6
O tamatang tagorong mana tang Kristo ka ueluelpoluke katongois
Inggoumene rung tagorong mana tang Kristo, a sa tunumpe rung uoto guata pe pare, gete me tang sioko re uelperere keip tang uanoton, inggon e la uolo hirengua tasir tamatasine i behia gera tagorong boho tang Kristo tera tabila tasrasin, kare leke liu tosno tamata God ge pake tera tabila tasrasin. * UGO 20.4Inggoum ahik pah mung ate pare, no tamata God pe gesir dedeil tera turung kedanga tasir tamata uakapa tunane i kot? Inggoum ahik pah mung matotong uakodkodoho katongosioum tar inete sira pare, gete pokoso tamiuoum, ge inggoum pe tosno tamata God? Inggoum ahik pah mung ate pono pare, inggeig pe teri turung kedanga tasir anggelou? Temaeit inggoum mung uakodkodoho uaia nomana tunusioum tar inete sira pare, gere pokoso tamiuoum tar nituaene rung uangoul keipin daan. Temaeit gete kung ueluelkoioum, ae maene rung uoto ueliuoum taninina tasir tamatang kedanga ge ahik pah ra ueltadaisir tamatang tagorong man? Inggo ku mene tar puhonene u marang uamatala tamiuoum. Ahik mo tamatang ate tamiuoumeit rung tagorong mana tang Kristo tar tabila tar uelhirenin? Bo inggoum gete kusa sikoroin me tang sioko me puh sira paar, tang uanotono katong e uolo ueliuingua tar puhono tasir tamata ge ahik pah ra tagorong mana tagu tang Kristo.
A puhon e ualasira uakalahara manasa pare, inggoum ka pehuara manasasioum. Ae maene ahikioum pah kung uamaluanasioum ka guata uasa pesioum? Ae maene ahikioum pah kung uamaluanasioum ka uelour pesioum toro boh? Bo inggoum kung guata uasa, karung uelour toso uanotoumiu.
* Gal 5.19-21; Epe 5.5; UGO 22.15Inggoum ahik pah mung ate pare, o tamatasine i behia gera tagorong boho tang Kristo, gisina ahik menas hagar tagu tar Nitoiar nang God? Ahik pah mung bohboho katongosioum. Mai gere ura ueltebeir puk ue gere lotu tasir godo bohoboh ue gere uangoul uasa keip me kuaha ger le ue me bulout ger le ue a toking bulout ue a toking kuaha geura ueluelkale katongois ue mai gere heir ueltebeir puk tar tukununa tar hagar uasa, 10 ue a ueuenau ue a kipal ue ger uoto sipaka keip tar ninamana uasa ue gere uoto guata tar niguataniner sa tasir gisiameh ue gere uelour tasir tamat. O tamata gera uoto guata dede kompela tar niguatanin, ahik menas hagar tagu tar Nitoiar nang God. 11  * Tai 3.3-7Sioun o gisiamehe tamiuoum ra kale teil tar niguatanin, bo inggoum puk ka uahuhu manasasioum, kara uadedeilisioum, kara uatur uakalaharasioum, o kodkodoho tun tar hangana nagi Tamata Nomaneig Iesu Kristo, kare tena Iabena Dedeil God ger nagigeig.
A tukunugigeig na umar Tamata Noman
12  * 1Ko 10.23Inggoum mung kula pare, “Inggo ka uauiaio tar guata tereg nimalara tar mamang inetelik” Bo a mamang inetelik pukunin, a giniameh ahik pahe guata uaia totomua. “Inggo ka uauiaio tar guata tereg nimalara tar mamang inetelik.” Bo inggo ahik pahu uamaluana uakeluk pukuio tar mamang inetelikinin. 13  * 1Te 4.3-5Inggoum mung kula pare, a niein e la i lolono toro balanar tamat, karo balanar tamat o kale tar niein, bo God puk e turung mamantouo tasrasina tokah. A tukunugigeig, ahik pah ka heirig, ra ura ueltebeir keip pukig. A tukunugigeig a nanar Tamata Noman, doh inggonor Tamata Noman e uangoul teil tar tukunugigeig uakapa tun. 14  * Roum 8.11; 1Ko 15.20; 2Ko 4.14Na nitampopokoho God ke uatua tapokis tur tar Tamata Nomana toro mat, kare turung uatua tapokis pono tagigeig. 15  * Epe 5.30Inggoum ahik pah mung ate pare, a tukunugigeig pe o maharana Kristo? Ue inggo u matot u kale mo maharana Kristo, karu uamokola tar kuaha ger uraur? A puhon a mahang pe uasa tun. 16  * Mat 19.5Inggoum ahik pah mung ate pare, mai gere uangoul tokaha keip tar kuaha ger uraur, rasin e turung siokongua ra tukunus? Ge no uelhire pe God, geka boloing sioun o hire teil pare, “Ger tang torik, rasin a tang siok.”* Bolobolong Uakeken 2.24 17  * Jon 17.21-23; Roum 8.9-11Bo mai gere uangoul tokaha keip tar Tamata Noman, inggono nasira siokor Iabena mer Tamata Noman.
18 Ualo liu tar niguataniner sa ra uoto guataigir uraur, a giniameher niguata ger sa e moko puk i morene tar tukununar tamat, bor niguataniner sa ra uoto guataigir uraur e uasuasa katongongua tar tukunumiuoum uakapa tun. 19 Inggoum ahik pah mung ate pare, a tukunumiuoum pe na umang lotur Iabena Dedeil, inggonor Iabena Dedeil gekung kale turioum tang God gere uangoul teil i lolono tamiuoum. Ingga ahik paha noum totoum katong. 20  * 1Ko 7.23; 1Pi 1.18-19Inggoum a i ranantiehe tunur bulauamiu ke bulau tapokis pe God. Temaeit ueltada keip tang God tar tukunumiu.

*6:2: UGO 20.4

*6:9: Gal 5.19-21; Epe 5.5; UGO 22.15

*6:11: Tai 3.3-7

*6:12: 1Ko 10.23

*6:13: 1Te 4.3-5

*6:14: Roum 8.11; 1Ko 15.20; 2Ko 4.14

*6:15: Epe 5.30

*6:16: Mat 19.5

*6:16: Bolobolong Uakeken 2.24

*6:17: Jon 17.21-23; Roum 8.9-11

*6:20: 1Ko 7.23; 1Pi 1.18-19