2
2:1-13 Olione Yemboma Apurou Naa Apurupu Pali Kondo Kolopo Lipu Tapondamili Ungu Te
Nanga angokeme, eno olionga Ye Awili Yesusi Kirasi* bokumunge alsena anjokondo “13. God”, ye paa peanga imbi ola molopa tondolo pulimu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemane bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. ⸤yemboma apuruku⸥ yembo te ⸤imbi ola mololimu⸥ liku tapondoko, yembo te ⸤imbi ola naa mololimu⸥ naa liku tapondoko, naa teangi. Ye te mulumbale paa peangama panjipe kou-gollone teli ki-ongi te mondomba ye te kinie, ye koropa te mulumbale kerime panjimbe ye te kinie, aku yeselo eno maku toko molongena ongele kinie kanokolie ye mulumbale peangama panjimbe yemo ⸤kanoko peanga kanokolie⸥ paa nokoko “I polo peangana ongo molou.” ningu, ye koropamo ⸤kanoko keri kanokolie⸥ yundu “I nie ongo ola angiliei.” molo “Nanga kimbu munduliona ongo manie molou.” ningi liemo aku tengemonga eno konopu keri pepili eno enono anjo yando apuruku naa kenjilimeleye? Eno aku siku yemboma apurulimele mele enono konopuni pilkulie “I yembomone na manda lipe tapondomba. Imuni na naa lipe tapondomba.’ nimbu kanopo apurupu kenjilimolo lemo.’ ningu naa pilimeleye?
Paa nanga angokeme, pilieme! Pulu Yemone ‘Yembo mare nanga yemboma molangi.’ nimbe mako tombando ya ma koleana yembomane yemboma kanoko ‘yembo koropa pupili molemele.’ ningu kanolemele yembo kanume Pulu Yemone mako topalie ‘Yembo kamako mele molangi.’ nimbe ⸤enondo nimbendo:⸥ “Enone ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilku kondokolie ‘Yembo na konopu mondonge yemboma nane ye nomi kingimu molopo nokolio koleana bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. na-kinie pea molamili.’ nimbu panjerindu akumu eno pea aku sipu molamili wangi.” koronga nilimo. Nalo ⸤nanga angokeme⸥ enone yembo koropama ‘Pipili kolangi.’ ningu teko kenjilimele. ⸤Angokeme,⸥ yembo namelene eno kondi toko enonga melema liku, mindili siku, ‘Kote tendamili waa.’ ningu, telemele yembo akume nameleye? ⸤Ye koropamane aku telemeleye? Molo!⸥ Ye kamakomane eno-kinie aku telemele kanumu. Eno Yesusi Kirasinge yemboma molemele kanu yemonga imbi peangamo namelene ungu taka tondolemeleye? ⸤Ye koropamane aku telemeleye? Molo!⸥ Ye kamakomane aku telemele kanumu.
Pulu Yemonga bokune ungu mane te sirimu paa olandopa molemo kanu ungu manemo pilku liku tenge panjiku tengi liemo paa papu. Kanu ungu manemone nimbendo:
“Enono yu-mele-mele konopu mondoko,
enonga kangime enono kondo kolko
nokolemele mele
aku sikula pulu lemo yemboma
konopu mondoko nokoko molangi.”
nimbe molemo ungu mane kanumu§ LLipai 19:18, Mateyu 5:43*. pilku liku tengi liemo peanga. Nalo yemboma kanoko apurukulie ‘Yu peanga. Lipu tapondambo. Yu keri. Naa lipu tapondambo.’ ningi liemo ulu pulu keri te telemele, akumunge ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manemane* bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. ‘Nu ungu mane te pulue tonu lemo.’ nimbe lipe ora simbe. 10-11 ⸤Aku nikirumunge pulumu i sipe:⸥ Olio pilimolo, “Ambo ye puli te molo ye ambo lili te yembo te lupe kinie wa ulu kerinele naa teangili.” nimbe ungu mane sirimu yemone “Yembo te toko naa kondangi.” nimbe mane sirimula pilimolo. Aku liemo nu wa ulu kerinele naa tekolie yembo te toko kondonu liemo ungu manema pulue toli yembomo moleno. Akumunge yembo te ungu manema pali pilipe lipe telemo nalo telu mindi pulue tomu liemo aku telemomonga ungu manema pali pulue tolemo kanumu. Gallesia 3:10, Mateyu 5:18-19, 23:23.
12-13 ⸤Ulu te tengendo molo ungu te ningendo ou i siku ningu piliengi:⸥ ‘Ulu pulu kerimene olio ambolopa ka kongono silimo aulkena ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimbe wendo lindilimo ungu mane peangamone nilimo mele pilipelie Pulu Yemone olio ulume tepo ungume nimbu telemolo mele pilipe apurumbe kene.’ pilkulie kanu ungu manemo pilku ulume teko ungume ningu teko molemele mele pilku teko kondangi. inie yakondo 1:25. Yembo tene yembo te kondo naa kolomu liemo pe Pulu Yemone kote pilipelie yu kepe kondo naa kolombala.§ Yesusini ou ungu iko te topa sirimu; Mateyu 18:21-35. Yembo tene yembo te kondo kolomba yembomo Pulu Yemone yunge kote pilipelie yu kepe kondo kolomba. Pulu Yemone aku sipe kote pilipe temba kene pilkulie ungume ningu ulume tenge mele pilku kondokolie teangi.
2:14-26 ‘Pulu Yemo Sike. Yuni ‘Tembo.’ Nilimo Mele Sike Telemo.’ Ningu Tondolo Munduku Pilimele Ulumu Kinie Ulu Peangama Telemele Ulumu Kinie Kanuselonga Ungu Te
14 Nanga angokeme, yembo tene nimbendo: “Na ‘⸤Pulu Yemone lipe mundorumu ye nomi Yesusi Kirasi⸥ sike.’ nimbu tondolo mundupu pilio.”* bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. nilimo nalo ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yembomane telemele mele⸥ ulu peangama naa telemo liemo yuni tondolo mundupe pilimo ulumuni yu lipe tapondolemoye? Yuni tondolo mundupe pilimo ulumuni yu mindili nolka aulkena wendo lipe Pulu Yemo kinie molopa kondomba aulkena manda lipe mondombaye? ⸤Ulu peangama naa telemo liemo paa manda molo.⸥ 15 Angena te mulumbale keri te panjipe, langi nombá te naa lemba kinie, 16 enonga yembo tene yu langi kinie mulumbale mare naa sipelie yundu nimbendo: “Nu konopu pe nipili puku, ali naa tepili mulumbale peanga te pakoko, olo temba langi mare nani pu.” nimu liemo aku sipe nimbemone yu sike lipe tapondombaye? ⸤Uluri kapola naa temba.⸥ 17 ⸤Yembo tene yembo te naa lipe tapondopa kerena “Kapola molani pu.” we nilimo kinie kanu yembomo naa lipe tapondopa uluri naa telemo⸥ aku sipela. Yembo tene ⸤‘Sike.’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilipelie ulu peangama naa temu liemo yunge tondolo mundupe pilimo ulumu mele kololimu mele; uluri manda naa temba. inie 2:26.
18 Nalo yembo tene ⸤nane ya nikirumu ‘Kolo tokomo.’ nimbelie nando⸥ nimbendo: “Yembo marene ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ⸤ulu akumu mandala⸥. Yembo marene ulu peangama teko yemboma liku tapondolemele ⸤ulu akumu mandala⸥. ⸤Ulu talo pea telu sipemo. Yembo tene kanu uluselonga ulu te mundupe siye kolopa te pilipelie temba kinie kanu ulu telumuni manda lipe tapondomba.⸥” nilkenje.
⸤Aku sipe nilke yembomondo nane topondopo isipu nilke:⸥ “Nu ‘⸤Kirasini⸥ sike ⸤“nanga” nimbe tenderimu tendelemo⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilio mele lipu ora siembo.” ningu ulu peanga te naa tenu liemo nu sike ningu pilino mele na nambepo kanomboye? ⸤Manda naa kanombo.⸥ Na ulu peangama tepo yemboma lipu tapondombo ulumene ⸤‘Sike.’ nimbu⸥ tondolo mundupu pilio mele lipu ora simbo. 19 Nuni ‘Pulu Ye telu mindi molemo.’ ningu tondolo munduku pilino. Akumu papu teleno. ⸤Nalo⸥ kurumene kepe aku siku tondolo munduku pilimele. Pilkulie pungu-pungu ningu mini-wale mundulimele.
20 Aroma toli yembomo, we ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku ulu peangama naa teleno ulumuni uluri manda naa temba mele inie 2:26. ungu pulumu pilieni nimbu siemboye? 21 Olionga anda kolepa Eporayamone ulu te terimu mele kanopalie Pulu Yemone yunge ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Yu konopu sumbi nimbe peli yemo.’ nimbe kanorumu. Eporayamone yunge malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simbendo polona ola noserimu kinie kanopalie§ Ou Pulu Pulu 22:1-19. Pulu Yemone ‘Yu ye sumbi nilimu.’ nimbe kanorumu.* Ipuru 11:17; bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”. 22 Mimi siku piliee! Eporayamone ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimu ulumu kinie ulu terimume kinie kapola kapola terimu kinie yuni terimu ulumene yunge ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimu ulumu kamu tepa tondolo mundundorumu kanumu. 23 Aku sipe terimumunge Pulu Yemonga bokune yundu ungu te nilimomonga pulumu wendo orumu. Kanu ungumu isipe:
‘Pulu Yemone yu-kinie “Tembo.”
nirimu mele Eporayamone ‘Sike temba.’
nimbe tondolo mundupe pilierimumunge kanopalie
Pulu Yemone “Yu ye sumbi nilimu.”
nimbe kanorumu.’ Ou Pulu Pulu 15:6, Romo 4:3, Gallesia 3:6; bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.
Eporayamone aku terimumunge Pulu Yemone yundu
‘ “Nanga pulu lemo yemo.” nirimula.’ Pe Kingime Talo Sipe 20:7.
aku sipe molemo kanumu. ⸤Yembo tene nando ungu te aku sipe nilkenje§ inie 2:18. nane aku sipu topondopo nilke.⸥ 24 ⸤Eporayamo kinie Pulu Yemo kinie elone teringili mele⸥ pilkulie, yembo tene we ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo kinie kanopalie ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yunge ulu pulu kerime siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimbe peli yembomo.’ nimbu kanolio.’ naa nilimo. Yembo te ⸤‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie⸥ ulu peangama telemo kinie kanopalie Pulu Yemone ‘Yunge ulu pulu kerime siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimbe peli yembomo.’ nimbu kanolio.’ nilimo mele pilimele.
25 Aku sipela, ⸤Josuane ye talo Jeriko taonona lipe mundorumu kinie⸥ ‘Yemboma nambe-elemelenje.’ ningu kanoko panjingele puringili kinie ambo wapora Reyapone ‘Elo naa tangi.’ nimbe lipe tapondopa ‘Ya lopi teko peangili.’ nimbe nokopalie, pe ‘Aulke tenga lupe kelko yando wangili.’ nimbe lipe mundorumu kinie aku sipe terimumunge kanopalie ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu ambo sumbi nilimu.’ nimbe kanorumu.* Josua 2:pali, 6:22-23, Mateyu 1:5, Ipuru 11:31. 26 Yembo tenga minimu kangimu mundupe siye kolopa pulimo kinie kangimu kolemo, aku sipe yembo tene ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie ulu peangama naa telemo kinie yunge tondolo mundupe pilimo ulumu kolemola. inie 2:17,20. ⸤Minimu kangimunge sukundu pelemo kangimu kapola konde molemo mele aku sipe, ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu kinie yemboma liku tapondonge ulu peangama kinie liku tere leko tenge kinie manda temba. Te teko te naa tenge kinie manda naa temba.⸥

*2:1: bokumunge alsena anjokondo “13. God”,

2:1: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

2:5: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§2:8: LLipai 19:18, Mateyu 5:43*.

*2:9: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

2:10-11: Gallesia 3:10, Mateyu 5:18-19, 23:23.

2:12-13: inie yakondo 1:25.

§2:12-13: Yesusini ou ungu iko te topa sirimu; Mateyu 18:21-35.

*2:14: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

2:17: inie 2:26.

2:20: inie 2:26.

§2:21: Ou Pulu Pulu 22:1-19.

*2:21: Ipuru 11:17; bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.

2:23: Ou Pulu Pulu 15:6, Romo 4:3, Gallesia 3:6; bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.

2:23: Pe Kingime Talo Sipe 20:7.

§2:23: inie 2:18.

*2:25: Josua 2:pali, 6:22-23, Mateyu 1:5, Ipuru 11:31.

2:26: inie 2:17,20.