3
3:1-14 Mosisini Ungu Mane Sirimume* bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. Pilku Liku Telemele Ulumu Kinie, ‘Kirasini Sike Olionga Nimbe Tenderimu.’ Nimbu Tondolo Mundupu Pilimolo Ulumu bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. Kinie, Kanuselonga Ungu Te (2:14 pulu polko kanani.)
Eno ⸤Kirasinge yembo⸥ Gallesia molemele kekelepa tolime, nane ou Yesusi Kirasi unjo perana uku toko panjeringi kolorumu mele nimbu sirindu kinie eno paa pilieringi yemboma, eno yembo nawene konopume tepa embambo sipe lipe lou lenderimuye? Nane ungu paa telumu piliembo eno walsembo: Mini Kake Telimu ⸤aulke nambolkarenga⸥ lsingiye? ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume pilku liku tenge panjiku teringimunge Mini Kake Telimu lsingi, molo ⸤temane peanga topo sirindumu⸥ pilkulie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringimunge lsingiye? Eno ⸤nambolka unguri pilkulie⸥ aku siku kekelepa tolemeleye? Ou pulu pulu ⸤‘Kirasinge yemboma molamili. Pulu Yemone olio kanopa peanga kanopili.’⸥ ningulie Mini Kake Telimu lsingi kanumu, pe kinié ⸤konopu alowa teko⸥ enono enonga engemane ‘⸤Mosisini ungu mane sirimume pilipu lipu tepolie⸥ aku sipu molamili.’ ningu pilimeleye? Ipuru 7:11-12. ⸤‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi kinie⸥ ulu ⸤peanga aku sipe⸥ mare§ “ulu peanga aku sipe mare” akumu Giriki ungumunge pulumu mimi siku naa pilimele. Yembo marene pilkulie ‘Kirasinge yemboma moloringimunge umbune mare wendo orumu.’ ningu pilimele. Nalo inie 3:2-3 kinie 3:5 kinie molemo mele kanokolie yembo marene pilkulie ya torumulu molemo mele ‘Akumu sike.’ ningu pilimele. eno-kinie wendo orumu akume we wendo orumuye? ‘Ulume we wendo orumu. ⸤Wendo orumu kinie ‘Mosisini ungu mane sirimumene olio naa lipe tapondolemo.’ ningu naa piliengi⸥ liemo paa keri.’ konopu lekero. ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume pilku liku telemelemonga Pulu Yemone yunge Minimu eno sipe, eno molemelena ulu tondoloma telemonje, molo ⸤temane peangamo⸥ pilkulie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringimunge aku telemoye?
Eporayamondo ⸤Pulu Yemonga bokune nimbe molemo mele⸥ pilku piliee:
“Pulu Yemone yu-kinie “Tembo.”
nirimu mele Eporayamone ‘Sike temba.’ nimbe
tondolo mundupe pilierimumunge kanopalie
Pulu Yemone “Yu ye sumbi nilimu.” nimbe kanorumu.”* Ou Pulu Pulu 15:6, Romo 4:3, Jemisi 2:23; bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.
nimbe molemo. Akumunge, ‘⸤‘Temane peangamo sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yemboma Eporayamonga ambolangoma molemele.’ ningu piliee. 29 bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”. Pe wendo ombá mele Pulu Yemonga bokune ou molorumu. Pe Juda yembo naa molko yembo lupemane bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”. ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingemonga Pulu Yemone eno kanopalie ‘Enonga ulu pulu kerime siye kolopo, ‘Konopu sumbi nimbe pepili molemele yemboma.’ nimbu kanombo.’ nimbé mele Pulu Yemone ou Eporayamondo temane peangamo pemba mele topa sipelie nimbendo:
‘ “Nuni kalko lini ye tene tembamonga
mana yemboma pali molko kondonge.” nirimu.’§ Ou Pulu Pulu 12:3, (18:18), 22:18, 26:4; ungu pulu te LipeMundorumuYema 3:25*.
nimbe molemo. ⸤Pulu Yemone aku sipe Eporayamondo nimbe panjerimu⸥ munge yuni ⸤‘Pulu Yemo sike.’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilierimu ye Eporayamo sewe anjipe tepa kondorumu kinie yandopa yandopa ⸤‘Pulu Yemo sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yemboma kepe Eporayamo kinie pea sewe anjipe tepa kondolemola.
10 ‘⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume pilipu lipu tenge panjipu temolo kinie ⸤Pulu Yemone olio ‘ulu pulu keri naa peli yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba.’⸥ ningu tondolo munduku pilimele yemboma Pulu Yemone ‘Molko kenjengi!’ nimbé. Pulu Yemone aku nimbémonga ungu te pilipulie aku nikiru akumu Pulu Yemonga bokune molemo. Akumu isipe:
‘Ungu manema molemo boku ⸤Mosisini torumu⸥ munge
ungu mane paa pali alieli pilku liku
tenge panjiku naa tenge yemboma* Jemisi 2:10-11.
Pulu Yemone ‘Molko kenjengi!’ nimbé.’ Ungu Manema 27:26.
nimbe molemo kanumu. 11 ⸤Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:⸥
‘⸤Pulu Yemo ‘sike.’ ningu⸥
tondolo munduku pilinge yemboma mindi
Pulu Yemone kanopa ‘Yembo sumbi nilime.’
nimbe kanomba yembo kanume mindi
konde molko kondoko mindi punge.’ Apakake 2:4, Romo 1:17, Ipuru 10:38.
nimbe molemo mele pilipulie ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume pilku liku tenge yemboma Pulu Yemone kanopa enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele.’ nimbe kanomba aulke te paa naa lemo mele paa sumbi sipu pilimolo.§ inie yakondo 2:16. 12 ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumene ⸤‘olio lipe tapondomba.’ ningu,⸥ mindili siku lombolko tenge ulumu kinie, ⸤‘Kirasini olio lipe tapondomba.’ ningu⸥ tondolo munduku pilinge ulumu-selo walsikele liku tere leko manda naa tenge. Paa manda molo! ⸤Mosisini ungu mane sirimume tengemonga ungu te Pulu Yemonga bokumuni nimbéndo:⸥
‘Ungu manema paa pali
alieli mimi siku pilku liku tenge panjiku
tengé yemboma mindi aku tengemonga
molko kondoko mindi punge.
⸤Ungu mane mare walsikele kepe
munduku siye kolko naa tenge kinie
manda molko kondoko mindi naa punge.⸥’* LLipai 18:5.
nimbe molemo kanumu.
13 ⸤Pulu Yemone⸥ Kirasi ‘Molopa kenjepili.’ nirimu-ne yu sike molopa kenjerimu ulumuni, Kirasi yuni olio ⸤Juda yemboma⸥ ungu manemane ‘Molko kenjengi!’ nilimo aulkena wendo linderimu. bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”. ⸤Pulu Yemone Kirasi tepa kenjerimumunge ungu pulu te Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:⸥
‘Yembo unjona ola ‘Kolangi.’ ningu
uku toko panjilimele yemboma
⸤Pulu Yemone⸥ ‘Molko kenjengi!’ nimbé.’ Ungu Manema 21:23. Lipe Mundorumu Yema 5:30 kananila.
bokune nimbe molemo akumunge Kirasi yu unjona uku toko panjeringimunge Pulu Yemone Yesusi ‘Molko kenjeni.’ nirimula. 14 ‘Pulu Yemone Eporayamondo ⸤‘Nuni kalko lini ye tene tembamonga mana yemboma pali molko kondonge.’ nimbe,⸥§ inie yakondo 3:8. nimbe panjerimu ungu peangamo Kirasi Yesusini ulu te tendembamonga Juda yembo naa molko yembo lupema kinie pepili.’ nimbe ⸤Pulu Yemone ou⸥ olio kolea kerine molopo kenjipu mindi pulimela aulkena wendo linderimu. ‘Mini Kake Telimu liengi simbo.’ nimbe, nimbe panjerimu akumu ‘⸤‘Kirasini tenderimumu olionga nimbe lipe tapondombando tenderimu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilinge yembomane paa liengi!’ nimbe ⸤Pulu Yemone⸥ aku sipe nirimu.
3:15-26 Mosisini Pulu Yemonga Ungu Mane Sirimumene* bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. Pulu Yemone “Tembo.” Nimbe, Nimbe Panjerimumu Manda Topa Manie Naa Mundumbe Ungu Te Romo 4:1-3,13-15.
15 Angokeme, ⸤‘Ungu te mane simbomo sumbi siku piliengi!’ nimbu⸥ ya mana yembomane ulu te telemele mele enone pilimelemo nimbu siembo. Yembo talone “I sipu isipu teambili.” ningu anjo yando ungu te ningu panjilimbele kinie pe kanu ningu panjilimbele ungumunge yembo tene ungu te wendo naa limo, yembo tene ungu te sukundu naa mundulimo. Sike aku ungumu mana yemboselone mindi ningu panjilimbele nalo pe kanu ungumu yemboselonga tene alowa naa telemo. Ungumu ningu panjilimbele mele aku sipe we pelemo. ⸤Akumu manda manjipe, Pulu Yemone Eporayamo-kinie terimu mele lipe ora silimo.⸥ 16 Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele isipe: “Pulu Yemone “Tembo.” nimbe, nimbe panjerimu ungumu ⸤olio Juda yembomanga anda-kolepa⸥ Eporayamo kinie yuni kalopa limbemo kinie elondo nimbe, nimbe panjerimu.” nilimo. “⸤Ye⸥ kalopa limbemo.” nilimo kanumu ⸤ye⸥ telumundu mindi nilimo. “Nuni kalko linimu.” nilimo. inie yakondo 3:8. “Nuni kalko linime.” naanilimo. Yembo awisilindu naa nilimo, telumundu mindi nilimo. Aku ⸤ye⸥ telu kanumu ⸤Pulu Yemone mako torumu ye⸥ Kirasimu.
17 Iungu nikirumunge pulumu isipe: ⸤Pulu Yemone “Aku teni kinie nane isipu isipu tembo.” nimbe,⸥ nimbe panjipe mi lierimu kanu ungumu§ bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”. yu koronga kumbi lepa wendo omba perimu. Kanu ungumu ou we pepili pe ponie po anderete kelepa teti omba purumu kinie ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimume wendo orumu.* Ou Pulu Pulu 15:13-14, Wendo Oringi 12:40-41, Lipe Mundorumu Yema 7:4-8. Mosisini ungu manema sirimu temanemo Wendo Oringi 19-20; bokumunge alsena anjokondo “26. lo” kananila. ⸤Kanu ungu manema sike pe akilipe wendo orumu nalo⸥ Mosisini ungu mane sirimumene Pulu Yemone ou nimbe panjipe mi lierimu ungumu manda naa topa manie mundumbe, Pulu Yemone ou nimbe panjerimu ungumu we pemba mindi pelemo, ungu akumunge kongonomo manie manda naa pumbe. 18 Yemboma Pulu Yemone “We simbo.” nirimu mélemo lingendo Mosisini ungu mane sirimume pilku liku tekolie kanu mélemo limelanje Pulu Yemone ⸤“We simbo.” nimbe,⸥ nimbe panjerimu ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilkulie manda naa limela. Nalo Pulu Yemone Eporayamondo “We simbo.” nirimu mélemo ungu nimbe panjerimu ungumuni mindi aku mélemo yu we simbendo yuyu pilipelie mako torumu. ⸤Eporayamone ulu te terimu-ne kanopa peanga kanopalie Pulu Yemone “Simbo.” naa nirimu. Yuni yuyu pilipelie aku sipe nimbe panjerimu.⸥ Ipuru 6:13-15; bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.
19 ⸤Pulu Yemone “We simbo.” nirimu mélemo simbendo yuni ou nimbe panjerimu ungumu pilipelie simbe⸥ liemo Mosisini ungu mane pe sirimume nambemune sirimuye? Kanu ungu manemane nambe-elemoye? Aku, “Yemboma ulu pulu kerime telemele mele piliengi lipu ora siembo.” nimbelie Pulu Yemone ⸤“I siku teaa. I siku naa teaa.” nimbe⸥ kanu ungu manema sirimu. ⸤Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando sirimume naa pelkanje ulu pulu kerime tepolie ‘Tepo kenjemulu.’ nimbu naa pilimela.⸥ ungu pulu mare Romo 3:20*. Nalo ‘Kanu ungu manema kamu pepili.’ nimbe Pulu Yemone naa sirimu. Eporayamone kalopa limbemondo ou nimbe panjerimu kanu kalopa limbe yemo§ Kanu yemo Kirasi kanumu; inie yakondo 3:16. ‘ou naa opili ungu manemane yemboma nokopili. Yu ombá kinie ungu manemanga tondolomo manie pupili.’ nimbe Pulu Yemone ungu manema sirimu. Pulu Yemonga ungu manema mulu koleana angellomane yando ningu sinderingi, yemboma kinie mulu koleana angelloma kinie suku-singine ye tene yando linderimu kinie kamu perimu. ⸤Kanu suku-singine yemo yu Mosisi kanumu.⸥ 20 Pulu Yemone ungu manema simbendo suku-singine ye tene sinderimu, Pulu Yemone yuyu yembomando sumbi sipe ungu te naa nirimu, nalo ye tene yuyu ungu te sumbi sipe nimbe panjilimo kinie suku-singine yembo tene uluri naa tendelemo. Pulu Yemo yu ye telu mindi molopa yuni yuyu sumbi sipe Eporayamo-kinie ungu te nimbe panjerimu. Yembo tene suku-singine ulu te naa tenderimu.
3:21-26 ‘Olio Pe Kirasinge Yemboma Molamili.’ Nimbe Mosisini Ungu Mane Sirimumene Olio Ou Nokopa Mane Sirimu Ungu Te
21 Pulu Yemone aku sipe terimu kulu ⸤Mosisini Pulu Yemonga⸥ ungu mane ⸤sinderimu ungu⸥ me kinie Pulu Yemone ⸤Eporayamo kinie⸥ nimbe panjerimu ungumu kinie anjo yando opa pulue mele molembeleye? Paa molo! ⸤Pulu Yemone konopu talo lepalie “Ungu manemane eno nokopili siembo.” naa nirimu.⸥ Yemboma konde molko mindi puli ulu pulumu manda simbe ungu mane te pelkanje Pulu Yemone kanu ungu manema pilku liku telemele ⸤yemboma⸥ kanopa ‘⸤yembo⸥ sumbi nilime’ nimbe kanolka. Pe olio aku sipe ungu mane pelkamo pilipu lipu tepolie konopu sumbi nimbe pelime molopolie yunge kumbikerena manda pupu molemela. 22 Nalo aku sipe teli ungu mane te naa perimu, naa pelemo. Pulu Yemonga bokumuni isipe mele nilimo:
“Koleamanga pali yemboma pali ulu pulu kerimene
ka silimo, ka ulkena mele pelemele.
Kowa manda naa pulimele.”* Ungu te isipe mele sumbi sipe naa molemonje. Nalo akumunge ungu pulumu mele ungu mare Ungu Manema 27:26, Konana 143:2, Romo 3:9-20, 11:32; inie yakondo 2:16, 3:10.
nilimo. ⸤Pulu Yemonga ungu manema pelemomonga aku telemo.⸥ ⸤Mosisini ungu mane sirimumene yemboma nokolemomonga ulu pulu kerimene yemboma pali ka silimomonga pulumu isipe:⸥ Pulu Yemo yuni nimbe panjerimu mélemo ‘yembomane lingendo Yesusi Kirasini tenderimumu ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku pilinge yemboma siembo liengi kene ulu pulu kerimene yemboma pali ka sipe pepili.’ nirimu. Simbe linge aulke te lupe molo. Epesasi 3:6, Ipuru 6:12.
23 Yesusini olionga nimbe tenderimu mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo aulkemo ou wendo naa opili Mosisini ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane ⸤sirimu⸥ mene olio mongo simbendo ka mele sirimu. Yesusini pe omba olionga nimbe tenderimu mele tondolo mundupu pilimolo ulumu ulke ki mele lepa, ungu mane ou perimumenga ka ulkemonga lloko mele perimu kanumu pe ki lindimbemonga Mosisini ou sirimu ungu manemane aku terimu. 24 ⸤Isipu mele nikiru:⸥ “Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime siye kolopa, konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele.’ nimbe kanopili.’ ningu ‘Kirasini olionga nimbe tenderimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man”. nimbe Kirasi ou mana naa opili Pulu Yemone ‘Ungu manemane olio yunge nokondopili.’ nimbe, ungu manema sirimu. 25 Nalo kinié olio Kirasini tenderimu mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molomolo aulkemo wendo omba pelemo-na ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane ou sirimumene olio naa nokolemo.
3:26-4:7 Pulu Yemonga Ambolangoma Molemolo Mele Ungu Te§ Romo 8:14-17; bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.
26-27 Kinié Kirasi Yesusini ⸤pe tenderimu mele⸥ ‘Sike ⸤olionga nimbe tenderimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumuni* bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. eno pali kinié Pulu Yemonga ambolangoma molonge aulkemo akisinderimu-ne aku siku molemele. Eno no lsingi kanu ulumuni Kirasi kinie eno kinie yembo telumu mele moloringime Romo 6:3. pali Kirasi, ⸤mulumbale mele,⸥ pakoringimunge Romo 13:14. sike Pulu Yemonga ambolangoma molemele. 28 ⸤Eno pali Kirasinge yembo molemelema⸥ Juda yemboma lupe, Juda yembo naa molemele yemboma§ bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”. lupe molo; kou mone naa liku we kendemande kongono tendeli yemboma lupe, we molemele yemboma lupe molola; yema lupe, amboma lupe molola; kinié eno pali Yesusi Kirasinge yembo talape telumu mindi molemelemonga yembo lupe lupema naa molemele.* Romo 10:12, Ou Korini 12:12-13, Kollosi 3:11. 29 Eno Kirasinge yemboma molongi liemo eno Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemelela; bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”. Pulu Yemone ou ⸤Eporayamone kalopa limbe yemboma⸥ “Simbo.” nimbe, nimbe panjerimu mélemo eno pea linge.

*^ bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

^ bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

3:3: Ipuru 7:11-12.

§3:4: “ulu peanga aku sipe mare” akumu Giriki ungumunge pulumu mimi siku naa pilimele. Yembo marene pilkulie ‘Kirasinge yemboma moloringimunge umbune mare wendo orumu.’ ningu pilimele. Nalo inie 3:2-3 kinie 3:5 kinie molemo mele kanokolie yembo marene pilkulie ya torumulu molemo mele ‘Akumu sike.’ ningu pilimele.

*3:6: Ou Pulu Pulu 15:6, Romo 4:3, Jemisi 2:23; bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.

3:7: 29 bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.

3:8: bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain”.

§3:8: Ou Pulu Pulu 12:3, (18:18), 22:18, 26:4; ungu pulu te LipeMundorumuYema 3:25*.

*3:10: Jemisi 2:10-11.

3:10: Ungu Manema 27:26.

3:11: Apakake 2:4, Romo 1:17, Ipuru 10:38.

§3:11: inie yakondo 2:16.

*3:12: LLipai 18:5.

3:13: bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”.

3:13: Ungu Manema 21:23. Lipe Mundorumu Yema 5:30 kananila.

§3:14: inie yakondo 3:8.

*3:14: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

3:14: Romo 4:1-3,13-15.

3:16: inie yakondo 3:8.

§3:17: bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.

*3:17: Ou Pulu Pulu 15:13-14, Wendo Oringi 12:40-41, Lipe Mundorumu Yema 7:4-8. Mosisini ungu manema sirimu temanemo Wendo Oringi 19-20; bokumunge alsena anjokondo “26. lo” kananila.

3:18: Ipuru 6:13-15; bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.

3:19: ungu pulu mare Romo 3:20*.

§3:19: Kanu yemo Kirasi kanumu; inie yakondo 3:16.

*3:22: Ungu te isipe mele sumbi sipe naa molemonje. Nalo akumunge ungu pulumu mele ungu mare Ungu Manema 27:26, Konana 143:2, Romo 3:9-20, 11:32; inie yakondo 2:16, 3:10.

3:22: Epesasi 3:6, Ipuru 6:12.

3:24: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”, “45. stretpela man”.

§3:25: Romo 8:14-17; bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”.

*3:26-27: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

3:26-27: Romo 6:3.

3:26-27: Romo 13:14.

§3:28: bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.

*3:28: Romo 10:12, Ou Korini 12:12-13, Kollosi 3:11.

3:29: bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.