8
Me Sol ie tee okae, me ta matane Sol, voto laghe ghelei teela Stipeni ghe tarala va masina.
Sol ghe tiuaala tani tturuu tau ngaiesoa ngatoa
Tale nau eteva Stipeni ghe matela etana, laghe tiuaala o tani uvi saasakiaa tau ngaiesoa ngatoa eJerusalem. Liuna avalua o me tau ngaiesoa ngatoa laghe iloula eJerusalem me laghe lao sio tale masaliki etoa eJiudia me eSameria. Me apostolo atoa laghe tokala. Kapuna taita atoa laghe tani aikaaiaa ta God laghe kaiaala Stipeni me laghe kaarasila tani ngalaia. Apos 9:1, 13; 22:4; 26:9-11.Me Sol ghe tiuaala tani tturuu tau ngaiesoa ngatoa. Ghe kupikupi kateva kateva ale me ghe kunekune velu ghoa taita me vause atoa me ghe laa ghaatokaila sso tale ale mata voovoo.
Pilipi ghe poppooaa eSameria
Lo atoa laghe ilou reerekataa seela laghe poppooaa inangarina ateva Iesu ta kona laghe laolao. Pilipi ghe lao sio tale kateae masaliki taatara eSameria me ghe ppooaala Mesaea etaira. Oroi ila taumattu ngatoa nau eteva laghe nongola inangarina Pilipi, me laghe tarala niaimatootoongana ghe gheleila me laghe nongo amasinaailiila inangari ghe auliaala. Laghe tarala Pilipi ghe tiu vella raroai etoa tale oroi taita me vause. Raroai etoa laghe aaore anamuu nau eteva laghe kupikupi vulu ghoa taumattu ngatoa. Me oroi ila lo atoa vilikiira matena me tangorengorena laghe masinala. Isaa avalua o me paka nimasimasi eteva ghe lutula elome tale ia o masaliki taatara ateae.
Saemon tau raroai ia
Kateva taumattu ghe tokatoka elome tale masaliki taatara ateae, ararina ateae ta Saemon, muennaaili ia tani ghelei nialaala. ASameria ngatoa laghe soosoghiaa voto laghe taatara ta ghe gheeghelei, me ghe saasaea nannaa va ia namuu ia. 10 Tau ngaitoitoi etoa me nim taumattu ngatoa, ila akapa laghe nongonongo inangarina, me laghe ue va, “Taumattu ngateva oia sarasarakaniaa ngepona liu namungaili etana.” 11 Laghe nongonongoa poli oroiaata laghe soosoghiaa nialaala ghe gheelei. 12 Me nau eteva Pilipi ghe poppooaa masi inangari tale ararimangalina ateva God me ararina ateae Iesu Karisto, lo atoa laghe aikaaiaa, taita atoa me vause atoa, laghe ghaala niaasuu. 13 Saemon ia tee eghe aikaaiaala me ghe ghaala niaasuu. Ghe aimuli teela Pilipi me ghe taatara kinatama niaimatootoongana me mirikolo Pilipi ghe gheelei me ghe soosoghiaa.
14 Nau apostolo atoa eJerusalem laghe nongola va aSameria ngatoa laghe aikaaiaala inangarina God, laghe suula Pita me Jon tani laa taraila. 15 Nau lalu ghe rekatala, lalu ghe looloo saela ta God va Spirit Manga ateva esio ta aSameria ngatoa, 16 poli Spiriti eteva karika ghe mae etaira. Laghe nim ghaala niaasuu tale ararina ateae Vau eteva Iesu. 17  Apos 19:6.Nau eteva lalu ghe ruula tani looloo sae, lalu ghe saoaala nimairarua etaira me laghe ghaala Spirit Manga ateva.
18 Saemon ghe tarala va apostolo alua lalu ghe saoaala nimairarua etaira me laghe ghaala Spiriti eteva. Liuna avalua o me eghe ghaala viliki veu me ghe laoaa sio etairarua, me ghe uela va, 19 “Amalu tau mae sarasarakana ateva ona tee etaghi, me arova asaoaa tee nimaghi ta toa taumattu, la rooroo tani ghaa Spirit Manga ateva.”
20 Pita ghe liula ta Saemon me ghe uela va, “Aue God eturungi eitauaa teeio me unem viliki veu, poli unannaa va upoli tale viliki veu voto God enim tautau mae. 21 Karika righi uunguaam tale niuungu eteva oia, ta nannaam karika ghulughuluena ta matane God. 22 Unna ngaioghioghiaa me uvelu sesa ninanna me ulooloo sae ta Vau ngepona ateva va marova ealoanna, aue ekkaluaa isaa o sesa ninanna tale urunguitanim ateva. 23 Ataatara va nannaam epasupasu tale nissaii, liuna avalua o ssavoto ateva ang ghele iri etokaiola.”
24 Vara me Saemon ghe uela va, “Amalu looloo sae ta Vau ngepona ateva me amalu aulieinaghi sae me isaa o voto amalu auliaala erau mene lutu etaghi.”
25 Nau lalu ghe ruula tani ppooa ngaotu inangarina ateva Vau ngepona ateva, lalu ghe kiriaa saela eJerusalem, lalu ghe kasu poppooaa elaa saesae masi kiukiu tale oroi masaliki eSameria.
Pilipi me aItiopia ngateva
26 Kateva kapuna ensolo Vau ngepona ateva ghe uela ta Pilipi va, “Ukasu me ulao tale pai saot ativilau tale salana atikirighi karika righi taumattu etana, ia o salana atikirighi ekasukasu eJerusalem me esiosio eGaza.” 27 Pilipi ghe tiuaala tani kasu, ghe laolao me ghe soula taumattu nge Itiopia ngateva, namuu ia, uunguaane tani aitara isaa akapaaili unna viliki veu Kandake, kuiini nge Itiopia ia. Ia o taumattu ngateva ghe saela tani kkaua eJerusalem, 28 me ghe oghiaala tani lao tanganuena, ghe tokatoka epona tale ai-ilou eteva, me ghe ritiriti vuku eteva ta propete ateva ta Aisaea. 29 Me Spiriti eteva ghe uela ta Pilipi va, “Ulaa kasu karanga tale unna ai-ilou eteva.”
30 Liuna avalua o me Pilipi ghe ilou lao sio tale unna ai-ilou eteva, me ghe nongola taumattu ngateva ghe ritiriti inangari tale vuku eteva ta propete ateva Aisaea. Me Pilipi ghe kolomiela va, “Vaalua, ukilakila llo ona uritiriti?”
31 Ghe uela ta Pilipi va, “Vaalua akila, nau eteva karika teva tani asaoki tau mae me akila? Lau sae mae tale ai-ilou eteva me usae toka teeieghi.”
32  Ais 53:7-8.Namu ngateva ghe ritiriti inangari tale Uru ngai Manga ateva eue va,
“Laghe ghaaie lao sio tani uvia nongina sipsipi eteva,
me nonginaaili tee natu sipsipi erighi nau la ghaaloanna tani sunapi velu uuna tale vilikina,
karika ghe otila paane ateva tani ppooaa righi inangari.
33 Laghe gheleila ararina ateae ghe siola euu me ghe sesala. Karika laghe gheleie eghulughuluenala unna niaisakei eteae.
Isaa avalua o me karika aue la kiukiuaa natuna atoa,
poli laghe ruula maamauluaane tale kosa ateva.”
34 Namu ngateva ghe kolomila Pilipi va, “Uauliaa etaghi va propete ateva oia ghe aauliaa see? Eaulieinia, o mene kateva ppae taumattu?” 35 Vara me Pilipi ghe otila paane ateva me ghe tiuaala tani auliaa isaa o inangari tale Uru ngai Manga ateva me ghe auliaala masi kiukiuna Iesu etana.
36-37  Apos 10:47.Lalu ghe iilou elaolao tale salana atikirighi me lalu ghe rekatala tale ateo ateae, me ghe uela namu ngateva oia va, “Tarala, ateo ateae o. Vaalua, karika urooroo tani asuueghi?”* Kasina uru ngai laghe pitila laghe piti teela va, 37 Pilipi ghe liula me ghe uela va, “Arova uaaikaaiaa tale urunguitanim ateva, urooroo tani ghaa niaasuu.” Namu ngateva ghe liula me ghe uela va, “Aghaaikaaiaa va Iesu Karisto Natuna ia God.” 38 Namu ngateva ghe auliaala ta lo ateva ghe iilouaa ai-ilou eteva va etoka mua. Pilipi me namu ngateva lalu ghe kkure siola me lalu ghe siola tale ateo ateae me Pilipi ghe asuuela. 39 Nau eteva lalu ghe lau sae mae tale ateo ateae, kapuna Spiriti eteva Vau ngepona ateva ghe ghaala Pilipi me ghe kasueiniela. Namu ngateva ghe tam mene tara poila Pilipi. Ghe pasula tale nimasimasi poli ghe aiesoaala ta God, me ghe lao sio tanganuena. 40  Apos 21:8.Pilipi ghe rekataala tale masaliki taatara ateae eAsotus, me ghe kasu ekapa seela tale mene kasina masaliki tani ppooaa masi inangari lomosi ta ghe laa rekata sio eSiisaria.

8:3: Apos 9:1, 13; 22:4; 26:9-11.

8:17: Apos 19:6.

8:32: Ais 53:7-8.

8:36-37: Apos 10:47.

*8:36-37: Kasina uru ngai laghe pitila laghe piti teela va, 37 Pilipi ghe liula me ghe uela va, “Arova uaaikaaiaa tale urunguitanim ateva, urooroo tani ghaa niaasuu.” Namu ngateva ghe liula me ghe uela va, “Aghaaikaaiaa va Iesu Karisto Natuna ia God.”

8:40: Apos 21:8.