2
Yesu yai ta okom kauwom goingua bei nokapu de tome
Mt 9:1-8; Lk 5:17-26
Ena aro kakom suwo fungoro Yesu inako dero fu iki birom ori Kapanem fure nenen ikomdi ikai fungoro kapakom yokamai kam wayom fire ena iran yaromi ikom fure kuku boire moingoro kori gumam te iki akai mena tei muruwo ari si dungoro ena Yesu ka ari di mari de erome. Di mari de moingoro yai gan suwo iro suwo iro furo yai ta okom kauwom goingua yaromi kaure ire Yesu moingui tei wime. Yokamai “Yesu mapomdi tei napune,” dire ari kuku boi moingi tei ma dere iki birom kopu tei moko fure Yesu birom dungui merire iki birom ako oupa boingoro kun eme. Kun engoro yai gan yokamai yai okom kauwom goingua yaromi kuki eire kukiri kan koire mare ikai deingoro kun engui ako ikai furo mangi sume. Epe beingoro Yesu yokamai fi ki si teinga mapunom kanere ena yai ta okom kauwom goingua yaromi ka epe di tome. “Wanam yo, na ne bianum faingua kore deiye,” epe dungoro* Lk 7:48 ena Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai tei ame dere moire nomanenom sumuna epe di fime, “Yaromi ta bengoro ka epe dume? Yaromi ka epe dunguai Yai Gumam kam ka sume. Yai Gumam nen towane yaromi biam faingua kore duwame,” epe di fingoro* Ais 43:25; 1 Yo 1:9 kene kene eiro Yesu nenen nomanem ikai koi yokamai nomanenom di finga fire ena ka epe di erome. “Na ka epe dikai ne yokamai nomanenom epe di fikenaime. Na okom kauwom yoporam goingua yai ‘Ne bianum kore deiye,’ epe di towaika te ne yokamai kanainga ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Bore na yaromi ‘Ne ariyo! Ne kuki ire mangi fo!’ epe di towaika te yaromi arekenangua ne yokamai kanaingai ena ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Tora ka bei gai goi narowame? 10 Ena iran ne yokamai firaro beinga na ari gaunom wam man man muruwo yoporanam ori faingua ari bianom faingua kore dowaika na tai mapunom ta benaikoro kanaime,” epe di erere ena yai ta okom kauwom goingua yaromi ka di tome. 11 “Na di teiye, ‘Ne arire kukinum ire kipanumdi kaure ire ikinum fo!’ di teiye,” epe di tongoro 12 yaromi ari yokama okonom muromdi tei arire kukiyom ire kipamdi kaure ire u mena fume. Ena ari yai opai muruwo inokore munmane eire Yai Gumam kam akire di teime, “Aiya, tai mapunom koi ta u mari fungoro komari epe kankepune,” epe dime.* Mt 9:33
Yesu yai Matiyu uwom boime
Mt 9:9-13; Lk 5:27-32
13 Ena Yesu tokoi fu nuwi dian bunamdi fure ari munmane u Yesu moingui tei winga ka nuwi si erome. 14 Ena teiri wan fure kanungua Afia wam Liwai kongo takis inga ikomdi ame dere moingoro ena Yesu “Ne ure dowinam boro!” di tongoro arire dourom boime.* Yo 1:43
15 Ena okome Yesu te Yesu gama yokamai te ari kongo takis inga yokamai munmane te ari niki deinga yokamai munmane fu Liwai ikomdi fure kua kopuna ama neime. Epena Yesu dourom boi finga yokamai munmane moime. 16 Iran epe neingoro ari Feresi yokama suwo koropane te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama kaninga Yesu te ari kongo takis inga yokamai te ari bianom beinga yokamai kua kopuna ama neingoro yokamai Yesu gama “Ta bengoro yaromi te ari kongo takis inga yokamai te ari niki deinga yokamai kua kopuna ama ne moime,” diro mina wako ereingoro* Mt 11:19; Lk 15:1-2 17 ena Yesu ka i firo “Giai bengua yaromi ari yo moinga yokamai kokonan bei erekeme. Nupi fainga yokamai moingi tei fure kokonan bei erome. Na ama ‘Bianom faikeme,’ dinga yokamai di gure erowaro kuiye. Te na ari ‘Bianom faime,’ dinga yokamai di gure erowaro ako wiye,” epe di erome.* Lk 19:10; 1 Ti 1:15
Ari yokamai kua kopuna moi teinga kam Yesu mina wako teime
Mt 9:14-17; Lk 5:33-39
18 Kipin ta Yoane gama te ari Feresi yokamai gere kua kopuna moi teinga nekeime. Ena iran ari suwo koropane Yesu moingui tei uro “Yae, ta bengoro Yoane gama te ari Feresi yokamai kua kopuna moi tere moimba nenen ganuma kua kopuna moi tekeime?” diro mina wako teingoro 19 ena Yesu ka mokom bairo di erome, “Na moikamere epe yai ta opai ingua kakom ‘Kua kopuna kei erowaiye,’ dungoro opai inguai nem mam ariyoma kua kopuna moi teimio? Ma deiyo! Opai ingua yaromi yokori moire goikengua iran kua kopuna moi tekeime.* Yo 3:29 20 Moi tekeimba okome yokamai ure opai ingua yaromi a ki sire nainga ena iran opai ingua yaromi nem mam ariyoma kua kopuna moi towaime,” Yesu epe di erome.
21 Te Yesu ka ta di erome. “Opai gaiyom i go duwangoro ‘Kan koi yo gire go dungui tei warere i mora wareika erowai tome,’ di fimba kopuna munmane girangoro gaiyom tokoi ori wom go duwame. 22 Ena ari yokamai nuwi wain koi sumuna ire meme gam muku goiyomdi ikai fera duwainga faikename. Epe benainga ena nuwi wain sumuna wepirom si mokore goiyom i si fa duwangoro ena nuwi wain te muku goiyom surai ama niki dowapire. Iran ari yokamai nuwi wain koi sumuna ire nuwi muku koi ikai fera duwainga akonanguai mora faname,” epe di erome.* 1 Ko 10:21; 2 Ko 6:16
Yesu i Yura ari iron kakom kiapanom yai moime
Mt 12:1-8; Lk 6:1-5
23 Ena eken ta Yura ari iron kakom i Yesu te Yesu gama yokamai gere fu kui witi woi neinga kira suna tei fure gama yokamai mukom towane towane feire ire neime.* Diu 23:25 24 Epe feire ire neingoro ena ari Feresi yokamai Yesu ka epe di teime, “Kano! Ne ganuma epe beikenaime. Nonon ka di guwo dupunga ‘Nonon iron kakom tei mukom towane towane feire ire nekeiyo!’ dume,” epe di teingoro 25 ena Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai yai ori Dawiri i te ariyoma gere meran goiro tai ta beinga kam kereimbo kerekeime? O, ne mora kereimba mapunom fikeime.* 1 Sam 21:1-6 26 Mapunom i epe: Yai Apiata yaromi fi mun ei teinga yai ori moingua kakom tei Dawiri Yai Gumam ikom ikai fure kopuna kaime dori Yai Gumam gunom boi enguai fi mun ei teinga yokamai nenen neinga te ari yo moinga yokamai ne mane di ereinga kopuna i Dawiri ire nere te ariyoma ipu sire erongoro ama neime. 27 Te Yai Gumam ari yai opai kanom fi erere iron kakom bei eme. Yai Gumam bei moiro iron kakom irai fi tere ari yai opai bei eikeme.* Diu 5:14 28 Ena iran na ari gaunom wam iron kakom kiapanom yai moiye,” Yesu epe di erome.

*2:5: Lk 7:48

*2:7: Ais 43:25; 1 Yo 1:9

*2:12: Mt 9:33

*2:14: Yo 1:43

*2:16: Mt 11:19; Lk 15:1-2

*2:17: Lk 19:10; 1 Ti 1:15

*2:19: Yo 3:29

*2:22: 1 Ko 10:21; 2 Ko 6:16

*2:23: Diu 23:25

*2:25: 1 Sam 21:1-6

*2:27: Diu 5:14