4
Zuha netá atilí oaká vemú anoza gakó
(Mat 13:1-9; Luk 8:4-8)
* Luk 5:1-3 Izesú goha nonohuló agataloka monó lo nokimigo, aitoka vegená mukí keza sii sii liki alegesá ikago vegená gikí akumule loko nagamikú lapegú iteko minokago, lape nene nagamikú minokago, vegená alegesá amó mukí keza getatoka minamó. Minikago, Izesú anoza gakó haitopaitolímini lo nokimike makó láa loko lo kimimó: Gililo. Zuha netá atilí oaká ve makolímo netá gihila atilí inogo vimó. Mikuka atilí omo novigo, gihila makó gapoló alemó zekago, gaha namate ake ni asú amó. Makó nene gehani amupiló mikasi lagasó netó lemekago mikasi hána nomimó nenazo, goloakaláa litá oko golokaha, ho nolake avagugu vizekago, luhusa hána minamike osagava vizimó. Makó nene lilihámini luhusa nene mikasigú ha netó alemó zike golokago, liliha nenémo goloko iteake zemikago gihila zemimó. Makó nene mikasi lamanakú lemeko minake goloko iteko gihila zimó. Zava makó nenémo gihila 30 zimó, makó nenémo gihila 60 zimó, makó nenémo gihila 100 zimó. Lakagatagi minatamó neneta imane gakó gili hee liki gililo, loko limó.
Anoza gakokú lo kemeaká itímini mogona
(Mat 13:10-17; Luk 8:9-10)
10 Vegená lugáa vi asú ikago, aitoka mina vegenaki izegipala zuha 12-a kezagó minake ámina anoza gakokumú loká imikago, 11 láa loko lo kimimó: Ómasímini gasovaló minoakalímini asuguná gakó lekeza gilitave loko lonoimóza, hetó niamoláa keza anoza gakokukó gilitave loko loaká nouve. 12  * Isa 6:9-10 Nenemú Ómasímini agepagutí gakó loaká i ve Isaiá gakó makó láa loko luhuva gizonoimó nene keitoka alévolé oko neve:
Kogómulatunú ánigiakaláa ha ánigatamóza, ma ánigi vevesaminigave.
Itó kagatatunú giliakaláa nene ha gilitamóza, gili vevesaminigave.
Kigika ali viligamikoma, lihimáini ahuloketamigo, ha minanogo ive.
Zuha netakumú anoza gakolímini mogonáa
(Mat 13:18-23; Luk 8:11-15)
13 Izesú miní ameko láa loko lo kimimó: Imane anoza gakó lumó nenémini mogonáa gelemahe. Lá noikoma, anoza gakó mukí nene nana iki gili vevesatave. 14 Netá gihila atilí oaká vémo monó nene atilí oaká noive. 15 Zuha netá makó atilí noigo gapoló alemó zimó nenémini iki minatamó keza monó gilitamóza, Satá litá oko aniteko monó nene kigikagú milikago minamó nene aleko vokago kigikagú minamimó. 16 Itó zuha netá gehani hizenei mikasiló limimó nenémini iki minatamó keza monó nigiliki litá iki laga kivisekago giliaká niamóza, 17 kigikagú luhusa ale gikitamigo gamena alínipa aliniko monó gakó alinakumú gopogu galatakalatá milikitata gamenaló nene litá oko akatimó neve. 18 Itó lilihagú limimó nenéminiki minatamó keza monó giliaká niamóza, 19 imane mikasiuka gena kepeleaká noi netá itó monimú lagava giliaká nia netalímo itó netá haitopaitokumú kumu heleaká noi netá nenémo kigikagú minoake, monó zemikago keitoka gihila utó osá amive. 20 Itó mikasi lamanakú limimó nenéminiki minatamó nenete monó giliki alinago, keitoka gihila zeaká noive. Makolititoka napa otigí zeaká noive, makolititoka mukí zeaká noive, makolititoka vauva aleko zeaká noive.
Liví legeakakumú anoza gakó
(Luk 8:16-18)
21  * Mat 5:15; Luk 11:33 Loko loake anoza gakó makó miní ameko láa loko lo kimimó: Ve makolímo liví lege molokoko holoma sepekú ahe somotunú gahumá oakaláa nomive. Eza liví moloaká holomaló molokago, hize hanatanogo ive. 22  * Mat 10:26; Luk 12:2 Ámináminoko Ómasímini asuguná ne netá mino-loko vo tolova amitive. Minoko utó o asú inogo ive. Halá genei netá ámina oko hanato asú inogo ive. 23 Lakagatagi minatamó neneta gakó imane gili hee liki gililo.
24  * Mat 7:2; Luk 6:38 Loko loake láa loko limó: Lekeza gakó imane nigiliki gili guni iki gililo. Lekeza gakó gilita polosava nene Ómasímo áminagó oko nene monó lehizeleketanogo ive. Itó nenegó nomive. Aleko iteko likiminogo ive. 25  * Mat 13:12, 25:29; Luk 19:26 Makó keza monó nene vatí iki gizapa iki ali minatamó nene Ómasímo goha miní ameko kiminogo ive. Itó makó keza monó nene lamaná iki gizapa amitamó nene monó alenoupe gilitamóza, goha ipá oko alekiko nene hanuva minatamó neve.
Zuha netakumú goloakakumú anoza gakó
26 Izesú gakó makó láa loko limó: Ómasímini monolímo likigikagú gihila ale utó itimómámini mogonáa lá oko neve: Ve makolímo mikú zuha netá mikasigú atilí oake, noike, 27 gó lana gó lana nominago nenémini mogonáa ánigo hee lamigo, zuha netáma goloko iteko napa noigo, 28 mikasímo ezáa lulu vizeake goloaká noive. Apí oko hosi oake goloko itike agila oake, gihila zeaká noive. 29  * Zoe 3:13 Gihila zeake zuha lokago, aleko natuni gamena alitokave loake, hukatave loko kimiselekago minumuni aliaká niave.
Masteti zuha netakumú anoza gakó
(Mat 13:31-32; Luk 13:18-19)
30 Gakó miní ameko láa loko limó: Ómasímini avogisaló vi hilata vegená hizi hutilí itakumú nene nanetalímini amupiló ale moloko litove. Nenemú litove loko nene nana gakotó anoza ale moloko litove. 31 Masteti loko nei zuha netá nenéminoko neve. Ámina netá nene mikasigú atilí inigi niago, mikasiuka gihila lugáagutí ezáa koma koma nemóza, 32 atilí ikago, goloko iteko iteko napa oake, zamú mukí kivilegeko izana napagi itekago, nama nenete samapalagú numuni giaká niave.
Izesú anoza gakó mogonáa lo kimimó
(Mat 13:34-35)
33 Izesú anoza gakó haitopaitó mukí hamolíminoko monó lo kemeko minamó nene gilita polosava lo kimimó. 34 Gakó lo kiminogo noike anoza gakokutikó lo kemeake, lo utó oko lo kememike ezagi izegipala zuhagi kezáikó minake nene, gakó mogonáa mukí lo utó oko lo kimimó.
Izesú lokago una napa ahulamó
(Mat 8:23-27; Luk 8:22-25)
35 Ámina gamenalokó únaká gamena gánavaló nene Izesú eza izegipala zuhama vola helegaloka mota vitune, 36 loko loake alegesá iki mina vegená ahulokimiake sipigú iteko noigo, keza alímiki nivago, vegená makolite nagamikú lape makokú kémegetiki vamó. 37 Nivago una napa alekago, nagamí nene valahuká zitímo lapegú lemeko vaí inogo noigo Izesú nene lape asevaló akonoike, gotolaló za moloko akonoigo, 38 izegipala zuhate alími otiake láa liki li amemó: Monó gizapa velemaka, nagamikú simá nanogo nounize, geza nanamú lelikumú gele lememanike hanuva noane. 39 Liki likago, Izesú oteake unama gahá amekake nagamí nonohuló nene valahuká zemoko legesó oko minozo loko lokago, una nene ha okago nagamí nene kii nolike zou limó. 40 Lá okago, izegipala zuha láa loko lo kimimó: Nanamú lekelegesá ligive. Nenikumú velesá gili alévolé amahe. 41 Loko lokago, kehelele goha vizigo kezáini ligili hagili ake láa liki lamó: Agae, imane ve nene haitolímini neve. Unagi nonohuloki nenetosa gakola gili alikasive, liki lamó.

*4:1: Luk 5:1-3

*4:12: Isa 6:9-10

*4:21: Mat 5:15; Luk 11:33

*4:22: Mat 10:26; Luk 12:2

*4:24: Mat 7:2; Luk 6:38

*4:25: Mat 13:12, 25:29; Luk 19:26

*4:29: Zoe 3:13