11
Kolomongo Awili 11 Pulu Yemone Nirimu Mele ‘Sike.’ Ningu Tondolo Munduku Pilkulie Teringi Mele Temane Mare
11:1-3 Ungume ‘Sike.’ Nimbu Tondolo Mundupu
⸤“Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.”⸥ nikiru* inie yakondo 10:38-39. aku tondolo mundupe pilielimunge ungu pulumu isipe: Pulu Yemone olio “Simbo.” nimbe panjerimu melema ‘Paa sike limolo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu nokopo molemolo. Melema mongone naa kanolemolo nalo ‘Mele akume paa sike lemo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo. (kolomongo awili 11 wale awisili pea), bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. Yembo ou moloringimene aku siku ningu tondolo munduku pilieringimunge Pulu Yemone eno kanopa peanga kanopalie ‘Teko kondokomele.’ nirimu.
Pulu Yemone nilimo mele olio ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga ⸤Mosisini bokune torumu mele pilipulie⸥ Ou Pulu Pulu 1. ‘Pulu Yemone mulu kinie ma kinie tembando “Wendo opili.” nirimu kinie ungumuni mulu maselo wendo orumu.’ nimbu pilimolo. ‘Akumunge mele naa lierimu melemane Pulu Yemone olio kanolemolo melema sike terimu.’ nimbu pilimolo. Pilimolomonga Ungu Pulumu (11:1-40 pali kanani.)
11:4-7 Epele Keme Inoke Keme Noa Keme Pulu Yemo ‘Sike.’ Ningu Tondolo Munduku Pilkulie Teringi Temane Mare (11:1-40 pali kanani.)
Epelene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Pulu Yemone kanopa peanga kanorumu mele te Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu nalo Kénene Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu melema Pulu Yemone kanopa keri kanorumu.§ Ou Pulu Pulu 4:3-5. Epelene Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimumunge Pulu Yemone ‘Epele ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu. Yuni Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu melema Pulu Yemone konopu mondopalie “Papu tekeno.” nirimu. Aku ulumuni Pulu Yemone ‘Epele ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu mele olio lipe ora sirimu. Epele ou kolorumu nalo ⸤yunge temanemo bokune molemo-na⸥ yuni Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimumunge olio kinié ⸤Pulu Yemo kapola popo tomolo mele⸥ ungu we nimbe silimo.
Inokene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge naa kolorumu. Yu konde molopili Pulu Yemone yu lipe meli purumu.* Ou Pulu Pulu 5:24. Pulu Yemone yu lipe meli purumu kulu yembomane yu naa kanoko lsingi. Pulu Yemone Inoke lipe meli naa pupili Inokene Pulu Yemo kanopa peanga kanorumu ulume terimumunge Pulu Yemone aku terimu. Yembo tene ‘Pulu Yemo popo topo kapi niembo kene yu molemona nondopo pambo.’ nimbelie, ‘Pulu Yemo sike molemo. Yu molemona pupu “Teko kondoko liku tapondou.” nimbo kinie sike tepa kondopa lipe tapondomba.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie yunge kumbikerena manda pumbe. Aku sipe naa nimbe piliemu liemo paa manda naa pumbe. Akumunge Pulu Yemone nilimo mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe naa pilipelie Pulu Yemone kanopa peanga kanomba ulu mare paa manda naa temba.
Noane Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Pulu Yemone yundu “ ‘Mana umbune te wendo opili.’ nimbo tekero.” nirimu kinie Ou Pulu Pulu 6:13-17. pilipelie, Noane ‘Sike nikimu.’ nimbe ⸤Pulu Yemone “Tei.” nirimu mele pilipe manda manjipe⸥ nona lemba sipi awili te tepa mimi terimu. Pulu Yemone “tembo” nirimu mele sike ou walsikele kepe yembomane naa kanoringi nalo Noane ‘Sike nikimu.’ nimbe pilipelie sipi te tepa mimi terimu. Aku terimumunge no torumu kinie yu-kinie yunge yemboma-kinie kapola moloringi Ou-Pita 3:20. nalo we yemboma kinie melema pali none torumu. Yuni Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie ⸤terimu⸥ ulumuni Pulu Yemone yemboma kanopa keri kanopalie tomba terimumu yemboma lipe ora sirimu. Aku sipe nimbe pilierimumunge Pulu Yemone ‘yu ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumula.§ bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.
11:8-19 Eporayamo Kinie Menu Sera Kinie ‘Pulu Yemo Sike.’ Ningu Tondolo Munduku Pilkululie Teringili Temane Mare (11:1-40 pali kanani.)
Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Pulu Yemone yundu “Nu moleno koleamo munduku siye kolko pe simbo koleana pu.” nirimu kinie pilipelie kanu koleamo sulune lierimumunge ou naa kanorumu nalo ungumu pilipe lipe tenge panjipe we walu purumu.* Ou Pulu Pulu 12:1-4, Lipe Mundorumu Yema 7:2-4. Yu nimbe pilipe molorumu mele ungu pokore Romo 4:11-12,16, Gallesia 3:7,9,29. Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilierimumunge Pulu Yemone “Simbo.” nimbe panjerimu koleana pupelie ye omba angilieli akune kamu perimu. Sike ulke te kamu naa takopa, sele-ulke te takopa pelipe aku koleana andorumu. Pe anjopa Pulu Yemone Eporayamondo “Simbo.” nirimu koleamo Eporayamo yunge malo Aisake kinie Aisake yunge malo Jekopo kinie elondo aku sipela nirimu kulu pilkululie elo kepe ⸤elonga yemboma kinie⸥ sele-ulke takoko peringi. Paa pe, ponie paa awisili, anderete mare, omba purumu kinie Aisakene kalopa lsimu yemboma Josuane ‘koleamo kamu liku molangi.’ nimbe memba orumu. Aku temanemo boku Josua molemo. 10 ‘Pulu Yemone yuyu pilipelie kolea awili tenga kamu angilimbe ulkema takopa pora sirimu koleana pe walse kamu pembo.’ nimbe pilipelie Eporayamone ‘Isili-ou sele-ulkena pembo kinie mandala. Uluri molo.’ nimbelie sele-ulkena perimu.
11 Eporayamo ambolango membá “membá” nirimu akumu Giriki ungune yemane kalko limele akumundu nirimu. Aku Giriki ungune ambomane ambolangoma olona mondolemelemondo naa nirimu. poniema pora nirimu,§ Ou Pulu Pulu 17:16-17,19, 18:9-14. yunge ambo Sera waengono perimu, nalo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilkulu moloringilimunge Pulu Yemone elo tondolo sirimu kinie ambolango meringili.* Ou Pulu Pulu 21:1-3. ‘Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjilimo mele sike telemo. Kolo naa tolemo.’ ningu pilkululie meringili. 12 Akumunge ye te anda lepa ye kololi mele molorumu yemo yembo paa awisilinge anda-kolepamo molorumu. Yembo kombukandipi mele molo kou-ukiya mele kambu paa manda naa tonge yemboma yuni kalopa lsimu.
13 Kanu yemane Kewa ungune ‘Kanu yembomane pali’ nimbe molemo nalo Giriki ungune ‘yembo’ naa nimbe ‘Kanu yemane pali’ nimbe molemo mele nimbu kanopo, inie maniekondo 11:14,15 nimbe molemo mele nimbu kanopolie ‘Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie nimbe nirimu.’ nimbu pilimolo. Pulu Yemo ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku mololiku pukulie koloringi. Eno ma koleana ou we molkolie Pulu Yemone “Simbo.” nimbe panjerimu melema ou naa lsingi. ‘Pe sike limolo.’ ningu konopuni pilieringi akumu sulune mele lierimu-ne mongone-mele kanokolie ‘Likimulu.’ ningu konopu siku molkolie yembo moloringi kinie pipili naa kolko “Olio ya ma koleana yembo ponenge lepo ombo angilimolo.” niringi. 14 Yembomane aku siku nilimele kinie pilipulie ‘Enonga kamu molonge kolea te koroko kanoko lingendo nilimele.’ nimbu pilimolo kanumu, akumunge ⸤‘kanu yema aku siku ningu pilieringi.’ nimbu pilimolo⸥. 15 Kolea munduku siye kolko oringi koleana ‘kelepo pumolo.’ ningu pilimelanje eno kelko manda pulimela. 16 Nalo molko oringi kolea akumu altoko konopu kimbu siku naa molkolie ‘kolea paa peanga olandopa te lupe akune pamiliya.’ ningu pilieringi. Aku koleamo mulu koleamo. Akumunge Pulu Yemone ‘⸤‘yu sike’ ningu tondolo munduku pilimele⸥ yemboma akune molangi.’ nimbe kolea awili ⸤peanga te⸥ tepa mimi terimumunge kolea Kenane yemboma kanu yemane enonga Pulu Yemo molopa telemo mele ningu siringi kinie Pulu Yemo yu pipili naa kolorumu.
17-18 Pulu Yemone ‘Eporayamone “Tei.” nimbo mele sike pilipe lipe tembanje kanambo.’ nimbe manda lierimu kinie Eporayamone ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie yunge malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simbe terimu. Sike ou Pulu Yemone Eporayamondo nimbe panjipelie nimbendo: “Nunge malo Aisakene kalopa limbe yemboma mindi “Nuni kalko lini.” nimbu, nimbu panjerindu yemboma molonge.” nirimu Ou Pulu Pulu 21:12; Romo 9:7 kananila. nalo aku pilipe ‘Sike nikimu. Sike aku sipe temba.’ nimbe pilipelie yunge malo telu mindi molorumumu aku sipe temba terimu. ⸤Eporayamone Aisake kalomba terimu kinie Pulu Yemone “Molo!” naa nilkenje sike kamu topa kalka⸥. 19 Eporayamone konopuni pilipelie, ‘Aisake kolomba kinie Pulu Yemone ‘yu lomboropa ola molou.’ nimbé kinie manda konde molomba.’ nimbe pilierimu. ⸤Eporayamone ‘Aisake konde molopili manda ulkendo membo pumbo.’ nimbe pilierimu. ⸤Pulu Yemone ou “Nu kinie malo Aisake kinie tembo.” nimbe panjerimu mele ‘Sike temba.’ nimbe pilipe malo konopu talo naa kimbu sipe topa kalomba terimu⸥ kinie Pulu Yemone “Molo!” nirimumunge yunge kangomo kolopa lieli none terimu akumu kelepa konde molopili lsimu.
11:20-22 Aisake Keme Jekopo Keme Josepo Keme ‘Pulu Yemo Sike.’ Ningu Tondolo Munduku Pilkulie Teringi Temane Mare (11:1-40 pali kanani.)
20 Aisakene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge yu kolombando malo ⸤akilio⸥ Jekopo kinie malo ⸤komo⸥ Isoselo ungu peanga tondolo te nimbe sipelie pe Pulu Yemone nokomba kinie teko molongele mele ou nimbe sirimu.§ Ou Pulu Pulu 27:27-40. Nirimu mele paa aku sipe pe sike wendo orumu. (Ulu pulu te teringi mele pilipelie komomo kumbi lepa ungu tondolo olandopamo nilke nalo aku naa terimu.)
21 Jekopone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge yu paa anda lepa apulu ambolopa andorumumu ambolopa pi polopa ma kanopa Pulu Yemo kapi nimbe imbi lipe ola mundundorumu.* Ou Pulu Pulu 47:31, 32:24-31. Kolomba tepalie yunge malo ⸤konopu mondorumu⸥ Joseponga kango ⸤akiliomo kinie komomo⸥ selo ungu peanga tondolo te nimbe ⸤sipelie pe Pulu Yemone elo nokomba kinie teko molongele mele nimbe⸥ sirimu. Ou Pulu Pulu 48:8-20. Nirimu mele paa aku sipe pe sike wendo orumu. (48:1-2 nimbe molemo mele Ipuru ungumu Giriki ungune topele toringi kinie ‘Jekopo uru peli polona perimu’ naa toringi. ‘Jekopo yunge apulumu ambolopa ola angilierimu.’ ningu toringi molemo. Pe iboku Ipuru torumu yemone aku boku Giriki ungune topele toko toringimu kanopalie ya aku sipe mele torumunje.)
22 Josepone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Josepo yu nondopa kolomba tepalie yunge Isirele yembomando bokumunge alsena anjokondo “31.2. pikinini bilong Isrel”. nimbendo: “⸤Ya kolea Isipi kamu naa molonge. Pulu Yemone “Simbo.” nirimu koleamo sike pe walse kamu simbe akune sike kamu puku molonge kene eno pe kolea Isipi munduku siye kolko Pulu Yemone “Simbo.” nirimu koleana punge tekolie nanga onomo ya naa liepili, mengo puku aku koleana kamu ono teangi.” nirimu.§ Ou Pulu Pulu 50:24-26. Yu ‘onomo’ nimbendo ‘ombelemo’ nirimu.
11:23-28 Mosisini ‘Pulu Yemo Sike.’ Nimbe Tondolo Mundupe Pilipelie Terimu Temane Mare (11:1-40 pali kanani.)
23 Mosisinge anumu lapaselone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilkulu moloringilimunge Mosisi mengololie yu oli yepoko lopi teringili. ‘Yu kango paa peanga.’ ningu kanokolo ‘Pulu Yemone lipe tapondomba kango te lémo.’ ningu kanokololie Isipi ye nomi kingimuni yunge Isipi yemboma kinie ungu mane sipe panjipelie “I puru yemboma kango mengema pali toko kondangi.” nirimu mele pulue tongelendo pipili naa kolkololie kangomo oli yepoko lopi teringili.* Wendo Oringi 2:2-3, Lipe Mundorumu Yema 7:20. Oli yepoko omba purumu kinie Isipi ye nomi kingimunge lemenuni kango kiki Mosisi tepa lsimu mele temanemo Wendo Oringi 2:3-10.
24 ⸤Pe Isipi ye nomi kingimunge lemenuni Mosisi nona kanopa lipe ‘Nanga kangomo’ nimbe nokorumu nalo Mosisi yu Isipi ye nomi kingimunge ulkena molopa awi lepalie⸥ Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie “Na ⸤Pulu Yemonga Isirele yembomanga ye te molio akumunge na⸥ Isipi ye nomi kingimunge lemenunge malo na naa molombo.” nirimu. 25 ⸤Isipi ye nomi kingimunge ulkena⸥ konopu siku ulu pulu kerime teringi mele ‘wale mare pea teamili.’ nimbe naa pilipelie ‘Pulu Yemonga yemboma umbune melemele mele aku sipu meambo.’ nimbe pilierimu. Wendo Oringi 2:11-13, Lipe Mundorumu Yema 7:22-26. 26 Yuni konopuni pilipelie ‘Isipi koleana mele kande kande awisili peangama nanga nosilkenje uluri molo.’ nimbe pilipelie ‘Pulu Yemone “mele peanga simbo.” nirimu melema pe limbo.’ nimbe pilipelie, ‘Pulu Yemone “ ‘Nanga yemboma nokopa kondomba.’ nimbu lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu mindili singe nombá mele Lipe Mundorumu Yema 7:25-27. na aku sipu mindili nombó kinie paa peanga.’ nimbe pilipe molorumu. 27 Mosisi Isipi mundupe siye kolopa purumu kinie Isipi ye nomi kingimuni yu-kinie mumindili kolorumumunge pipili kolopa kowa naa purumu. Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge yu Isipi mundupe siye kolopa ⸤kolea ku lieline⸥ purumu.§ Wendo Oringi 2:11-15 kinie Lipe Mundorumu Yema 7:27-29 kinie molemonje, molo Wendo Oringi 12:51 molemonje? Yembomane mongone naa kanolemele yemo konopuni mele kanopalie yu Pulu Yemone ‘Tei.’ nirimu mele pilipe tembando siye naa kolopa tondolo mundupe terimu. 28 ⸤Isirele yemboma Isipi moloringi kinie⸥ Pulu Yemone Mosisindu nirimu mele Mosisini ‘Sike nikimu. Sike aku temba.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie yuni Isirele yembomando nimbendo: “Pulu Yemonga angellomone enonga kango komolayema kinie kongimenga komolayema kinie ‘naa topili.’ ningu kongi sipisipi molo meme walo mare tokolie memema kolko ulke kerepulumenga ape kandondangi. Naa tenge kinie komolayema sike tomba.” nirimu. Pe yunge ungumu pilku likulie teringi kinie Pulu Yemonga angellomone enonga komolayema sike naa torumu.* Wendo Oringi 12:21-30; bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.
11:29-40 Isirele Yembo Mare Pea Awisilini ‘Pulu Yemo Sike.’ Ningu Tondolo Munduku Pilkulie Teringi Temane Mare (11:1-40 pali kanani.)
29 Isirele yembomane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge Nomu Kondoli kumbulupe mamo we lierimu kinie nekendo puringi. Nalo Isipi yemane Isirele yemboma tongendo akiliku lombili puringi kinie nomo kelepa omba nunumu sipe eno lipe aki torumu kinie no wangoko koloringi. Wendo Oringi 14:16-31, Konana 77:16-20.
30 Jeriko taono ⸤‘yemboma enonga opa puluema naa wangi.’ ningu⸥ kou pala paa awili tondolo te teringi nalo Isirele yembomane ⸤kokele kolea Kenane sukundu puku Jeriko lierimune pukulie⸥ ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu tondolo munduku pilkulie, palana makaye teko puku molangi wale yepoko pakera omba purumu kinie yepoko pakera akumunge kou-pala kanume kalaku nirimu. Josua 6.
31 Wapora ambo Reyapo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Isirele ye talone ‘Jeriko yemboma nambe-elemelenje?’ ningulu kanoko panjingele oringili kinie yuni elo lipe tapondopa “Nanga ulkena sukundu wangili.” nimbe lipe lopi tepa mondorumumunge Isirele yembomane ⸤Jeriko⸥ yembo Pulu Yemonga ungu naa pilku lsingi yemboma ongo toringi kinie yu naa toringi.§ Josua 2:8-21, 6:22-23; ungu pulu te Jemisi 2:25-26.
32 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge Pulu Yemone yu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi yembo kanume lipe tapondorumu yembo marenga temanema pea tamboye? Tolkanje ena we pora nilke. ⸤Olionga anda-kolepali⸥ Gidiono keme, Barake keme, Samisono keme, Jepita keme, Depisi keme, Samuele keme,* Aku yemanga temanema Nokoli Yemanga Bokune molemo. Gidiononga temanemo Nokoli Yema 6-7 molopa, Barakenga temanemo 4-5 molopa, Samisononga temanemo 13-16 molopa, Jepita, yunge imbi te “Jerupu-Balla”, akumunge temanemo 11-12 molorumu. Aku yema pali yu mele mele Isirele yembomanga nokoli ye mare moloringi. Aku ye pokorenga lipe tere lepa ungu te Ou-Samuele 12:10-11. Samuelenga temanemo Ou-Samuele 1:1 nimbe mololipe pupe, Depisinge temanemo Ou-Samuele 16:1 nimbe mololipe pulimo. Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. eno-kinie temane mare topo silke nalo aku temanema topo simbo ena te naa lekemo.
33 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge olionga anda-kolepali marene ye nomi kingi marenga ami yema kinie opa tekolie enone nokoringi koleama toko kaloringi. Marene ‘Yemboma molko kondangi.’ ningu ulu sumbi nilime teko nokoringi. Marene Pulu Yemone “Eno tepo kondombo.” nimbe panjerimu mele eno molangi sike wendo orumula. Marene ‘Lopa-posi llayonone olio naa nomba kondopili.’ ningu kerema pipi siringi. LLayononga temane pokore Deniele 6, Nokoli Yema 14:5-6, Ou-Samuele 17:34-37. 34 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge yuni eno lipe tapondorumu kulu⸥ marene tepe awili tepa norumumu ‘Naa nopili.’ niringi.§ Tepene naa norumu temane te Deniele 3. Marene ‘Opa teli lou-pulsene naa tangi.’ ningu kowa puringi.* Sollone Depisi manda naa torumu temanemo Ou-Samuele 19:9-10; yunge malo Jonotani manda naa torumu temanemo Ou-Samuele 20:33; ambo nomi kuwini Jesepelene Illainja manda naa torumu temanemo Ou-Kingime 19:1-3; ye nomi kingi Jeyoramene Illaisa manda naa torumu temanemo Pe-Kingime 6:30-32; Jeremaya tonge teringi temanemo Jeremaya 26. Mare ou enge te naa perimu nalo pe enge pepili moloringi. aku temane talo Josua 23:9-10, Nokoli Yema 16:25-30. Mare opa tengendo paa ye enge nilime molko, enonga opa pulue ami yema toko mundoringila. Ye te aku sipemo Gidiono. (inie olakondo 11:32* kananila.) 35 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge⸥ yembo mare koloringime kelko lomboroko ola moloringi kinie anupilini ⸤eno konde moloringi kinie⸥ kelko lsingila.§ Sike anupili naa nimbe molemo. “Amboma” nimbe molemo nalo Pisini ungune “anupili” nimbe molemo. Ungu pulumu sike anupilinje? Aku mele temane talo Ou-Kingime 17:17-34, Pe-Kingime 4:8-36.
Nalo mare ka siku ‘Mindili nongo kolangi.’ ningu kopene tokolie ningendo: “Enone ‘Pulu Yemonga ungumu mundupu siye kolomolo.’ ninge kinie ‘We pangi.’ nimolo.” niringi kinie ‘Kolomulu liemo kelepo lomboropo ola molopo, kamu paa konde molopo kondopo mindi pumolo.’ konopu lekolie enonga opa puluemane niringi mele naa pilieringimunge toko kondoringi. 36 Mare ungu taka tondoko ka-pulsene tondolo toko, mare ka-senene ka toko ka ulkena panjeringila. 37 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringi yembo⸥ mare ‘Kolangi.’ ningu kouni toringi; mare ⸤konde molangi⸥ so liku suku-singine kolomongo teringi;* Yembo marene pilkulie Aisaya ‘kolopili’ ningu suku-singine sone kolomongo teringi ningu pilieringi. mare opa teli lou-pulsene toko kondoringila. Aku sipe wendo orumu ye te, Yuraya, aku siku teringi temanemo Jeremaya 26:20-23. Mare mulumbale molo torumu kinie kongi sipisipi molo mememanga kangime liku panjeringila. Melema molo topa paa koropa pupili moloringila. Mare mindili noringi. Mare yembomane teko kenjeringi. 38 Mare kolea ku lielimenga kinie, ma pangimenga kinie, kou kandemanga kinie, ma angamanga kinie, puku peliku andoringi. Kanu yemboma mindili siringi nalo Pulu Yemo ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku moloringi akumunge mana we moloringi yemboma kinie, kanu yemboma kinie, pea telune papu naa moloringi. We yembomane ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi⸥ yembo kanume ‘yembo kerime’ ningulie toko makororingi nalo kanu yemboma kinie we yemboma kinie telu sipe molo. Eno Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi, we yemboma naa pilieringimunge eno we yemboma kinie pea telune papu naa moloringi.
39 Ya nikiru yembomane pali ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge Pulu Yemone eno kanopa peanga kanorumu mele ‘Piliengi!’ nimbe lipe ora sirimu. Aku sike nalo ma koleana molkolie Pulu Yemone “Simbo.” nimbe panjerimu melema naa lsingi. Mellekisedeke mele ye Kirasimu ou omba yembomanga pali kamu walsikele Pulu Yemo popo topa naa kolondopili eno koloringimunge mele paa peanga te ou manda naa lsingi kanumu; yakondo 7:11-8:2, 9:11-15, 10:10,12,14. 40 Pulu Yemone mele olandopa olandopa terimume yuni nimbe panjipe mi lierimu ungu oumu§ bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”. pepili moloringi yemboma kinie, pe kinié nimbe panjipe mi lierimu ungu kondemo pepili molemolo yemboma kinie, ‘pea pali walsikele simbo.’ nirimumunge eno ou naa lsingi.* Kirasini olionga nimbe tenderimumunge Pulu Yemone olio pali nambolka simbenje? Koro mololi ulumundu inie yakondo kolomongo awili 4 kanoko, molemolo mele pilipe kondo kolemo ye Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamondo kolomongo awili 5 kanoko, ungu konde wendo orumumundu kolomongo awili 8 kanoko, Kirasinge mememone olionga ulu pulu kerime walsikele kamu-kumu topa manie mundundorumumundu kolomongo awili 9-10selo kanani. Mare pea nunu koroyo.

*11:1: inie yakondo 10:38-39.

11:1: (kolomongo awili 11 wale awisili pea), bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

11:3: Ou Pulu Pulu 1.

§11:4: Ou Pulu Pulu 4:3-5.

*11:5: Ou Pulu Pulu 5:24.

11:7: Ou Pulu Pulu 6:13-17.

11:7: Ou-Pita 3:20.

§11:7: bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.

*11:8: Ou Pulu Pulu 12:1-4, Lipe Mundorumu Yema 7:2-4. Yu nimbe pilipe molorumu mele ungu pokore Romo 4:11-12,16, Gallesia 3:7,9,29.

11:9: Paa pe, ponie paa awisili, anderete mare, omba purumu kinie Aisakene kalopa lsimu yemboma Josuane ‘koleamo kamu liku molangi.’ nimbe memba orumu. Aku temanemo boku Josua molemo.

11:11: “membá” nirimu akumu Giriki ungune yemane kalko limele akumundu nirimu. Aku Giriki ungune ambomane ambolangoma olona mondolemelemondo naa nirimu.

§11:11: Ou Pulu Pulu 17:16-17,19, 18:9-14.

*11:11: Ou Pulu Pulu 21:1-3.

11:13: Kewa ungune ‘Kanu yembomane pali’ nimbe molemo nalo Giriki ungune ‘yembo’ naa nimbe ‘Kanu yemane pali’ nimbe molemo mele nimbu kanopo, inie maniekondo 11:14,15 nimbe molemo mele nimbu kanopolie ‘Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie nimbe nirimu.’ nimbu pilimolo.

11:17-18: Ou Pulu Pulu 21:12; Romo 9:7 kananila.

§11:20: Ou Pulu Pulu 27:27-40. Nirimu mele paa aku sipe pe sike wendo orumu. (Ulu pulu te teringi mele pilipelie komomo kumbi lepa ungu tondolo olandopamo nilke nalo aku naa terimu.)

*11:21: Ou Pulu Pulu 47:31, 32:24-31.

11:21: Ou Pulu Pulu 48:8-20. Nirimu mele paa aku sipe pe sike wendo orumu. (48:1-2 nimbe molemo mele Ipuru ungumu Giriki ungune topele toringi kinie ‘Jekopo uru peli polona perimu’ naa toringi. ‘Jekopo yunge apulumu ambolopa ola angilierimu.’ ningu toringi molemo. Pe iboku Ipuru torumu yemone aku boku Giriki ungune topele toko toringimu kanopalie ya aku sipe mele torumunje.)

11:22: bokumunge alsena anjokondo “31.2. pikinini bilong Isrel”.

§11:22: Ou Pulu Pulu 50:24-26. Yu ‘onomo’ nimbendo ‘ombelemo’ nirimu.

*11:23: Wendo Oringi 2:2-3, Lipe Mundorumu Yema 7:20. Oli yepoko omba purumu kinie Isipi ye nomi kingimunge lemenuni kango kiki Mosisi tepa lsimu mele temanemo Wendo Oringi 2:3-10.

11:25: Wendo Oringi 2:11-13, Lipe Mundorumu Yema 7:22-26.

11:26: Lipe Mundorumu Yema 7:25-27.

§11:27: Wendo Oringi 2:11-15 kinie Lipe Mundorumu Yema 7:27-29 kinie molemonje, molo Wendo Oringi 12:51 molemonje?

*11:28: Wendo Oringi 12:21-30; bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.

11:29: Wendo Oringi 14:16-31, Konana 77:16-20.

11:30: Josua 6.

§11:31: Josua 2:8-21, 6:22-23; ungu pulu te Jemisi 2:25-26.

*11:32: Aku yemanga temanema Nokoli Yemanga Bokune molemo. Gidiononga temanemo Nokoli Yema 6-7 molopa, Barakenga temanemo 4-5 molopa, Samisononga temanemo 13-16 molopa, Jepita, yunge imbi te “Jerupu-Balla”, akumunge temanemo 11-12 molorumu. Aku yema pali yu mele mele Isirele yembomanga nokoli ye mare moloringi. Aku ye pokorenga lipe tere lepa ungu te Ou-Samuele 12:10-11. Samuelenga temanemo Ou-Samuele 1:1 nimbe mololipe pupe, Depisinge temanemo Ou-Samuele 16:1 nimbe mololipe pulimo.

11:32: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

11:33: LLayononga temane pokore Deniele 6, Nokoli Yema 14:5-6, Ou-Samuele 17:34-37.

§11:34: Tepene naa norumu temane te Deniele 3.

*11:34: Sollone Depisi manda naa torumu temanemo Ou-Samuele 19:9-10; yunge malo Jonotani manda naa torumu temanemo Ou-Samuele 20:33; ambo nomi kuwini Jesepelene Illainja manda naa torumu temanemo Ou-Kingime 19:1-3; ye nomi kingi Jeyoramene Illaisa manda naa torumu temanemo Pe-Kingime 6:30-32; Jeremaya tonge teringi temanemo Jeremaya 26.

11:34: aku temane talo Josua 23:9-10, Nokoli Yema 16:25-30.

11:34: Ye te aku sipemo Gidiono. (inie olakondo 11:32* kananila.)

§11:35: Sike anupili naa nimbe molemo. “Amboma” nimbe molemo nalo Pisini ungune “anupili” nimbe molemo. Ungu pulumu sike anupilinje? Aku mele temane talo Ou-Kingime 17:17-34, Pe-Kingime 4:8-36.

*11:37: Yembo marene pilkulie Aisaya ‘kolopili’ ningu suku-singine sone kolomongo teringi ningu pilieringi.

11:37: Aku sipe wendo orumu ye te, Yuraya, aku siku teringi temanemo Jeremaya 26:20-23.

11:39: Mellekisedeke mele ye Kirasimu ou omba yembomanga pali kamu walsikele Pulu Yemo popo topa naa kolondopili eno koloringimunge mele paa peanga te ou manda naa lsingi kanumu; yakondo 7:11-8:2, 9:11-15, 10:10,12,14.

§11:40: bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.

*11:40: Kirasini olionga nimbe tenderimumunge Pulu Yemone olio pali nambolka simbenje? Koro mololi ulumundu inie yakondo kolomongo awili 4 kanoko, molemolo mele pilipe kondo kolemo ye Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamondo kolomongo awili 5 kanoko, ungu konde wendo orumumundu kolomongo awili 8 kanoko, Kirasinge mememone olionga ulu pulu kerime walsikele kamu-kumu topa manie mundundorumumundu kolomongo awili 9-10selo kanani. Mare pea nunu koroyo.