5
5:1-21 ‘Pa Telimunge Ambolangoma Molangi.’ Nirimu Ungu Te (4:17-5:21 pali kanani.)
Akumunge, eno ⸤Pulu Yemone⸥ paa konopu mondolemo ambolangoma molkolie* bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”. Pulu Yemo yu yuyu tepa molemo mele manda manjiku teko molko, eno enono anjo yando konopu mondoko mindi molangi. Kirasini olio konopu mondopalie olionga nimbe kolo wangopa kolondorumu aku siku yemboma konopu mondoko molangi. ⸤Ou kongi kinie melema kalko Pulu Yemo popo toko siringi kinie⸥ munemo pilipe peanga pilipe lsimu mele Kirasini olio konopu mondopa Pulu Yemo popo topa yunge kalu toringimu sirimu akumu aku sipe pilipe lsimu.
⸤Eno Pulu Yemonga ambolangoma molemele kene⸥ wa ulu kerinele naa teko, yembo tenga kangine ulu kalaro mololi ulume naa teko, Romo 1:24, Pe-Korini 12:21, Gallesia 5:19, Kollosi 3:5, Ou-Tesallonaika 4:7. mele nosilimele melema ‘Kapola naa tekemo.’ ningu yembo marenga melema yama mengo ‘Na lipu nosemboa!’ ningu naa teangi. Aku ulumenga temane te kepe paa naa tangi. Pulu Yemonga yembo kake telime aku ulume tenge molo temane tonge kinie kapola naa temba kene aku siku paa naa teangi. Yemboma pilkulie pipili kolonge ungu kerime kepe naa ningu, marake teko ‘Yemboma tawe teangi.’ ningu temane kerime toko aku lawa teko ungume naa niengi. Aku sipe ungu kerime olio ⸤Kirasinge yemboma⸥ nimolo kinie kapola naa temba. Aku ungume naa ningu, ⸤Pulu Yemone eno tepa kondolemomonga⸥ yu ange ningu molangi. Aku tenge kinie peanga. Eno paa i siku mimi siku piliengi: Wa ulu kerinele teko, yembo tenga kangine ulu kalaro mololi ulume teko, mele nosilimele melema ‘Kapola naa tekemo.’ ningu yembo marenga melema yama mengo ‘Na lipu nosemboa!’ nilimele yemboma Pulu Yemo kinie Kirasiselo ye nomi kingi molkolo nokolembele koleana bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. puku mele peangama linge aulke te paa naa lemo.§ Gallesia 5:19-21**. Melema yama melemele yembomane we melemando ‘Olionga pulu yemo.’ ningu popo toko kapi nilimele yemboma molemele.* bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”. Akumu paa sike nikiru.
‘Yembo tene olio ‘teko kenjikimili.’ nimbe ungu pulu te naa peli we ungume kolo topa kondi tomba.’ ningu paa kanoko kondoko molaa. Aku siku telemele yemboma Pulu Yemone ‘Nanga ungumu liku su siku naa teko molemele.’ nimbe eno-kinie mumindili kolopa mongo lipe simbe kene eno kanoko kondoko molaa. ⸤Pulu Yemone kanu yemboma mongo lipe simbe⸥ kene eno-kinie tapu toko naa lamolangi.
Jono 3:19-21. Ou eno sumbulu toline moloringi nalo kinié Awilimunge yemboma molemelemonga pa teline molemele kanumu. Ou-Pita 2:9**. Akumunge pa telimunge ambolangoma telemele mele§ bokumunge alsena anjokondo “31. pikinini- 31.4.tok bokis”. teko molangi. (Pa telimunge ulu pulu akume ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie ungu sikema kinie kanumu.) 10 ‘Awilimuni kanopa konopu silimo ulume pilipu kondopo teamili.’ ningu molangila. 11 Sumbulu tolimunge ulu pulume paa naa teaa! Sumbulu tolimunge ulu pulume eno lipe tapondomba tondolo te naa pelemo kanumu. ⸤Sumbulu tolimunge ulu pulume naa teko,⸥ yembomando ‘Sumbulu tolimunge ulu pulume keri.’ ningu, ningu singe kinie papu. 12 Pulu Yemonga ungumu liku su siku naa telemele yembomane lopi teko konopu siku telemele mele nimbu simolondo kepe pipili kolemela.
13 Nalo pa telimuni mele tepa mona lendelemoma pali ulumenga pulume pára lemo. 14 Pa telimuni melte tepa mona lendelemo kinie kanu melema kepe pa telemo akumunge melemanga pulume pára lemo. Akumu pilku konana tenga ungu te toringi kanumu. Akumu isipe:
“Yembo uru pelimu, nu ola moloyo.
Lomboroko ola moloyo.
Aku teni kinie
Kirasini nu molonine pa tendemba.”* Ikonanamo Pulu Yemonga Bokune konana te molo. Akumu Kirasinge yemboma maku toko niringi konana tenje. Olio mimi sipu naa pilimolo. Nalo yembo marene pilkulie ‘aku ungumu Aisaya 60:1 kinie 26:19 kinie molemo mele Pollone ya nirimu.’ konopu lemele.
nilimo.
15 Akumunge eno teko molonge mele kanoko kondoko molaa! Eno yembo pilipe konginjeli naa peli yemboma mele naa andangi. Pilipe konginjeli peli yemboma andoko molangi. 16 Kinié molkomele walema yembomane teko kenjilimele kenjinge walema akumunge eno pilipe konginjeli peli yemboma andoko molkolie, ulu peangama tenge enama wendo wendo ombá kinie ‘Popenge tepo naa temolo kinie ulu marene omba pipi simbe kene popenge tepo teamili.’ ningu kanu ulu peangama sumbi siku teangi. 17 Akumunge, ulu lawa teli ulume naa teangi. Awilimuni “Eno teaa.” nilimo mele pilku kondokolie aku siku teangi. Pilipe konginjeli peli yemboma kinie, lawa teli yemboma kinie, enonga ungu iko te Mateyu 25:1-13 molemo.
18 No awisili nongo kekelepa naa tangi. Aku tenge kinie eno enono tepa kenjimbe ulume tenge kene aku naa teaa. Aku tenge kinie keri. ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu enonga konopune ‘molopa kapola tepili.’ niengi. Aku siku ninge kinie peanga. 19 ⸤Minimu enonga konopune molopa tepili⸥ eno enono anjo yando ⸤Pulu Yemonga⸥ yemboma-kinie ‘ungu niemili.’ ningulie Pulu Yemonga bokune molemo konanama kinie, eno maku toko konana nilimele konanama kinie, Minimuni enonga konopune nimbé pilinge konanama kinie, ningu; ‘Awilimu kapi niemili.’ ningu kerena kepe konopuni kepe konana ningu; Kollosi 3:16. 20 olionga Awili Yesusi Kirasi ⸤enonga nimbe tenderimumunge⸥ imbi leko§ bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. alieli Lapa Pulu Yemondo melemanga pali “Ange” niengi.
5:21-6:9 Olio Olionga Yemboma Kinie Ungu Pilipu Taka Lipu Molomolo Mele Ungu Mare* akumunge 5:19-6:9, Kollosi 3:16-4:1 paa telu sipemo.
21 ‘Kirasi yu olionga Ye Nomi Awilimu.’ ningu yunge ungumu liku awi siku molkolie anjo yando ⸤Pulu Yemonga⸥ yembomanga ungume kepe taka liku pilku liku molangi. Mako 10:43-45, Romo 12:10, Pillipai 2:3.
5:22-33 Ambo Yema Molonge Mele Ungu Te (5:21-6:9 pali kanani.)
22 Eno ambomane Awilimunge ungumu taka liku pilku liku molemele mele enonga yemanga ungume taka liku pilku liku molangi. 23 Kirasi yu yunge yembo talapemonga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Yemo molopa, bokumunge alsena anjokondo “21. Man Bilong Kisim Bek Yumi”. kanu yembo talapemo yunge kangimu yu kangimunge pengemo molopa yunge kangimu nokolemo,§ inie yakondo 1:22-23, Kollosi 1:18. aku sipe yema eno ambomanga pengema akumunge ambomane aku siku teangi. 24 Kirasinge yembo talapemone ‘Kirasi nanga Awilimuni na nokolemo.’ nimbe yunge ungumu taka lipe pilipe lipe molemo mele ambomane aku siku enonga yema ‘Olio nokangi.’ ningu enonga ungume pali alieli pilku liku molangi.
25 Eno yema, Kirasini yunge yembo talapemo paa konopu mondopalie yunge kolo wangopa kolondorumu aku siku mele enonga amboma konopu mondangi. 26 ‘Yunge yembo talapemo Pulu Yemonga talape yunge manjipe kene kake telimu molopili.’ nimbe Kirasini yunge kolo wangopa kolondopa, yunge ungumuni kanu yembo talapemo kulumiye torumu. 27 ‘Yunge yembo talapemo yunge kangimu’ nimbe ‘kalaro te naa molopa ereli te naa tepa, aku sipe telu kepe naa tepa, kangi paa kake telimu angilipe Pulu Yemone kanopa keri kanomba melte naa angiliepili nane nanu nanga ambo paa peangamo* Pulu Yemo kongi popo toko kalko singendo ‘kongi aku silime liku kalangi.’ nirimu. LLipai 22:21-25 kanani. Olio yemboma ‘molangi.’ nilimo mele ungu te inie yakondo 1:4 molemo. na nanu liembo.’ nimbe aku sipe terimu.
28 Aku siku yemane enonga kangime konopu mondokolie nokolemele mele enonga amboma konopu mondonge kinie papu. Ye tene yunge ambomo konopu mondolemo akumu yu yuyu konopu mondolemo. 29 Yembo tene yunge kangimu kanopa keri kanopa naa nokopa kondolemoye? Kirasini yunge yembo talapemo nokopa kondolemo mele aku sipe yembo tene yunge kangimu nokolemo kanumu. 30 Olio Kirasinge kimbu ki mongo melema molemolo-na inie yakondo 4:25. ⸤olio yunge yembo talapemo aku sipe nokopa kondolemo⸥. 31 ⸤‘Ye tene yunge ambomo konopu mondolemo akumu yunge kangimu konopu mondolemo.’ nikiru⸥ inie yakondo 5:28. akumunge pulumu Pulu Yemonga bokune isipe ungu te molemo:
“⸤Pulu Yemone ambomo kinie yemo kinie
aku sipe terimumunge⸥
ye tene anumu lapaselo mundupe siye kolopa
yunge ambomo kinie pekolo
elo kalu telumu mele molongele.Ӥ Ou Pulu Pulu 2:(23-)24.
nimbe molemo kanumu. 32 Aku ungumunge ungu pulu tondolo te lopi mele telemo. Nane pilkiru, ‘Kirasi kinie yunge yembo talapemo* bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. kinie akuselondo nirimu.’ konopu lekero. 33 Nalo aku ungumunge sumbi sipe ungu pulu te enonga pelemola. Eno yema yu-mele-mele konopu mondolemele mele enonga amboma aku siku konopu mondangi. Ambomane enonga yema ninge ungume liku awi siku eno teko kondoko molangi.

*5:1: bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.

5:3: Romo 1:24, Pe-Korini 12:21, Gallesia 5:19, Kollosi 3:5, Ou-Tesallonaika 4:7.

5:5: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§5:5: Gallesia 5:19-21**.

*5:5: bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.

5:8: Jono 3:19-21.

5:8: Ou-Pita 2:9**.

§5:8: bokumunge alsena anjokondo “31. pikinini- 31.4.tok bokis”.

*5:14: Ikonanamo Pulu Yemonga Bokune konana te molo. Akumu Kirasinge yemboma maku toko niringi konana tenje. Olio mimi sipu naa pilimolo. Nalo yembo marene pilkulie ‘aku ungumu Aisaya 60:1 kinie 26:19 kinie molemo mele Pollone ya nirimu.’ konopu lemele.

5:17: Pilipe konginjeli peli yemboma kinie, lawa teli yemboma kinie, enonga ungu iko te Mateyu 25:1-13 molemo.

5:19: Kollosi 3:16.

§5:20: bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

*5:20: akumunge 5:19-6:9, Kollosi 3:16-4:1 paa telu sipemo.

5:21: Mako 10:43-45, Romo 12:10, Pillipai 2:3.

5:23: bokumunge alsena anjokondo “21. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.

§5:23: inie yakondo 1:22-23, Kollosi 1:18.

*5:27: Pulu Yemo kongi popo toko kalko singendo ‘kongi aku silime liku kalangi.’ nirimu. LLipai 22:21-25 kanani. Olio yemboma ‘molangi.’ nilimo mele ungu te inie yakondo 1:4 molemo.

5:30: inie yakondo 4:25.

5:31: inie yakondo 5:28.

§5:31: Ou Pulu Pulu 2:(23-)24.

*5:32: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.