6
6:1-21 Konopu Talo Peli Kolo Toli Yemane* bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”. Ulu Peangama Telemele Mele Temolo Kinie Pulu Yemone Olio Mele Naa Kalomba Ungu Mare
6:1-8 Ulu Kake Telimenga Ungu Pokore
⸤Yesusini ungu mare nimbe molopalie ungu mare pea nimbendo:⸥ Kolomongo awili 5,6,7 pali Yesusini wale telune ma pangi tenga ola molopa yunge lombili andolime mane sirimu ungume kanumu.
6:2-4 Yembo Koropa Pulime Lipu Tapondomolomonga Ungu Te
“ ‘Yembomane ‘Olio yembo paa peangama. Ulume paa tepo kondolemolo.’ ningu kanangi.’ ningu yemboma kanoko molangi enonga ulu peangama paa naa teangi. Aku siku tenge kinie yembomane eno kapi ninge. Kanu kapi ninge ungume enonga mele kalolimu lingemonga enonga mulu koleana molemo Lapamone eno mele naa kalomba. inie anjokondo 6:2,5,16,19,7:5.
“⸤Enonga mulu koleana molemo Lapamone aku siku tenge yemboma mele naa kalomba⸥ kene enone yembo koropa pulime kondo kolko ‘Lipu tapondamili.’ ningu kou mone te singendo ‘Temolo mele yembomane kanangi.’ ningu, ru ningu melte naa siengi. Topele mapele toli yemane§ bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”. ‘Na yembomane kapi niengi.’ ningu yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieli ulkemanga kinie aulkemanga kinie we yembo awisilini mongone kanangi yembo koropama liku tapondolemele. Aku yemane telemele mele enone aku siku naa teangi. Nane enondo paa sike nimbu sikiru: Aku telemelemonga eno yembomane kapi nilimele ungume enonga mele kalolimu koronga limele.* ungu pulumu inie yakondo 6:1**.
“Nalo enone yembo koropama kondo kolko melte singendo ‘Yembomane paa naa kanangi. Yembo te pea tapu topo andolembolomone kepe naa kanopili, lopi tepo kiyengo nimbu lipu tapondambo.’ niengi. Kanu kinie yembomane naa kanangi, tenge mele yembo te naa ningu sikulie koropa puli yembo te liku tapondonge kinie enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone lopi teko telemele ulume kanolemomone eno mele kalomba.” ⸤nirimu.⸥
6:5-15 Pulu Yemo Kinie Ungu Nimbu Mawa Temolomonga Ungu Te akumunge 6:9-13 LLuku 11:2-4. (6:1-21 pali kanani.)
“Eno Pulu Yemo kinie ungu ningendo topele mapele toli yemane ungu pulumu inie yakondo 6:2*. Pulu Yemo kinie ungu nilimele mele aku siku naa teayo. Kanu topele mapele toli yemane ‘Na ye paa peangamo molio mele yembo awisilini mongone kanoko na kapi niengi.’ ningu yemboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieli ulkemanga kinie aulkemanga kinie yemboma kanoko molangi konopu siku angilku Pulu Yemo kinie ungu nilimele. Nane enondo paa sike nimbu sikiru: Aku siku telemelemonga eno enonga mele kalolimu koronga limele kanumu.§ ungu pulumu inie yakondo 6:1**. Nalo eno Pulu Yemo kinie ungu ningendo enonga suluminiana sukundu puku nambune sikulie kanu lopi teli koleana enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapa naa kanolemele yemo-kinie ungu nieyo. ⸤Yu akune molemo.⸥ Aku tenge kinie enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapa lopi teko telemele ulume kanolemomone eno pe mele kalomba.
“ ‘Na Pulu Yemo kinie ungu niembo.’ ningulie Isirele talapemonga ulsu molemele yembomane* bokumunge alsena anjokondo “15. haiden”. enonga kurume molo pulu ye kolo tolime kinie ungu ningendo we ungu awisili nilimele mele aku siku naa teangi. Kanu yembomane ‘Na ungu awisili nimbo kinie pilimbe.’ ningu aku siku nilimele kanumu. Ou Kingime 18:pali (18:25-35). Enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamo ou mawa naa teangi eno molo tolemo melema yuni pilipe kanolemo kene kanu yembomane telemele mele aku siku naa teangi.
“Eno Pulu Yemo kinie ungu ningendo i siku niengi:
“Olionga mulu koleana moleno Lapamo, yembomane ‘Nu imbi ola molopa ye kake teli peangamo moleno.’
ningu molangi.
10 Nu ye nomi kingimu molko
yemboma nokoni walemo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. wendo opili.
Nunge ungumu mulu koleana pilku liku telemele mele
aku siku ya ma koleana pilku liku teangi.
11 Olio kinié langi nomolo mele kinié siyo.
12 Yembomane olio teko kenjengi kinie
siye kolopo ulu te naa temulu mele
aku sikula olione nu tepo kenjemulu ulume
siye kolko olio ulu te naa teyo.§ akumunge pulumu inie maniekondo 6:14.
13 Olio ‘Ulu tene kondi topili.’ naa ningu
ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ⸤kuru⸥.muni* bokumunge alsena anjokondo “42. Seten 42.4.”. ‘olio naa ambolopili.’ ningu yunge kíne wendo liyo.
(Nu koleama kinie melemanga pali ye nomi kingimu molko, tondolo olandopamo nu-kinie pepa, nu imbi paa olandopa molopa nu-kinie pa tondolo-tepa tepili alieli molko mindi pulino kene
aku sipe tepili.)” Pilipe konginjeli yembo marene ningendo: ‘Pala ( ) akune sukundu ungumu ou-pulu-pulu Giriki ungune naa torumu, naa molorumu kene naa molopili.’ niringimunge Pisini ungune kinie Ingillisi ungu boku marenga kinie naa tolemele naa molemo.
ningu aku siku Pulu Yemo kinie niengi.
14 “Yembomane eno teko kenjinge ulume ‘We manie pupili.’ ningu siye kolongi liemo enonga mulu koleana molemo Lapamone enonga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombala. 15 Nalo yembomane eno teko kenjinge ulume ‘We manie naa pupili.’ ningu siye naa kolongi liemo enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone enonga ulu pulu kerime ‘Manie naa pupili.’ nimbe siye naa kolombala.” ⸤nirimu.⸥ Mako 11:25, LLuku 6:37; ungu pulu te Mateyu 18:21-35.
6:16-18 Langi Naa Nongo We Moloringi Ulu Pulumunge Ungu Te (6:1-21 pali kanani.)
16 “Eno langi naa nongo mi toko we molonge ulu pulumu tengendo topele mapele toli yemane§ ungu pulumu inie yakondo 6:2*. ‘Na nono nimbu molambo.’ nilimele mele aku siku naa niengi. Kanu yemane ‘Na langi naa nombondo mi topo molio mele yembomane kanangi.’ ningu eno kumbikere teko enonga kumbikerema teko kenjiku molemele. Nane enondo paa sike nimbu sikiru: Kanu yemane aku telemelemonga yembomane eno kapi nilimele ungume enonga mele kalolimu koronga limele.* ungu pulumu inie yakondo 6:1**.
17-18 “Nalo eno langi naa nongo mi toko we molongendo ‘We yembomane na aku tekero mele naa kanangi. Tatane manjipe kanopili.’ ningu we yembomane kanonge ulume naa teangi. Aku tenge kinie enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapa lopi teko telemele ulume kanolemomone eno mele kalomba.” ⸤nirimu.⸥
6:19-34 Pulu Yemonga Melema Konopu Kimbu Sipu Molopo Mana Melema Konopu Kimbu Sipu Naa Molamilimunge Ungu Te
6:19-24 Mulu Koleana Melema Nosipu Mana Melema Konopu Naa Mondopo Molamilimunge Ungu Te
6:19-21 Mele Kande-Kandema Mulu-Koleana Nosilimolomonga Ungu Te LLuku 12:33b-34. LLuku 12:13-21, inie anjokondo 19:21, LLuku 18:22.
19 “Ya ma koleana mele nosilimelema urelo tepa koka molo lkurinia melemane ongo teko kenjiku, wa lili yema ongo melema wa limele kene ‘⸤ya mana⸥ kamako molopo mele kande kandema lipu nosiemili.’ ni naa niengi. 20 Aku naa tekolie mulu koleana melema urelo naa tepa koka molo lkurinia meltene omba tepa naa kenjipe, wa lili yema ongo wa naa limele kene eno mulu koleana ⸤pe pungemonga⸥ ‘mele kande kande pe limoloma ou liepili.’ ningu ya ma koleana ulu peangama teko molangi. 21 Enonga nosilimele melema lemo kolea akune eno konopuni pilku konopu mondoko molemele kene ⸤‘mulu koleana mindi melema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
6:22-23 Yembomanga Mongomo Tepe-LLame Melemonga Ungu Te LLuku 11:34(-36). (6:19-34 pali kanani.)
22 “Nunge mongomo nunge kangimunge tepe-llame mélemo. Aku kene nunge mongo peanga angilimo kinie nu kangi pali pa tepili moleno kinie nu molko kondoleno. 23 Nalo nunge mongomo keri lemba kinie nunge kangi pali sumbulu topili andoni. Kanu kinie nunge kangine pateli pembamo alowa tepa sumbulu tomba kinie akumu paa kamu sumbulu tomba.” ⸤nirimu.⸥
6:24 Yembo Tene Ye Awili Talonga Kongono Walsikele Manda Naa Tembamonga Ungu Te (6:19-34 pali kanani.)
24 “Yembo tene ye awili talonga kongono lipe tere lepa manda naa tendemba. Ye awili te konopu keri panjipe, te konopu mondomba. Molo aku naa temu liemo ye awili tenga ungu nimbéma paa konopu sipe pilipe lipe kongono nimbéma tondolo mundupe tendepa, te konopu keri panjipe yunge ungu nimbéma ta nimbé. Yembomane Pulu Yemonga kongonomo kinie Kou Monemonga kongonomo kinie liku tere leko manda naa tendenge.§ inie anjokondo 13:22, Mako 10:23-25. Ungumunge pulumunge temane te OuKingime 18:17-40.
6:25-34 Yesusini “Na Lombili Andolemelema, Mini Wale Munduku Konopu Awisili Naa Leaa.” Nirimu Ungumu* akumunge 6:25-33 LLuku 12:22-31. (6:19-34 pali kanani.)
25 “Akumunge nane eno ⸤tenge mele⸥ nimbu siembo. ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili liku naa mundengi. Langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulumbale pakongemonga kepe akumenga konopu awisili liku munduku naa molangi. Eno kapola molonge mele ulu pulumu langi kinie mulumbale kinie mindiye? 26 Kerama kaname. Langi te panjikulie nou lemo kinie liku mengo ulkendo puku nosiku naa nolemele nalo eno yembomanga mulu koleana molemo Lapamone kerama langi silimo. Kerama we mele eno yemboma olandopamonga yuni eno naa nokombaye? 27 Enonga yembo tene konopu awisili lipe mundumbemone yu kolomba ena te manda ‘We liepili.’ nimbeye? Manda naa nimbé.
28 “Eno pakonge melemanga konopu awisili nambemune liku mundulimeleye? Pillawa sindime mana olemo mele eno naa kanolemeleye? Pillawa sindimene kongono mindili siku naa teko, mulumbale te teko mimi naa telemele 29 nalo pillawa sindime molemele mele olandopa, ⸤ye nomi kingi⸥ Sollomono Sollomono yunge lapa Depisi kolo wangopa Isirele yembomanga kingimu molorumu (Ou Kingime Wale Talo 29:28). Yu kingi paa awili te molopa mele tondolo paa awisili noserimu mele Yesusini pilipelie aku nirimu (Ou Kingime 10:6-7). Ungu te inie anjokondo 12:42. kongono awisili tepalie wale paa peangama pakopa a nirimu mele maniendopa. 30 Era sindi tolemoma kinié mele molemo, opali mele poroko tepena kalemelema Pulu Yemone aku sipe nokopa kondolemo liemo eno ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje.’ ningu laye kolte mindi pilimele yemboma pakonge melemanga yuni manda lipe naa tapondombaye? Eno paa sike lipe tapondomba.
31 “⸤Pulu Yemone kerama kinie era sindime kinie aku we melema aku sipe nokolemo⸥ kene eno konopu awisili liku mundukulie ‘Esi, langi te tena lipu nomolonje?’; molo ‘No tena kolopo nomolonje?’; molo ‘Wale pakoli tena lipu pakomolonje?’ ningu pilku naa molangi. 32 Pulu Yemonga yemboma naa molko ulsukundu molemele yembomane aku siku telemele nalo enonga mulu koleana molemo Lapamone eno yunge yembomanga mele molo tolemoma kanopa molemo. 33 ⸤Eno langi nongemanga kinie mulumbale pakongemanga kinie konopu naa liku munduku,⸥ Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokolemo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. ulume kinie yu kanopa kake telemo kanolemo ulume kinie melema kinie ‘Kumbi lepo teambo.’ konopu leko molangi. Aku tenge kinie yuni we melema kepe eno simbe. 34 Yuni aku temba kene ‘Opali nambe-embonje?’ ningu kinié konopu awisili liku naa mundengi. Opalimunge langi molo melema aku opali, kiniémonga langi molo melema kinie, opalimunge kinie, liku tere leko naa piliengi! Enamanga yu mele mele umbunema pelemo pembama kanu enamanga mindi. Kinié umbune wendo ombáma kinie, opali talou umbune wendo ombámanga kinie, tere leko konopu liku naa mundengi.” ⸤nirimu.⸥

*^ bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.

6:1: Kolomongo awili 5,6,7 pali Yesusini wale telune ma pangi tenga ola molopa yunge lombili andolime mane sirimu ungume kanumu.

6:1: inie anjokondo 6:2,5,16,19,7:5.

§6:2: bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”.

*6:2: ungu pulumu inie yakondo 6:1**.

6:4: akumunge 6:9-13 LLuku 11:2-4.

6:5: ungu pulumu inie yakondo 6:2*.

§6:5: ungu pulumu inie yakondo 6:1**.

*6:7: bokumunge alsena anjokondo “15. haiden”.

6:7: Ou Kingime 18:pali (18:25-35).

6:10: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§6:12: akumunge pulumu inie maniekondo 6:14.

*6:13: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten 42.4.”.

6:13: Pilipe konginjeli yembo marene ningendo: ‘Pala ( ) akune sukundu ungumu ou-pulu-pulu Giriki ungune naa torumu, naa molorumu kene naa molopili.’ niringimunge Pisini ungune kinie Ingillisi ungu boku marenga kinie naa tolemele naa molemo.

6:15: Mako 11:25, LLuku 6:37; ungu pulu te Mateyu 18:21-35.

§6:16: ungu pulumu inie yakondo 6:2*.

*6:16: ungu pulumu inie yakondo 6:1**.

6:17-18: LLuku 12:33b-34. LLuku 12:13-21, inie anjokondo 19:21, LLuku 18:22.

6:21: LLuku 11:34(-36).

§6:24: inie anjokondo 13:22, Mako 10:23-25. Ungumunge pulumunge temane te OuKingime 18:17-40.

*6:24: akumunge 6:25-33 LLuku 12:22-31.

6:29: Sollomono yunge lapa Depisi kolo wangopa Isirele yembomanga kingimu molorumu (Ou Kingime Wale Talo 29:28). Yu kingi paa awili te molopa mele tondolo paa awisili noserimu mele Yesusini pilipelie aku nirimu (Ou Kingime 10:6-7). Ungu te inie anjokondo 12:42.

6:33: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.