14
I luala Iesu ꞌana laugiva faifaina.
Sou 12:1-27; Mak 10:33-34ꞌAiata ꞌailuga i na ꞌaꞌava, mulieta Uviꞌagalatagona ꞌana sakali i na ꞌidewai. Sakalinina ꞌwaineye me Diu beledi kebu ꞌana ꞌivebwaika i ꞌaniꞌani, ꞌadi ꞌeba tolinuataꞌi basenadiotoga Yaubada tubudiavo i ꞌitaꞌitaꞌiedi ꞌawalawa Itifita ꞌwainega. Tutuyanina ꞌwaineye me Diu yadi tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata veꞌetoboda ꞌadi tovevo i veifufu baniꞌodi i na munega givagivayega Iesu i na ꞌiveꞌavini i na luvewafai. Siwe wata i vo, Kebu sakalie ta na ꞌiveꞌaviniga i na nunago egavo nuanuadi Iesu, i na nuasako i na daba.”
Iesu ꞌana iwaga.
Iesu bola i miamia ꞌatamana Bedani, Saimoni yana vanuge, taunina basenadi waiwaiseselina. I ꞌaniꞌani nika tamu vavine bunama i mieni, magaina ꞌatumaina wata ꞌana tutula bwaikina. Bunamanina ꞌana wagava Nadi, weꞌe bei i koiaga kileu i ꞌidewai ꞌana ꞌisa ꞌatumaiotogina, ꞌana wagava alibasita. Bega bunamanina ꞌodona i tutubaia Iesu navaꞌauna i iwagi.
Tomotoga ꞌifwaidi i ꞌiseni, ma yadi nuasako i luvulewa i vo, Awale bunama i veꞌamubwadodoyeni? I lubwaineni i da vekimwaneyeni bega mani bwaikina i da veluagai baniꞌodi lubulubu 300,* ꞌAna mogitana me Diu yadi mani Denali 300, baniꞌodi malamala ꞌaitamogana ꞌana folova tutulina. ꞌwainega wekowekoma i da ꞌivaisedi.” Faifainanina vavine i yagaia.
6-7 Iesu i vonedi i vo, ꞌAsaꞌaiana, ꞌwa ꞌailove, vavine kebu ꞌwa na ꞌivebunumayagi. Naninina i ꞌidewaiga ꞌwaikuye ꞌatumaiotogina i lubwaineni, weꞌe wekowekoma tutuya fuedi taiadi ꞌwa na miamiani, tutuyanina nuanuami ꞌami fata ꞌwa na ꞌivaisedi. Weꞌe yau kebu tutuya manamanawena taiadi ta na miamia. Ion 19:40Vavine deꞌe yana ꞌaivaita ꞌwaikuye bwaikina siwe kebu wata tamu avaꞌai bega i na ꞌidewai ꞌwaikuye. Bunama i iwagi tomogoku i ꞌidewa-vagaseni ꞌaku veꞌufa faifaina me Diu yada sauluva baniꞌodi. A vona mogitana, bola Valaku ꞌAtumaina i na luluꞌageyeni fwayafwaya matatabuna ꞌwaineye vavine deꞌe yana folova ꞌwaikuye wata i na luluꞌivoneyeni ꞌana ꞌeba nuaveꞌavina.”
Iudasa nuanuana Iesu i na ꞌetogiluveni.
10 Iesu i iwagi i ꞌaꞌavana, mulieta tamu yana tovetutuyama ꞌana wagava Iudasa Isakaliota i nago tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo ꞌwaidie nuanuana Iesu i na ꞌetogiluveni ꞌwaidie bega i na luvewafai. 11 Iudasa yana vonanina i nogai i sosoana i vonaꞌawaufaufa ꞌwaineye tutula i na veleni. Bega Iudasa i luala ꞌedaꞌeda ꞌatumaina ꞌwainega Iesu i na ꞌaniveleneni.
Iesu ma yana tovetutuyamavo i ꞌani.
12  Sou 12:14-20Sakali Uviꞌagalatagona ꞌana ꞌaiata ꞌeba velamu ꞌwaineye, beledi kebu ꞌana ꞌivebwaika i ꞌaniꞌani, wata ꞌaisaya sifi natudiavo i nikenikedi i vevelomuyedi sakalinina faifaina. ꞌAiatanina ꞌwaineye, tovetutuyamavo Iesu i velutolieni i vo, Avaꞌaibe bei nuanuamu yada sakali ꞌaniꞌaninina ꞌa na ꞌidewadewa?” 13 Bega Iesu yana tovetutuyamavo ꞌadi ꞌailuga i vonedi i vo, ꞌWa na nagoi Ielusalema nageneye, tamu tomogo ma yana ꞌeba koi ufa i veadagi ꞌwa na veluagai i na nunago tamu vanuga ꞌwaineye ꞌwa na yogoꞌwaili. 14 Vanuganina ꞌwaineye i na lukuga tonivanuga ꞌwa na velutolieni side baniꞌodi ꞌwa na voneyedi, Yama Tove i vo, Avaꞌaibe yaku tutudaba bei yaku tovetutuyamavo taiadi ꞌa na ꞌani Uviꞌagalatagona faifaina?” 15 Bei tonivanuga i na vemi tamu tutudaba bwaikina tabwaneye ꞌakonadi i ꞌidewai faifaida. Bei ꞌadaꞌada ꞌwa na ꞌidewadewa.” 16 Tovetutuyamavo ꞌadi ꞌailuga i nagoi ꞌatamana bwaikineye naninidi Iesu i voneyediga matatabuna i veluagadi nika bei sakali i ꞌidewadewa.
17-18  Same 41:9Inala i simwanuya Iesu ma yana tovetutuyamavo 12 taiadi i maia, i luku vanuge i na ꞌani. Yadi ꞌaninina ꞌwaineye Iesu i vo, A na vonemi, tamu ꞌwaimiega i na ꞌetogiluveku, taunina ma fueda ta ꞌaniꞌani.” 19 Tovetutuyamavo yana vona i nogai nuafoudi i veviga ꞌaitamogana ꞌaitamogana i vevelutoli i vo, ꞌAuvea, voke yau, siwe a nuani kebu.” 20 Iesu i vo, ꞌAmi 12 nagemiega ꞌaitamogana i na ꞌetogiluveku. Taunina ꞌama ꞌailugana ꞌama beledi ꞌa luluꞌutuva ꞌaivoeye siwe kumanina. 21 Basenadiotoga i kilumi Yaubada yana Buki ꞌwaineye yau a vetomotogaotoga i na nikeku a na wafa, i vonaga mogitana, weꞌe yau a vetomotogaotoga ꞌaku toꞌetogiluva nuakalikalina. ꞌAko kebu i da tubugaga ꞌatumaina, siwe fai i tubuga yana sakonanina faifaina veviga bwaikina i na veluagai.”
Iesu yana ꞌani.
22 Tutuyanina i ꞌaniꞌani Iesu ꞌaniꞌani i ꞌewai i vekaiwa Yaubada ꞌwaineye mulieta i ꞌivivia i ꞌaꞌavana yana tovetutuyamavo i veledi. I vonedi i vo, ꞌAniꞌani deꞌe ꞌasaꞌaiana tomogoku. ꞌWa na ꞌewai ꞌwa na ꞌania.”
23 Mulieta oine ma vedina i ꞌewai, Yaubada ꞌwaineye i vekaiwa, i veledi matatabudi i yemu. 24  Sou 24:8; 1 Kol 10:16; Ion 6:54-56Bega Iesu i vona i vo, Oine deꞌe ꞌasaꞌaiana dayagiku, i na ilolo fuemi faifaimi. Yaku wafanina ꞌwainega Yaubada yana Veakutagona ꞌIvauna basenadi faifaina i vonaꞌawaufaufa i na velamu ꞌwaimie. 25 A vona mogitana ꞌwaimie, oine deꞌe kebu wata a na yemuga, i na nagoga mulieta oine ꞌivauna a na yemu Yaubada yana ꞌEba Veimea nageneye.” 26 Iesu i vonaꞌaꞌava lei subisubia tamu i silakai i lei mulieta i nago i laka ꞌOya Olive.
Iesu i vona-vagata Fita i na veꞌeweniga faifaina.
27  Ion 16:32; Sek 13:7Iesu i vona yana tovetutuyamavo ꞌwaidie i vo, ꞌAko matatabumi ꞌwa na degaloveku fai basenadiotoga Yaubada yana Buki ꞌwaineye i kilumi faifaimi i vo,
Yaubada toꞌisaveꞌavina i na nikei i na wafa, weꞌe ꞌaisaya sifi i na veꞌaladegadega.”
28  Mak 16:7Vonanina i kilumiga i na nikeku faifaina mogitana, siwe tutuyanina Yaubada i na sivetovoiku a na kumeta a na nago Galili bei ta na veluaga.” 29 Fita i vona-matayoꞌo i vo, ꞌAiꞌedi tomotoga matatabudi i na degalovemu, weꞌe yau kebu a na degalovemuga.” 30  Mak 14:66-72Iesu Fita i voneni i vo, A vona mogitana ꞌwaimuye ꞌako lovane tutuya ꞌaitonu ꞌu na bavusebeku mulieta kamukamu ꞌana veluga i na kwage.” 31 Nika Fita i veꞌawafatafata i vo, ꞌAiꞌedi taiadi ta na wafaga i lubwaineku, siwe kebu a na vo, Yau Iesu kebu a da ꞌasetaiga.” Avaꞌai Fita i voneyeniga, enavo matatabudi wata baniꞌodi i vona.
Iesu i nago Gedesemani bei i veluꞌui.
32 Mulieta Iesu ma yana tovetutuyamavo i nagoi tamu walaꞌai ꞌatumaina ꞌwaineye ꞌana wagava Gedesemani, bei yana tovetutuyamavo i vonedi i vo, Side bei ꞌwa na miabui ꞌwa na miamiani, yau sino bei a na nago a na veluꞌui.” 33-34  Ion 12:27; Ibu 5:7-8Tomotoga ꞌadi ꞌaitonu i vonedi taiadi i nagoi, Fita, Iemesa wata Ioni. Venuafouviga wata nuavita bwaikina Iesu i vebaeni i vonedi i vo, Yaku nuavita bwaikaotogina ꞌwa da vo nuafouku i da ꞌeꞌetokadia wata ꞌwainega saiꞌafoga a na wafa. Side bei ꞌwa na miamia kebu ꞌwa na ꞌenoga ꞌwa na ꞌisaꞌisa.”
35 I vaganago i lumataꞌafufu i veluꞌui Tamana ꞌwaineye ꞌaiꞌedi i na lubwaineniga ꞌana vitanina i da ꞌewai ꞌwainega. 36  Ion 6:38I vo, Ie Tamaku, nani matatabuna ꞌwaimuye safailidi, veviganina wata wafa ꞌu da ꞌewadi ꞌwaikuyega. Siwe ꞌasaꞌaiana, deꞌe kebu yau yaku nuanuaga, ꞌomu yamu nuanua bega a na vematayakeyakenimo.”
37 I veluꞌui i ꞌaꞌavana i vilai i nago yana tovetutuyamavo i ꞌisedi i ꞌenoꞌenovi. I luvagonidi Fita i voneni i vo, Saimoni, awale ꞌu ꞌenoꞌeno, ꞌu da ꞌisaꞌisa ꞌawasasa ꞌaitamogana. 38 ꞌWa na ꞌisaꞌisa wata ꞌwa na veveluꞌui nika kebu vetalaimimila ꞌwaineye ꞌwa na beꞌuga. Nuanuami ꞌwa na ꞌivaiseku siwe yami toketokena i mwea.”
39 Wata ꞌana veluga Iesu i vaganago yana veluꞌuinina i luvaitugani. 40 Wata i vilai i mai yana tovetutuyamavo i ꞌisedi i ꞌenoꞌenovi fai matadi i duduna-ꞌafoꞌafo. I luvagona-vaituganidi siwe kebu tamu avaꞌai i da voneyeniga fai i bunumayaga. 41-42 Wata i ꞌiawedi i vilai i nago i veluꞌui, mulieta yana vila ꞌana vetonu ꞌwaineye i mai yana tovetutuyamavo i luvagonidi i vonedi i vo, ꞌOmi ꞌalo ꞌwa ꞌenoꞌenovi. ꞌAsaꞌaiana, siwe ꞌwa ꞌisanaweni, ꞌaku toꞌetogiluva i leꞌwa. Yau a vetomotogaotoga yaku tutuya ꞌakonadi i leꞌwa bega i na ꞌaniveleneku tosakona yadi toketokena ꞌwaineye. ꞌWa tovoi ta na nagoi ꞌwaidie.”
Iesu ꞌana ꞌiveꞌavina.
43 Bola Iesu i veveifufu nika Iudasa i mai, kumanina tamu Iesu yana tovetutuyamavo 12 ꞌwaidiega. ꞌAilaꞌa bwaikina taiadi i maia, ma yadi kefata wata fulumai, tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo, veꞌetoboda ꞌadi tovevo wata me Diu yadi toꞌedakumetavo ꞌauꞌauveadi ꞌwaidiega i vetunedi i maia.
44 Toꞌetogiluvanina ꞌakonadi ꞌailaꞌa i vona-vagasedi yana tugusa i vo, Tomogonina a na ꞌavalamaigiga, kumanina nuanuami, ꞌwa na ꞌiveꞌavini ꞌwa na naweni.” 45-46 Tutuyanina i leꞌwai Iudasa tonovina i nago Iesu ꞌwaineye, i vo, Tove, kaiwa,” nika i ꞌavalamaigi, bega ꞌailaꞌa Iesu i tovififineni i ꞌiveꞌavini. 47 Iesu yana ꞌailaꞌa ꞌwainega tamu tomogo yana kefata i yoꞌei tovelomu bwaikina yana tofolova igodi i da nikei, tanigaꞌavana i tutuomuya. 48  Ion 18:20Tomotoganidi i maia Iesu ꞌana ꞌiveꞌavina faifaina i vonedi i vo, Yau ꞌwa da vo toꞌainike bega ꞌwa maia ma yami kefata wata fulumai ꞌaku ꞌiveꞌavina faifaina. 49 ꞌAiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana a mimiabui vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye a veve siwe kebu bei ꞌwa da ꞌiveꞌavinikuga. Siwe deꞌe naninidi ꞌwa ꞌiꞌidewadiga ꞌwaikuye nika avaꞌai basenadiotoga Yaubada yana toluꞌivonavo i kilumi faifaiku yana Buki ꞌwaineye, ꞌana mogitana i souyeni.” 50  Mad 26:31; Ion 16:32Iesu i vonaꞌaꞌavana yana tovetutuyamavo matatabudi i degalovei.
51-52 Tamu tubuau ma ꞌana kaleko sulu Iesu i yogoꞌwaili, Iudasa yana ꞌailaꞌavo i ꞌiseni nuanuadi i na ꞌiveꞌavini nika i yaibamui ꞌana kalekoꞌava i ꞌewai, weꞌe konekonena i dega.
Iesu i tovoi Diu Kaniselo matadie.
53 Mulieta Iesu i mieni tovelomu bwaikina yana vanuge. Vanuganina ꞌwaineye Diu yadi toꞌedakumetavo ꞌauꞌauveadi, tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo, wata veꞌetoboda ꞌadi tovevo i vaꞌauta Iesu yana vonayavuga i na nogai. 54 Fita i yogoꞌwaila siwe ꞌaniꞌieogose kebu lilivadie, i nago i luku vanuganina ꞌana kali nageneye, tanotanoge i miabui tolugaviavo taiadi, ꞌai-ꞌalaꞌalata ꞌwaineye i vevevala.
55 Vanuganina nageneye tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata ꞌifwaidi Diu yadi Kaniselo Iesu yana vonayavuga i noganogai nuanuadi vekaliega i na luvewafai, siwe kebu tamu yana sakona i da veluagaiga. 56 Bega tomotoga fuedi i luꞌivona-vekavekali siwe yadi vonanidi kebu i da vesala.
57-58  Ion 2:19-21Mulieta ꞌifwaidi i tovoi i vekali i vo, Tamu tutuya ꞌa nogai Iesu i vo, Vanuga ꞌeba veluꞌui tomotoga i yogoniga a na geuya, wata ꞌaiata ꞌaitonu nagedie tamu a na yogoni, siwe kebu tomotoga ꞌadi ꞌaꞌaiyogona.” 59 Siwe wata tomotoganidi yadi vonanidi tulina tulina, kebu i da vesala.
60 Tovelomu bwaikina i tovoi matadie Iesu i voneni i vo, I vevitamuga, bonadi ꞌu tutuli, i vona mogitana ꞌalo kebu?” 61  Mak 15:5; Ais 53:7Siwe Iesu kebu tamu avaꞌai i da voneyeniga i veveꞌwada. Wata tovelomu bwaikina i velutoli-vaitugana Iesu ꞌwaineye i vo, Mogitana ꞌomu Keliso, Yaubada ꞌana Venuaꞌivina wata Natuna ꞌalo kebu?” 62  Mak 13:26; Dan 7:13Tovelomu bwaikina yana velutoli Iesu i tutuli i vo, Eꞌe. ꞌAwaie yau a vetomotogaotoga ꞌwa na ꞌiseku ma yaku veimea Yaubada Bwaikaotogina ꞌana ꞌatagie a na miabui, wata abamega a na obuobuma waowa ꞌwainega.”
63-64  Ion 19:7; Vei 24:16Iesu yana vona faifaina tovelomunina ma yana kamogala ꞌana talauma i silabuꞌi i vo, ꞌWa nogai? I vona-awadamana Yaubada ꞌwaineye, tovevita ꞌifwaimi ꞌasaꞌaiana, kebu ꞌwa na vonavonaga. Weꞌe ꞌomi ꞌwa da nuani, i na wafa ꞌalo kebu?” Kaniselo matatabudi yana vona i tutuli i vo, Yana vonanina ꞌana nogaya i lubwaineni wafa.” 65  Ais 53:5Mulieta ꞌifwaidi i kiwakiwali i ꞌaꞌavana matana i umadina nimadi i nunumidi i nikei wata i sidibidibieni i vo, ꞌOmu igodi Yaubada yana toluꞌivona, yama fio, ꞌu da nuaniga aitoi i nikemu?” I ꞌaꞌavana tolugaviavo i vagavaia i nunaweni i nikenikei.
Fita i veꞌeweni Iesu.
66-67 Weꞌe Fita i miamia tanotanoge, tamu vavine tovelomu bwaikina yana tofolova i souyeni, Fita i ꞌiseni i vevevala i ꞌiꞌisadewai i ꞌaꞌavana i voneni i vo, ꞌOmu wata Iesu Nasalediega yana ꞌailaꞌa.” 68 Siwe Fita i veꞌewa i vo, Yau kebu. Avaꞌai ꞌu vonevoneyeniga kebu a da ꞌasetaiga.” Bega Fita i vaganago kali ꞌawaneye nika i nogai kamukamu i kwage.
69 Wata tofolovanina i ꞌiseni Fita i tovotovoi, ꞌifwaidi tomotoga ꞌwaidie i vo, Sino tomogonina, Iesu yana ꞌailaꞌa tamu.” 70 Siwe Fita i nogai i veꞌewa-vaitugana i vo, Yau kebu.” Tutuya siaina i ꞌaꞌava wata ꞌifwaidi tomotoga lilivaneye i tovotovoiga i voneni i vo, Mogitana, ꞌomu tamu Iesu yana ꞌailaꞌa fai ꞌu mai ꞌawalawa Galili ꞌwainega.” 71 Nika Fita i veꞌawafatafata i vo, ꞌAiꞌedi a da vevekaliga, Yaubada i da nikeku, weꞌe aigodi, tomogonina kebu a da ꞌaseta-tonovi.”
72  Mak 14:30Fita i vonaꞌaꞌava nika kamukamu ꞌana veluga i kwage. I nogai, i nuani Iesu yana vona i voneniga i vo, ꞌAko lovane tutuya ꞌaitonu ꞌu na bavusebeku mulieta kamukamu ꞌana veluga i na kwage.” Fita vonanina i nuani i taibwaubwau.

14:1: Sou 12:1-27; Mak 10:33-34

*14:5: ꞌAna mogitana me Diu yadi mani Denali 300, baniꞌodi malamala ꞌaitamogana ꞌana folova tutulina.

14:8: Ion 19:40

14:12: Sou 12:14-20

14:17-18: Same 41:9

14:24: Sou 24:8; 1 Kol 10:16; Ion 6:54-56

14:27: Ion 16:32; Sek 13:7

14:28: Mak 16:7

14:30: Mak 14:66-72

14:33-34: Ion 12:27; Ibu 5:7-8

14:36: Ion 6:38

14:48: Ion 18:20

14:50: Mad 26:31; Ion 16:32

14:57-58: Ion 2:19-21

14:61: Mak 15:5; Ais 53:7

14:62: Mak 13:26; Dan 7:13

14:63-64: Ion 19:7; Vei 24:16

14:65: Ais 53:5

14:72: Mak 14:30