbu siembo: Kangimu mindi toko kondokolie pe kelko minimu pea ulu te manda naa tenge yemboma pipili naa kolangi. Nalo eno paa pipili kolonge yemo nimbu siembo: Kangi topa kondopalie pe mini pali tepe koleana manda topa mundumbe ⸤Pulu Yemo⸥ yu pipili kolangi. Paa sike nimbu sikiru. Yu pipili kolangi.
“Kera kalsindipele paa kangamo molemo, topo toko lingendo kera kise pakera kou kololi talo mindi pulimo kanumu. Nalo Pulu Yemone kanu kerama nokombando komu naa silimo. Pilieme! Eno ⸤na lombili andolime⸥, enonga penge indime kepe yuni koronga telu telu nimbe pali kambu torumu. Kera kalsindipele yu kou paa koltalo mele pulimo nalo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Eno yemboma paa olandopa awilime kanopalie eno paa nokopa kondopa molomba ⸤kene pipili naa kolaa.⸥” ⸤nirimu.⸥§ Mateyu 10:28-31. Ungu pulu te inie nondopa 12:2-3* kana.
12:8-12 “Olio Yesusinge Yemboma Molemolo.” Nimolondo Pipili Naa Kolamili Ungu Te* akumunge 12:8-9 Mateyu 10:32-33; 12:10 Mateyu 12:32; 12:11-12 Mateyu 10:18-20, Mako 13:11-13, LLuku 21:12-15.
“Nane enondo ungu te nimbu siembo: Yembo tene yembomanga kumbikerena ola angilipe ‘Na Yesusinge yembomo molio.’ nimbé kinie pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone ola angilipe “Kanu yembomo nanga yembomo.” nimbéla. Nalo yembomanga kumbikerena “Yesusi yu naweye? Yu na naa pilkiru.” aku mele nimbé yembomo pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone “Aku yembomo yu naweye? Yu na naa pilkiru.” nimbéla. inie yakondo 9:26.
10 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ungu taka tondopa ungu nimbe kenjilimo yembomo aku sipe ulu keri telemoma ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolomba. Nalo Mini Kake Telimu ungu taka tondopa, ungu nimbe kenjipe, marake telemo yembomo aku sipe ulu keri telemomo ‘Manie pupili.’ naa nimbe, paa siye naa kolomba.
11 “Kanu kinie pe eno ⸤nanga yemboma molonge kanokolie⸥ eno ongo ka siku, eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga ye awilime kinie, ye nomime kinie, gapomano ye awilime kinie eno molongena eno mengo puku kote tendenge kinie ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi. 12 Akune Mini Kake Telimuni enone anjo ninge mele mane simbe kene mini-wale naa mundengi.” nirimu.
12:13-21 Ye Kamako Tene Aroma Topa Terimumunge Ungu Ikomo
13 Yesusi molorumune liku maku toringi yembomanga tene yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, nanga angenumu kinie oltonga lapane sirimu monge melema yuni ‘Na mare moke tepa sipili.’ ni.” nirimu.
14 Nalo Yesusini yundu topondopa nimbéndo: “Yemo, ‘Nane enonga kote pilindiku enonga melema moke tendei.’ nimbe nawene na mako torumuye? Yembo tene nando aku sipe naa nirimu kanumu. Nanga kongono te molo.” nirimu.
15 Aku nimbelie yuni enondo kelepa nimbendo: “ ‘Mele awisili lipu nosipu kamako molambo.’ ni naa ningu, ‘Melema lili ulu pulumu yu ulu pulu kerimu kene aku naa teambo.’ konopu leko molangi. Yembo tene mele awisili lipe nosilimomonga mini pali konde molopa kondomba aulkemo naa lemo.” Mateyu 16:26. Bokumunge alsena anjokondo “24. laip”. nirimu.
16 ⸤Aku nimbelie Yesusini ‘Enondo nikiru ungumenga pulumu kamu piliengi!’ nimbe⸥ yuni ungu iko te topalie nimbendo:
“Walse ye kamako te molopalie yunge poniena langi paa awisili orumu. 17 Akumunge yuni yuyu nimbendo: “Langi nosilio ulkema pali si nimu, langi awisili goli lepa we lemo kene na nambe-eamboye?” nirimu. 18 Pe kelepa yuni yuyu nimbendo: “Kinié na pilipero. Na isipu teambo. Na langi nosilio ulkema tekisipulie langi nosimbo ulke paa awilime kelepo takopolie akumenga nanga rasi witi kinie langi kinie nanga poniena olemo langime pali nosiembo. 19 Akune nosipulie na nanu pilipulie nimbondo: Na papu. Na langi awisili, ponie awisili omba pumbe kinie nombo molombo mele lemo kene koro molopo, kongi nombo, no-waene nombo, konopu sipu molambo.” nirimu. 20 Nalo Pulu Yemone kanu yemondo nimbendo: “Ye aromamo. Kinié ipulueli nane nunge minimu ombo limbo kinie nunge nosilino melema nawene limbeye?” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
21 ⸤Ungu ikomo topa pora sipelie ungu te pea nimbendo:⸥ “Aku sipe mele, ‘Na mele kande-kandema nosilio.’ nilimele yemboma Pulu Yemone eno kanopalie eno yembo koropa pulime nimbe kanolemo. Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo ulu pulume naa teko molemele yemboma enonga minime koropa pupili mele molemele. Kanu yemboma eno aku ungu iko tokoro yemo mele molemele.” nirimu.
12:22-31 Yesusini “Na Lombili Andolemelema, Mini Wale Munduku Konopu Awisili Naa Leaa.” Nirimu Ungumu§ Mateyu 6:25-33.
22-23 ⸤We yembomando⸥ aku sipe nimbelie Yesusini yulombili andolimendo kelepa nimbendo: “⸤Kolonge kinie mana melemane eno naa lipe tapondomba⸥ kene nane enondo ungu te nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili liku naa mundengi. Langinongemonga kepe no nongemonga kepe mulumbale pakongemonga kepe akumenga konopu awisili liku munduku naa molangi. Eno kapola molonge mele olandopa, langi nonge mele maniendopa; enonga kangi yu olandopa mele, mulumbale pakonge maniendopa mele kene langi nonge mele kinie, mulumbale pakonge mele kinie, konopu awisili liku naa mundengi. 24 Kerama kaname. Langi te panjikulie nou lemo kinie liku mengo ulkendo puku nosiku naa nolemele nalo Pulu Yemone kerama langi silimo. Kerama we mele, eno yemboma olandopamonga yuni eno paa nokomba. 25 Enonga yembo tene konopu awisili lipe mundumbemone yu kolomba ena te manda ‘We liepili.’ nimbéye? Manda naa nimbé. 26 Enone ulu wallo-kolte aku sipe mele te manda naa telemelemonga ulu wema eno nambemune konopu awisili liku munduku molemeleye?
27 “Pillawa sindime kaname. Pillawa sindimene kongono mindili siku naa teko, mulumbale te teko mimi naa telemele nalo pillawa sindime molemele mele olandopa, ⸤ye nomi kingi⸥ Sollomono* ungu pulumu Mateyu 6:29*. kongono awisili tepalie wale paa peangama pakopa a nirimu mele maniendopa. 28 Era sindi tolemoma kinié mele molemo, opali mele poroko tepena kalemelema Pulu Yemone aku sipe nokopa kondolemo liemo eno ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje?’ ningu laye-kolte mindi pilimele yemboma pakonge melemanga yuni manda lipe naa tapondombaye? Eno lipe tapondomba.
29 “⸤Pulu Yemone kerama kinie era sindime kinie aku we melema aku sipe nokolemo⸥ kene eno konopu awisili liku mundukulie ‘Esi, langi te tena lipu nomolonje?’; molo ‘No tena kolopo nomolonje?’ ningu pilku naa molangi. 30 Pulu Yemonga yemboma naa molko ulsukundu molemele yembomane bokumunge alsena anjokondo “15. haiden”. aku siku telemele nalo enonga Lapa ⸤Pulu Yemone⸥ eno yunge yembomanga mele molotolemoma kanopa molemo ⸤kene eno langi nongemanga kinie mele pakongemanga kinie konopu naa liku mundengi⸥. 31 ⸤Pulu Yemo⸥ ye nomi kingi molopa yemboma nokolemo ulume bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. ‘Kumbi lepo teambo.’ konopu leko molangi. Aku tenge kinie yuni we melema kepe eno simbe.” ⸤nirimu.⸥
12:32-34 Mele Kande-Kandema Mulu Koleana Nosilimolomonga Ungu Te§ akumunge 12:33-34 Mateyu 6:19-21.
32 “Nanga kongi sipisipi koltalo, enonga Lapa walse ye nomi kingi molopa yemboma nokomba kinie ‘Eno pea ye nomime molko yemboma nokangi.’ nimbé. Yu aku sipe tembando konopu sipe molemomonga pipili kolko naa molangi. 33 Akumunge eno nosilimele melema kou mone liku aku kou mone lingema yembo koropama moke teko siengi.* Mateyu 19:21, 26:7-9. Aku siku tekolie pe kou kamu manie naa puli koumu liku nosiku, mele kande-kandema liku mulu koleana ⸤pe pungemonga⸥ nosiku teangi. Akune wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lkurinia melemane ongo teko kenjiku naa tenge. Eno akune nosinge melema kamu kapola lemba. 34 Enonga nosilimele melema lemo kolea akune eno konopuni pilku konopu mondoko molemele kene ⸤‘mulu koleana mindi melema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥. Mateyu 19:21; inie anjokondo 18:22.
12:35-48 Yesusi Wale Talo Sipe Kelepa Omb monga “Kongonomo Mimi Siku Teko, Nokoko Kondoko Molangi.” Nirimu Ungu Iko Talo Yesusi pe omb monga ungu awisili Mateyu kolomongo awili 24,25 selo pali, Mako 13:pali. 12:39-46 Mateyu 24:43-51.
Te: 12:35-40 Kendemandemane Enonga Nokolimu “Yando Ombá” Ningu Nokoko Molemele Ungu Ikomo§ akumunge 12:35-36 Mateyu 25:1-13, Mako 13:33-37; 12:39-40 Mateyu 24:43-44.
Te: 12:41-48 Kendemande Yemboma Nokondolemo Kendemandemonga Ye Awilimu Kelepa Ombalie Kendemandemo-Kinie Temba Mele Ungu Ikomo* akumunge 12:42-46 Mateyu 24:45-51. 12:41-48 manjiku naa kanani. Akumu 12:35-40 monga ungu marenga ungu pulumu.
35 “⸤Na lombili andolime,⸥ enone ‘Awilimu kinié ombánje.’ ningu mulumbale pakoko, kako toko, kiye kandoko, molangi. 36 Ye awili te tenga pupe ye te ambo limbe langi koyolemele yemboma kinie anjo langi nomba molemo kinie yu kelepa ulkendo ombámonga yunge kendemande yembomane ‘Yu ombá.’ ningu ulke kune lindingendo nokoko molemele mele eno aku siku molangi. 37 Kanu kendemandemanga nokolimu omba yunge kendemandema kanopalie, uru naa peko we molonge kanomba kendemandema eno konopu siku molonge.
“Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: ⸤Alieli kendemandemane enonga awilimu nokoko langi kalondoko silimele mele yu aku siku nokolemela nalo kendemandemanga⸥ ye awilimuni ⸤kanu kendemande peangama konopu sipe⸥ yuni kongono-mulumbale pakopa enondo “Langi noli polona molaa.” nimbe ‘Langi nangi.’ nimbe enonga kongono tendepa eno nokomba. 38 Ipulueli awi-burumi ombáne, kera gulta ko tomba kinie ombánje, eno uru naa peko nokoko molongi kanomu liemo eno konopu siku molonge.
39 “I ungumu konopu liku munduku pilieyo. Ulke pulu ye tene wa noli ye te yunge ulkemo omba bulsupe melema wa limbe enamo pilkenje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimbe nokopa molka kinie wa noli yemo yu manda suku naa olka. 40 Aku siku eno nokoko molaa. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ombá enamo naa pilimele kene ‘Yu sike ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu.
41 Pitane yundu nimbendo: “Awilimu, aku ungu iko toko ningu sikinumu olio ⸤nunge lombili andolimendo manjiku⸥ ningu sikinu molo yembo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu.
42 Awili ⸤Yesusini⸥ topondopa nimbendo:
“Kongono tendeli kendemande ye nawene kongono tepa kondondolemo kinie kanopalie yunge ye awilimuni ‘Yuni kongono silioma sumbi sipe telemomonga yu kongono simbo kinie tepa kondombamonga na altopo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimoye? Kendemande ye te aku sipe mele tepa kondopa molemomo kanopalie yunge ye awilimuni yu mako topalie yundu nimbendo: “Nuni kongono tendeli kendemandema pali nokondoko enonga langi nongema ena mako toliomonga eno nangi moke teko sieni, nokondoko molou.” nimbe ⸤yu tenga pulimo⸥. Joseponga temanemo OuPuluPulu 39:pali. 43 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono tendeli kendemandemone mimi sipe tendepa molopili awilimu kelepa omu liemo kendemandemo yu konopu sipili. 44 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kanu ye awilimuni kanu kendemandemondo “Nanga mele nosilioma pali nuni nokondou.” nimbé.
45 “Nalo ⸤ye awilimuni kanu kendemande yemondo nimbendo: “Nanga kendemande yemboma pali nokondou.” nimbe tenga pulimo kinie⸥ kanu kendemande yemone “Nanga awilimu welea naa ombá.” konopu lepalie yuni nokondolemo kendemande yemboma kopene topa, langi nomba no tondoloma nomba kekelepa topalie, aku sipe tepa kenjipe molomu liemo 46 walse kanu kendemande yemo ‘Yunge ye awilimu ombá.’ nimbe naa pilipe ⸤kongono sirimu mele naa tepa⸥ walu tepa kenjipe molomba kinie ombá. Omba ⸤kanu yemo tepa molomba mele kanopalie⸥ yu paa kopene topa kondopalie, yunge ungumu pilku su siku kongono ambolko naa kondoli yemboma ⸤kolea keri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimbe lipe mundumbe.
47 “Kongono teli yembo te yunge awilimuni “I siku i siku tei.” nimbé ungumu sumbi sipe pilipelie ungumu ta nimbé, molo ‘Nikimu mele naa tembo.’ nimbe pilipe aku sipe pilipe lipe naa temba yembo kanumu yunge awilimuni pe yu mongo paa awisili simbe. 48 Nalo “Tei.” nimbé mele mimi sipe naa pilipelie we walu tepa kenjimbe yembomo yunge awilimuni mongo laye-kolte mele simbe. Yembo mele awisili siringi lipe noserimu yembomo “Pundu toko mele awisili si.” ninge. Yembo “Mele awisili nokoko molou.” niringi yembomo “Kelko mele awisili si.” ninge.” ⸤nirimu.⸥
12:49-53 Yesusinge Ungumu Yemboma Pilkulie Opa Pulue Mele Molonge Mele Ungumu akumunge 12:51-53* Mateyu 10:34-36.
49 “⸤Na lombili andolime,⸥§ 12:22. na ya ma koleana tepe mundumbo orundu. Kanu tepemo isili ou welea nolkanje papu. Na konopu silke.* “Tepemo.” nirimu akumu kote tendepa mongo simbemondo nirimu.
50 “Na no limbo ulu akumu na-kinie wendo ombá. Ulu akumu isili ou wendo naa okomomonga na konopu umbune tepili molio.” ⸤nirimu.⸥ “No limbo.” nirimu akumu yu mindili nomba kolombamondo nirimu. Mako 10:38-39, Jono 19:28,30.
51 “ ‘Ya mana yemboma opa naa teko telune kapola kapola molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku molo. ‘Yemboma konopu lupe lupe pepili anjo yando opa pulue mele molangi.’ nimbu orundu. 52 Kinié kepe pe anjopa kepe ulke telune pelemele yembomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu liku su siku molkolie,⸥ eno enono opanale teko yembo kise pakera ulke telune peko, yepoko enono molonge, talo elolo molongele, yu-mele-mele molonge. 53 Lapane malo-kinie opa tepa, malone lapa-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. Anumuni lemenu-kinie opa tepa, lemenuni anumu-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. Bamuni yunge malonga menu-kinie opa tepa, malonga menuni bamu-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. ⸤Kanu yemboma kapola naa molonge.⸥” nirimu.
12:54-56 “Kinié Wendo Olemo Ulumenga Ulu Pulumu Nambemune Naa Pilimeleye?” Nimbe Yesusini Walserimu Temanemo Mateyu 16:2-4.
54 Aku nimbelie Yesusini liku maku toringimendo nimbendo: “Enone kolea kolopalie kupe tolemo kinie kanokolie “Lo ombá lemo.” nilimele kinie lo sike olemo. 55 Pe kelepa ipulueli poporome topa, kombukandipi angilimo kinie kanokolie “Ena tondolo temba lemo.” ningu pilimele kinie ena sike telemo. 56 “⸤Naa pilkimulu.” nilimele nalo sike pilimele⸥ yembo kolo toko topele-mapele tolime!§ bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”. Eno mulumu kinie ya mamo kinie kanokolie ‘kolea isipe isipe temba.’ ningu kanolemele nalo kinié ⸤na mana orundu kinie⸥ wendo olemo ulume kanoko molkolie kanu ulumenga ulu pulumu naa pilimele. Aku nambemune ⸤lipe ora silimo mele⸥ naa kanoko naa pilimeleye?” ⸤nirimu.⸥
12:57-59 ‘Yembo Tene “Nu Kote Tendembo.” Nimbé Yembomo Kinie Welea Altoko Yu Kinie Kapola Kapola Molongele Ulume Teaa.” Nimbe Yesusini Nirimu Temanemo* akumunge 12:58-59* Mateyu 5:25-26.
57 “Enone nambemune ulume pilku apuruku ulu peangama pilku naa telemeleye? 58 Nu kote tendemba temba yembomo ‘Kapola kapola molambili ulu te teambo.’ ningulie welea teani. Aku naa tenu liemo nu kote tendemba yembomone nunge kote pilieli yemo molombana memba pupe simbenje? Pe kote pilieli yemone nu ka ulke nokoli yemo lipe simbe, yuni nu ka ulkena lipe mundumbe. 59 Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Nu ka ulkena wendo onindu pundu paa pali tokolie mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nirimu.

*^ akumunge 12:2-3 Mateyu 10:17,26-27. Nalo LLuku 12:2-12 lipe tere lepa ungu telumu; Mateyu 10:17-20,26-33 mele.

12:1: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “49. yis”.

12:1: Mateyu 16:6,11-12.

§12:7: Mateyu 10:28-31. Ungu pulu te inie nondopa 12:2-3* kana.

*12:7: akumunge 12:8-9 Mateyu 10:32-33; 12:10 Mateyu 12:32; 12:11-12 Mateyu 10:18-20, Mako 13:11-13, LLuku 21:12-15.

12:9: inie yakondo 9:26.

12:15: Mateyu 16:26. Bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.

§12:21: Mateyu 6:25-33.

*12:27: ungu pulumu Mateyu 6:29*.

12:30: bokumunge alsena anjokondo “15. haiden”.

12:31: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§12:31: akumunge 12:33-34 Mateyu 6:19-21.

*12:33: Mateyu 19:21, 26:7-9.

12:34: Mateyu 19:21; inie anjokondo 18:22.

12:34: Yesusi pe omb monga ungu awisili Mateyu kolomongo awili 24,25 selo pali, Mako 13:pali. 12:39-46 Mateyu 24:43-51.

§12:34: akumunge 12:35-36 Mateyu 25:1-13, Mako 13:33-37; 12:39-40 Mateyu 24:43-44.

*12:34: akumunge 12:42-46 Mateyu 24:45-51. 12:41-48 manjiku naa kanani. Akumu 12:35-40 monga ungu marenga ungu pulumu.

12:42: Joseponga temanemo OuPuluPulu 39:pali.

12:48: akumunge 12:51-53* Mateyu 10:34-36.

§12:49: 12:22.

*12:49: “Tepemo.” nirimu akumu kote tendepa mongo simbemondo nirimu.

12:50: “No limbo.” nirimu akumu yu mindili nomba kolombamondo nirimu. Mako 10:38-39, Jono 19:28,30.

12:53: Mateyu 16:2-4.

§12:56: bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.

*12:56: akumunge 12:58-59* Mateyu 5:25-26.