11
Sumanailala eueuwau
Tane sumanai ipawaida ipa dima? Sumanai bedewe no atenten dima bedewe no insaisamba ituitana, sa ipa ando ideita ipawanalepi. Do sumanai mampe no atenten nitu ewasiawaia ulaipaida winamoi. Sa ipa sumanaiida. God apana mapoido wanwanlala sumanaibu epe rua ewene ita mo asou wan.
Bumpai 1.1; Ion 1.3Sumanai bedewe no atenten uba ita tawo ipa God aiawa mukawa mampe seganton. Ema epe inta nitu ewaewala sa ipa God nitu ewasiawaia mampe dewamon.
Bumpai 4.3-10Sumanai bedewe Abel God mampe pulo eudida itun, mai me tatawa Kein rua. Abel sumanaiidalena baiwa God me gagalowa euda wane wanase, “E ipa apana dodomanaida.” God epe sabamosan, ipawa me Abel pulowa wadene nuawa eulen. Abel mapoido bolen, tane me sumanaiwa mampe no mainimbo ideita gagaloleide.
Enok God sumanaiwalena baiwa me wadenposideno di uboo odene alen, ita me bo dauwa da mai etapona, dia. Enok etepa mai mida da donsapona, ipawa God me mampesan. Buka bedewe girumalena epe wadi wadiase: ‘Me wandia walamawe God nuawa eusan, muriwa me uboo odene alen.’ Tane mai mida da sumanaisia waimpe God nuawa eusapia rua, dia. Ipawa apana mida God mampelepia me ema sumanaiwalepie insepi: God ipa wande, ita mo mida me banuidasaia uneu wanamode.
Bumpai 6.13-22God Noa bautasane dima ewasiawaia ando segalepia umanawa dien. Sumanai bedewe Noa God aiawa etene Godida dauwa atenlene ruawalene waa debama dewasane me meba ita manainapa, obampa, ita tawatawabinawa do inantoiena. Dewa ema mampe Noa sumanaisiawaia apanawa dewau kadiwa sabamosan. Tane me sumanailena baiwa God me diene wanase, “E ipa apana dodomanaida.”
Bumpai 12.1-5God Abraam apasane diene wanase, “E tawoaida ee bola da ne eneedinawo aitaa!” Sumanai bedewe Abraam God aiawa etene ruawalene meba tawowaida ene mai atenlepona me naepe aleidie. Bumpai 35.27Sumanai bedewe Abraam bola sanaa God sauawalena bedewe ware rua du kerakeraleidie wandie. Muriwa Aisak ita Iakob mo mida God sauawa do wadeiena deawaa dewantoiena. 10 Abraam epe dewalena, ipawa me bola debama badowa winakasalala God insaisawalene mampe wadena me insedie leidie.
11  Bumpai 18.11-14; 21.2Abraam gulauidalen, ita me manainapa Sara do aipoilen, mai oto sitaupona rua, dia. Tane sumanai bedewe Abraam etepa muka wadene ita otopu gamosaiena. Abraam insenase, “Me mida saualena dima me wana ulaipaida dewasapia rua.”
12  Bumpai 15.5; 22.17; 32.12Abraam me oauaralene ewaewa bolepona rua. Me apana dea, tane me bedewee nosinosiwa uaraia segantona kipora uboa ba owa tampa nelawa wineia ruau.
13 Sumanai bedewe apana ema uduudu waimoie ompa osowe bontoiena. Nitu dima God mo sauamona mai da donsape wadapona, dia. Tane mo atentoiena dima God sauawalena ipa andoido segantopua mo ideita nuaeu do saua sa onieie waimoie. Mo sabamo wane waienase, “No ipa tawo osowe ware ita wanriasalala apanawa wainitana.” 14 Apana mida epe waia muba sabasabamontoi mo ipa bolauida banusaie lai. 15 Mo bola eiena mai inseipe leipe, dia. Mo epe insepono mo ideita leuntope antopona bolauwoido. 16 Tane mo bola eudida uboa banusaie laie, mai bola bauta eiena banusaipe, dia. Mo God ebowa waie waiase, “E ipa no Godimba.” Tane God mo epe waio baiwa mai malauleipona, ipawa me bola sanaa debama mo baibu imaasano winede.
17-18  Bumpai 22.1-14 Bumpai 21.12God Abraam rubusadio me sumanaiwa bedewe otopa Aisak pulo rua itupona baiwaleidie. Tane ema insena: Abraam mampe God saualene wanase, “E otoa Aisak mampee nosinosia uaraia segantopu.” Tane Abraam ideita me otopaida dea os pulo rua itupona baiwalen. 19 Abraam ema epe insenase: God me rua os Aisak bo bedewe inasapi. Sa baiwa no epe wataa rua: Abraam Aisak bo bedewe itun, tane leusane waden.
20 Sumanai bedewe Aisak me obampa Iakob Esau nata osouwo sau gagalowa euda mo dima ando donsapua baiwa itun.
21  Bumpai 48.1-20; Bumpai 47.31Sumanai bedewe Iakob bo baiwaleidie me atatawa Iosep obampa nata osouwo sau gagalowa euda itun. Me koinawa wadendoe osowe enene God ebowa wadaposisan.
22  Bumpai 50.24,25Iosep bo baiwaleidie me sumanaiwa bedewe Israel apanawa Isibt epue nomopua umanawa wan. Do sumanai mampe me obampa diamodie ambi ando me etepa dewasapu.
23  Ekisod 2.2; Ekisod 1.22Moses muleno me gombawa sumanaibu mampe uaboa natadea bedewe me weregasaieno wain, ipawa mo atentoiena me ipa oto eudida, mai oto koakoau ruau, dia. Ita do mo Isibt warerewa aiawa mai sawantope ruawantopona. 24  Ekisod 2.10-12Muriwa Isibt warerewa anoopa Moses bopawa gamosan. Moses eialene sumanaiwa mampe mai menasapona me Isibt warerewa atawa rua wampona, dia. 25 Me mai menasapona walama kerauda os dewa kadiwa bedewe nuaeulepona. Tane me sonasonabalen me God apanawaida do wampe ita Isibt apanawa mampo poka etapona. 26 Moses nuawa bedewe insenase, “Ne mala osowe ituneapua God sonabamodia apanawa rua, sa ipa ide euda. Tane Isibt nituwa uwataubu uduudu ne mai menaneipona, dia.” Moses God sonabamodia apanawa umanawa wana, sa ipa me abo Keriso umanawa waipe. Me insaisawa unewa God me ando wanepia bedewe ituna baiwa epe dewalen. 27  Sumanai bedewe Moses bola Isibt en. Me warere nuakadiwa mai sawalepona, dia. Tane badowa enene me mampe alen, ipawa me sumanai bedewe God ewasiawaia ewen, abo ewaewalalaida rua. 28  Ekisod 12.21-30Sumanai bedewe Moses Israelwa odau ebowa waia Pasowa uwaaleno dewasaiena. Ita do sumanai mampe me Israel apanawa diamono du nepe osina memene antoiena. Mo epe dewasaiena, ipawa Isibt obampu tautuau epaboiamopia aleupa mai wisepie Israel obampu do bomopi.
29  Ekisod 14.21-31Sumanai bedewe Israel apanawa owa bumawa bedewainta antoiena tawo makowa asiasi antopona rua. Tane Isibt apanawa mo wauwo antoio owa mo numamontuwan.
30 Israel apanawa bola Ieriko gonaawa walama 7 bedewe panane antoieno dialeno aupe mo sumanaibu bedewe bola sa gonaawa debamaia seu mampe dewasaiena daberaralene nosentuwan.
31 Sumanai bedewe i ninala ebowa Raab mai Ieriko apanawa isiwa God aiawa etasiawaia ruau bolepona, dia. Ipawa me Israel apanawa weregainta ona baiwa dewa uduudu sape ewapue atentopua awa wimoiena me banlamone duwe teamon.
32  1 Samuel 16.1–1 Kin 2.11; 1 Samuel 1.1–25.1E inseilana ne kainokaino wape anteapa? Omo dialeidia baiwa ne mai Gideon, Barak, Samson, Iebita, Dawid, Samuel ita peroweta umanau wapa, dia. 33 Sumanai bedewe mo warere isiwa nanaumoiena. Do dewasaieno dewa dodomana euwa seganton, ita mo dima God sauawalena donsane dauwa eteiena. Isiwa sumanai bedewe pue onawaa laion moau wadabodamoiena. 34 Apana isiwa ia iilala debama epanaboleiena, tane isiwa isima mampe bomopua baiwantoio saiene ene inantoiena. Ita isiwa muba mukau dia, tane sumanai mampe mukau wadeiena. Sosou da kasawogantone ona apanawa uaraia bola da bedewe wimoiena tanamone nanausimoiena. 35  1 Kin 17.17-24Ioto isiwa God sumanaiwantoiena, ita God mo obampu bo bedewe inamon. Tane sumanailala isiwa mai inantopona baiwa mai God lagawa wapona, dia. Tane pokaida etane bontoiena bo bedewe enapuwimopue ina eudida bedewe antopua baiwa. 36  Ierima 38.6Mo sosou isiwa wareuwamone ita tai mampe epamoiena. Sosou da witapu seni mampe taune banlamone antoiena dibura bedewe. 37 Sumanailala da mo seu mampe epaboiamoiena, da mo nopuiamoiena ita isiwa isima mampe emboiamoiena. Mo pue gote ba sipsip etepa taune nomone antone laie. Mo ipa nuaparelala, do apana mo oniakadisamoieno pokaida eteiena. 38 Mo ipa apana dodomanau eubu, sa baiwa tawo ema apanawa mo nibuamoieno sala makowa bedewe, wadi osowe, guba ba tawo nagawa bedewainta waimoie laie.
39 Apana ema uduudu sumanaibu dudunawa ipa eudida. Tane dima God sauawalena ipawaida mo mai donsape wadapona, dia. 40 Dima baiwa ema epe segalen? God no baimba nitu eudida imaasane itun, sa baiwa sumanailala uduudu umanau waitana mai bautantope ompa osowe wimope sapaidantopona, dia. Tane mo no do awodeantate God sauawa ipawaida donsata.

11:3: Bumpai 1.1; Ion 1.3

11:4: Bumpai 4.3-10

11:7: Bumpai 6.13-22

11:8: Bumpai 12.1-5

11:9: Bumpai 35.27

11:11: Bumpai 18.11-14; 21.2

11:12: Bumpai 15.5; 22.17; 32.12

11:17-18: Bumpai 22.1-14

11:17-18: Bumpai 21.12

11:21: Bumpai 48.1-20; Bumpai 47.31

11:22: Bumpai 50.24,25

11:23: Ekisod 2.2; Ekisod 1.22

11:24: Ekisod 2.10-12

11:28: Ekisod 12.21-30

11:29: Ekisod 14.21-31

11:32: 1 Samuel 16.11 Kin 2.11; 1 Samuel 1.1–25.1

11:35: 1 Kin 17.17-24

11:36: Ierima 38.6