Bu nama vour meie man sar vuevue
1
mi aigor [yoke] - (Mataio 11:28). ‘Mi aigor’ eie mi kato ei kuar ngeisngeis ian bu Iuda gi ta ko ror terie i popon ba karakaran ba bulumakau va guor ta teie mi kepineits nia momol0suo mi pier i tau. Ine mi kato nama gi ko vuotongie nia pua mi vinasengei ian mi vavvasengei ta vavasengei ngan si ken madar tovtov.
i Ades [Hades] – ‘I Ades’ eie mi as simi namani Grik gi ta vuotongie ngan kegi enamon bu mensei. Ine mi as a mon simi Pakpak Leong Vour.
mi aloe - (Ioanes 19:39). ‘Mi aloe’ eie mi suada da sosong gi ko tsana ngan mi uiluiltan mi ei alovera. Bu Iuda gi ko terie mi aloe sibu lavlav nge outie ngan mi tonuo nia rorois simi puppuon.
Aleluia - (Puek Vasangan 19:1, 3-4, 6) Sien va bu Iuda gi ta lalaro puongan e Raban, gi ko koup ngan ine mi kato nama “Aleluia”. Ine mi namani Iburu ma man vuevue va, “Puongan e Ieova.” o, “Puongan e Raban”.
mi Alpa - (Puek Vasangan 1:8; 21:6; 22:13). ‘Mi Alpa’ eie mi mat vinavataor vourvour sibu mat vinavataor simi namani Grik, malan mi ‘a’ eie mi mat vinavataor vourvour sibu mat vinavataor simi namani Iglis [English]. Io, sien gi nga pevien va e Iesu eie ine mi Alpa, a pevien va eie man tsuoktsuok vakaek bu kepineits kokouk. Ma buer gi vuotongie va e Iesu eie mi Omega ian mi mat vinavataor vekvekitip sibu mat vinavataor simi namani Grik. Malan mo e Iesu eie man tsuoktsuok vakaek bu kepineits kokouk, ma eie buer man votovoto bu kepineits kokouk. Bu kepineits kokouk gi ta beit si magi votovoto simi vunan gi mon i pakien ken nennei e Iesu.
Amen - (Roma 1:25, 9:5; 1 Korinto 14:16; 2 Korinto 1:20; etc.) Simi namani Iburu, man vuevue ine mi kato nama ‘Amen’ arie “a tuktuk”, “o te aor kes va ta tsorubeit malan.” Sien ka mei ta no, bu mei mene gi ta tor ngan ine mi kato nama ‘Amen.’ Simi Namani Puek Vasangan 3:14, gi vuotongie va e Iesu eie mi Amen simi vunan eie mi tuktuk.
mi angelo - ‘Mi angelo’ eie ken ka ni tinuturei e Raban. A ko mon simi Rangit i matan e Raban. Mi angelo a kap va mi ka (eie mi moromoruo). Giet kap oit nia pare gie sien va egie kesegie gi ta kap tsorubeit vasvas sibu matagiet. E Raban a ko turan ken sar angelo nia tsang vemusurie ken sar nama. Kegi tsientsang arie nia naneie ken kulou e Raban (Aposol 12:6-11 27:23 Iburu 1:14). Sibu ra mene e Raban a ko tura gie nia vatie ka mei ngan ken nama. Mi kovan bu angelo eie e Mikael (Iuda 1:9). Mi angelo mene ta potokivout eie e Gabriel (Luka 1:19, 26)
mi aposol - (Mataio 10:1-4; Marko 3:13-19; Luka 6:12-16). E Iesu a nga vile mi sinangavur kes ma luo bu madar tovtov va gi ta tsorubeit ken sar aposol. E Iesu a nga teir ngeisngeis segie nge turagie nia ra vavatei ngan mi Banga vinavatei sibu enamon kokouk. Ine mi kulou gi nga mon meie e Iesu ma a nga vavasengei segie. Ma ngan bu katsomatagie kesegie, gi nga pare e Iesu ta nga maet simi koitskoits nge to muerngei. Gi nga tsourbeit bu muomuo simi kulou gi ta nga vodovodon tuktuk se Karisito Iesu. E Paulo ma e Barnabas eguor buer ba aposol eiekesen e Iesu a kap nga viel kakaku guor meie bu aposol vourvour.
bu Areopagus - (Aposol 17:19, 34). ‘Mi Areopagus’ eie mi asan mi kuitskuits simi taon i Aten i aron mi vuna enamon i Grik. Mi kulou asna i Aten gi nga ko beit kouk i popon ine mi kuitskuits. Ine mi bineit, gi ko vuotongie va bu Areopagus.
i Arimatea - Mi asan ken enamon e Iosep ese ta nga puonongie mi piripirien e Iesu.
e Atemis - (Aposol 19:24-35). E Atemis eie mi asan mi raban vevien bitbit ese mi kuoluon mi enamon leong i Asia gi ta nga ko rangarie.
e Baal - (Roma 11:4). E Baal eie mi asan mi raban bitbit. Muomuo ngas te, i muan mi kuoluon e Raban gi tanga ra mon simi korot gi vuotongie ngan i Israel, mi kulou gi ta nga ko mon en an gi nga ko rangarie e Baal. Sien mi kulu Israel gi ta nga ra mon en, bu keipkepide ra mene, gi nga maes nia rangarie e Raban ma gi nga ra rangarie e Baal. Surie ine, e Raban a nga aor rarap beitsak veie gie.
e Balaam - (2 Petro 2:15; Iuda 1:11; Puek Vasangan 2:14). E Balaam eie mi propet ese mi kovakova ka leong e Balak ta nga turan va tanga ra subiran mi kulu Israel terengien va ta mang nga tseiptseiprio gie simi vinevineken. E Balak eie magi kovakova ka leong bu Moab, eie a nga dendeir sien bu Israel gi ta nga beit i Moab. Vourvour, e Balaam a nga mereis nia rakot i Moab nia ra oeng subiran mi kuoluon e Raban, eiekesen i muir a nga rakot. Sien tanga veis rakot, mi angelo a nga tuir kitipan i sar eiekesen e Balam a kap nga oit nia dengarie. Eiekesen mi dongki ta nga kesie a nga pare, io, a nga mereis nia veis misasien e Balaam tanga tsatsakie. Samo mi dongki a nga vakokoit nge patsarie e Balaam. Io, e Balaam a kap nga oit nia nga ra oeng subira gie simi vunan e Raban a nga vatamase gie. Simi Pakpak Leong Vour gi nga vavataor surie e Balaam va a nga bike lakep arie mi vunan a nga sunuir nia kulie e Balak, misasien eie man matakorot mi kuoluon e Raban.
mi bali [barley] - (Ioanes 6:9, 13; Puek Vasangan 6:6) – Mi suada rais bu Israel gi ta nga ko tsuorkie nge tsang plaua ngan mi pien. Man voirvoir a kap nga vaen beitsak malan mi wit.
mi banga reamon simi kiem [pearl] – (Mataio 7:6; 13:45-46; 1 Timote 2:9; Puek Vasangan 17:4; 18:12, 16; 21:21). ‘Mi banga reamon simi kiem’ eie mi suada kepineits malan mi pide re, eiekesen a leong malan miekatoru kutsitsiel ma a puneits nge kutskutsleip. Man voirvoir a vaen i kur ma a matmatot rovoriu. Mi kulou gi ko tsana ngan bu suada kepineits nia vavaso.
e Barak - (Iburu 11:32) E Barak eie mi meinmenien bu muomuo sibu Israel. A nga muonge gie sibu vinevineken palan ma gi nga tseiptseiprio magi sar matakorot. (Judge 4 ma 5)
mi bea [bear] – ‘Mi bea’ eie mi suada vinavinar a leong beitsak ma a ko mon sibu pout ma roniot. Eie a oit nia kenvamate ka mei. Ine mi vnavinar a kap mon ine si kegiet enamon.
e Belsebul - (Mataio 10:25; 12:24, 27; Marko 3:22; Luka 11:15, 18-19). E Belsebul eie mi asan kovakova muomuo sibu moromoruo tsak. Bu matabu mene gi ta nga mon vatvatta bu Israel gi nga ko rangarie. Muomuo gi nga vuotongie ngan va e Belsebul. Mi asan mene arie e Satan mo, eie mi kovan bu moromoruo tsak.
mi Bokis Kinubuits – (Iburu 9:4; Puek Vasangan 11:19). Mi Bokis Kinubuits eie mi bokis gi nga tsana nge ei ma gol. Gi nga votie i aron ian ba kalpe vout vavavataor e Raban ta nga vatoro sien mi sinangavur kes bu vuna vinuor. Bu kepineits gi ta mon i aron mi bokis kinubuits gi nga tourtelekiran ken kinubuits e Raban meie bu Israel. Gi nga ko terie ine mi bokis i aron mi Korot Tamat Rovoriu simi vona rengeir.
mi buliebuliet saien sosong [incense]- (Luka 1:9-11; Puek Vasangan 5:8; 8:3-4; 18:13). Mi buliebuliet saien sosong gi ko tsana ngan mi dangien mi ei o, bu pakapakan meie bu buon. Gi nga ko tunie nia vara saien sosong ngan mi Vona rengeir leong sien va mi kulou gi tanga no rakot se Raban.
mi denari - ‘Mi denari’ eie mi asan mi suada silva lakep simi namani Grik. I aron bu ra e Iesu ta nga tino sien, mi kulou gi nga ko poro mi denari sien gi ta nga tsatsang mi ra pu.
mi dongki - ‘Mi dongki’ eie mi asan mi vinavinar bu Iuda gi ta ko kesie. Ma gi ko vekeisie buer kegi sar kepineits i popon. E Iesu buer a nga kesie mi dongki sien tanga rubukien i Ierusalem malan mi kovakova ka leong.
mi dregon - (Puek Vasangan 12:3; 13:4; 16:13; 20:2). ‘Mi dregon’ eie mi vinavinar a mon simi pinopinouts mo. A suvuon mi ngeisngeis leong, ma mi kurikurien a mat malan mi kopo ma mi tsotsoi. Simi buk Puek Vasangan, mi dregon a tourtelekiran e Satan, mi kovan bu tsaka moromoruo kokouk.
bu Epikurea - (Aposol 17:18) ‘Bu Epikurea’ eie mi gargar kulou sievei gi tanga vemusurie ken vinasengei mi ka sievei e Epikurus. Eie a nga vavasengei simi kulou va gi ta ngas vodon veleongte mo mi nires ine simi tino ma gi ta ngas evisie bu vinavasor ma mi mentou.
e Erme - (Aposol 14:12) ‘E Erme’ eie mi asan mi raban bitbit sibu Grik gi ta ko rangarie. Bu Grik gi nga ko pevien va eie mi ka ni tinuturei sibu raban ka ie.
e Erot - ‘E Erot’ eie mi as gi nga vuotongie ngan bu kovakova ka leong. Ine bu kovakova ka leong gi nga vuortie bu poko kaber leong ma gi nga tsatsang i pakien mi vinuor simi kovan bu kovakova ka leong i Roma.
mi fik [fig] - ‘Mi fik’ eie mi asan mi ei ngongou ta to i Israel. Bu vuovuan ine mi ei a damits, ma a kon kalei. E Iesu a nga nasaran mi fik mene ian ta kap nga vua.
i Getsemane - Mi asan mi tu ian ta mon i muirmuir simi taon i Ierusalem. Palan bu ra e Iesu meie ken sar madar tovtov gi nga ko ra mon en, ma buer mi tu ivie bu ka tsokor gi tanga rakopie en e Iesu.
mi iis [yeast] - (Mataio 12:33; 16:12; 1 Korinto 5:6-8; Galatia 5:9; etc.). Mi asan mi kepineits bu Iuda gi ko leik meie ngan mi plaua va ta mang popoek. Gi ko lakie mi iis meie ngan mi plaua nia tsang bret. Puk iis lili mo a oit nia vara popoek ngan mi plaua leong.
e Kaesar [Caesar] - Mi as gi nga ko vuotongie ngan mi kovan bu kovakova ka leong. A nga ko vuortie bu enamon leong kokouk ta nga mon i pakien mi vinuor sibu Roma.
mi kamel [camel]– (Mataio 3:4; 19:24; 23:24; Marko 1:6; 10:25; Luka 18:25). Mi asan mi vinavinar leong beitsak. Ine mi vinavinar a kap mon ne si kegiet enamon. Gi ko kesie sibu vineis ma vekeisie bu kepineits palan i popon. Bu Iuda gi ko tsana mi lavlav ngan bu vuruvuru kamel.
mi Karisito – Ine mi as Karisito, gi ko vuotongie buer va mi Messia. Mi as Karisito a kovuni simi namani Grik, mi as Messia a kovuni simi namani Iburu. Man vuevue ine mi as va “mi ka gi ta soan mi oel i kovan”. Sien va e Raban va ta nga vile ka ka va eie ta tsourbeit kovakova ka leong sibu Iuda, gi nga ko soan mi oel i kovan nia totok telekiran va e Raban a vile va eie mi kovakova ka leong.
mi kinubuits - (Mi Kinubuits kebeir: Luka 1:72; Aposol 3:25; 7:8; Galatia 3:17; Iburu 9:1. Mi Kinubuits vour: Mataio 26:28; Marko 14:24; Luka 22:20; Roma 11:27; 1 Korinto 11:25; 2 Korinto 3:14; Iburu 7:22; 8:6–13; 9:15; 10:16, 29; 12:24; 13:20). ‘Mi kinubuits’ eie mi kepineits gi kubutsie i kotubuon ba mei o, ba gargar. I aron mi kinubuits mi mei ta kubutsie nia tsana ka kepineits nian mi mei ka ie, ma mi mei ka ie tangas tsang vaotie misa guor tate kubutsie. I aron ken kinubuits e Raban, e Raban a nga kubutsie va ta tsorubeit mi Tam ma mi Nguts simi kuoluon ma mi kuoluon gi tangas tor surie. Ken ba kinubuits e Raban arie mi Kinubuits Kabeir ma mi Kinubuits Vour. Mi Kinubuits Kabeir eie mi kinubuits e Raban ta nga tsana i Sinai. E Raban a nga kubutsie va ta tsana bu Israel va mi kuoluon, sien va gi ta vemusurie bu vinuor ta nga terie se Moses. Eiekesen kap ka mei a oit nia vemusurie vititirie ken sar vinuor kokouk e Raban. Io, kap ka mei a nga tsorubeit duis i matan e Raban ngan mi Kinubuits Kabeir. Mi Kinubuits Vour arie eie ken kinubuits e Raban ian ta pevien va ta vuotongie egie ese gi ta vodovodon tuktuk se Iesu Karisito, va egie mi kulou duis, simi vunan e Iesu Karisito a nga sorokie man vinatoreis kegi sar sinavei tsokor mi kulou kokouk sien tanga maet simi koitskoits. Io, ese mei ta vodovodon tuktuk se Iesu Karisito a te tsorubeit duis i matan e Raban, malan va gi kap nga tsana ka sinavei tsokor o, derka ken vinuor e Raban.
mi korban - (Marko 7:11-12). 'Mi korban' eie mi sinavien bu tubugie bu Iuda. Ine mi sinavei a pevien va mi kulou gi tangas pot terie kegi sar lakep nia tabeir rakot si ken tsientsang e Raban. Sien va gi ta tsang malan ngan, gi ta oit nia ketseketseng sorvekenan mi duis nia naneie bu tamagie ma kinagie. Eiekesen gi kap tabeir rakot ngan se Raban misasien gi tate nga kubutsie nia tsang malan ngan, gi ko por vangasie ine mi Korban nia vaotie mo kegi sar pinat.
mi kovage – Ba suada kovage luo a mon: Mi kovage vourvour eie mi kovage bu kovakova ka leong gi ko tsekie ma a tourtelekiran va eie mi kovakova ka leong. Ma mi kovage a luongan, eie mi kovage gi ko terie sibu mei ese gi ta tseiptseipriuo bu suada sinoer o, sika ka ni minakiur ese ta tseiptseiprio man sar matakorot simi vinevineken.
mi lepra (Mataio 8:3; Marko 1:42; Luka 5:12-13; 7:22; etc.) Mi Lepra eie mi mienarouk. Simi Pakpak Leong, ine mi mienarouk lepra a kuva bu suasuada mienarouk simi kuirkuir. Bu prist gi tangas muna pare mi mei ese a vodon va a suvuon mi mienarouk simi kurikurien ma mi prist ngas te ta vuot vasangan va ine mi mei a suvuon mi mienarouk lepra o, kap.
mi Manna - (Ioanes 6:31, 49; Iburu 9:4; Puek Vasangan 2:17). I murien e Moses tanga kir vorotsoro gie bu Israel sorvekenan i Isip, bu Israel gi nga veis viririsie mi beir sibu avareit ba sinangavur voveit. I aron ine bu avareit, e Raban a nga tabarie gie ngan mi nginonginou simi rosar ni vovokudier. Ine mi Manna a nga ko kor kuvu simi rangit sibu ra kokouk, eiekesen simi Sabat mo a kap.
ken mangmagoso Nguts e Raban [kingdom of God]– Ine ‘ken mangmagoso Nguts e Raban’ a tourtelekiran mi mienagos i kotubuon e Raban ma mi kuoluon. Mi kovakova ka leong a vourtie ken kulou, ma e Raban eie a malan mi kovakova ka leong simi vunan a ko tuir kitipan mi kuoluon sibu suada bienabas ma a ko vaotie kegi sar pinat ma a ko muongan nge vuortie kegi sar tino. Mi kuoluon ken mangmagoso Nguts e Raban, egie ese gi ko vodovodon tuktuk se Raban nge vemusurie mi namanien. Giet oit nia vuotongie ‘ken mangmagoso Nguts e Raban’ siba gargar nama mene malan ‘mi ra va e Raban ta vuor’ o, ‘ken sinavei nia vuor e Raban’ eiekesen mi potsuon ine ba gargar nama a kokouk mo. Sien e Iesu tanga beit simi mangmagoso enaenamon, ‘ken sinavei nia vuor e Raban’ a tenga tsorubeit simi rosar vour simi vunan e Iesu Karisito a nga teie terie mi rosar vour nian mi kuoluon va gi tangas tino vemusurie nia mon simi banga mienagos meie e Raban. Giet oit nia pevien va ‘ken mangmagoso Nguts e Raban’ a mon sibu korot kokouk ivie mi kulou gi ta ko deng kilala va e Raban eie magi kovakova ka leong. Si ken minuer e Iesu Karisito, ken mangmagoso Nguts e Raban ta tsorubeit pu ma ta tsorubeit vasvas simi kulou kokouk.
mi Moromoruo Tamat – ‘Mi Moromoruo Tamat’ eie mi asan mi Morumoruan e Raban. Eie mi Raban, a kokouk malan mi Tam eie mi Raban ma e Iesu Karisito eie buer mi Raban. Egituo kokouk mi Raban kes mo. (Mataio 28:19). Mi Morumoruan e Raban a ko mon sibu arogie ese gi ta vodovodon tuktuk se Iesu Karisito. Eie a tsana va mi kulou gi ta telekiran mi tuktuk (Ioanes 16:13; 1 Korinto 2:10-13). Eie a ko no rakot se Raban surie gie ese gi ta vodovodon tuktuk se Iesu Karisito (Roma 8:26-27). A ko muongan mi kulou va gi ta mang telekiran mi rosaran e Raban (Aposol 13:2; 16:6-7). Eie a terie simi kulou mi ngeisngeis va gi ta mang oit nia vakokotie mi Namanien e Raban nge tsana ken tsientsang (1 Korinto 2:4-5). A ko terie bu tienebeir sibu mei va gi ta mang tsana bu kepineits ian ta vangasie mi kulou vodovodon tuktuk. (1 Korinto 12:4-11)
mi mastat [mustard]- ‘Mi mastat’ eie mi asan mi ei ian ta to i Israel. Mi pei sien a lili beitsak, eiekesen sien va gi ta tsuorkie ta leong rio bu ei tsuotstsuor kokouk sika tu.
mi Messia - Pare mi ‘Karisito’.
mi mint - ‘Mi mint’ eie bu suada ei ian ta saien sosong. A sien mala ‘tiger balm’.
mi mira [myrrh] – (Mataio 2:11; Puek Vasangan 18:13). 'Mi mira' eie mi uliuliet saien sosong gi ta tsana ngan mi uiluiltan mi suada ei ta to i Arabia. Sien va gi ta tunie, a saien kalei beitsak. Man voirvoir a nga vaen simi vunan gi nga ko poro te i pek. Bu Iuda gi nga ko tsatsang ngan ine va mi marasin nia kenvamate mi vinavasor sibu tamat menorouk. Gi nga ko suruvie ngan buer bu tonuo rorrois nian mi tenteir.
mi nat - ‘Mi nat’ eie mi asan mi suada ei ian mi kulou gi ta ko tsana mi da sosong ngan mi dangien ine mi ei nat. Man voirvoir ine mi da sosong, a vaen beitsak.
Ken Natu sipsip e Raban - (Ioanes 1:29, 36) – E Ioanes, mi ka ni sinusuruiv, a nga vuotongie ngan e Iesu va eie Ken Natu sipsip e Raban. Simi sinavien bu Iuda, gi nga ko kenvamate ka natu sipsip nge tu terie rakot se Raban malan va mi tienebeir ni varam, terengien va e Raban ta mang vodon rivie kegi sar sinavei tsokor. Sien va mi ka ta keda ka natu sipsip ma mi natu sipsip ta votutur dar nge maet, gi pevien va ine a tuir kulie ken vinatoreis ine mi ka surie ken sinavei tsokor. Ine simi rosar, mi kulou gi nga ko tsorubeit melemelen ngan i matan e Raban. Gi nga vuotongie e Iesu va eie Ken Natu sipsip e Raban simi vunan a nga tsupuk rivie ken tino nia varam rivie kegiet sar sinavei tsokor. Simi buk Puek Vasangan, mi korot leong sien mi napaririem a vuotongie e Karisito va eie mi Natu sipsip.
e Natuon mi Ka - Muomuo te, e Daniel, mi propet, a nga vuotongie mi ka ni vavato ngan ine mi as ‘e Natuon mi Ka’ ese va e Raban ta ba nga turan nia vatoa mi kulou kokouk si kegi sar sinavei tsokor. E Iesu a nga ko vuotongie eie kesen ngan ine mi as. Ine mi as ‘e Natuon mi Ka’ a tourtelekiran va eie mi ka ese e Raban ta nga turan nemei simi kaber, ma a suvu duis kovuni se Raban. Eie mi ka, ma eie buer mi Raban.
bu Nginou sibu Iuda - Bu Iuda gi ko barabaramatan bu ra leong sibu avareit kokouk, nia vodonomie ken kienlei e Raban segie. A napaririem kegi sar ra leong gi vokokotie i aron mi Pakpak Leong Vour.
mi Nginou nia barabaramatan mi vavatamaes simi Vona rengeir leong - (Ioanes 10:22) Ine mi nginou sibu Iuda arie mi nginou nia barabaramatan vasa e Iudas Makabaeus a nga vara melemelen venengan ken vonuo e Raban te buer i murien man sar matakorot e Raban gi ta nga rubukien simi Vona rengeir leong nge tsang vatsakatie. Bu Iuda gi ko vuotongie ngan ine mi nginou va ‘mi Hanuka’ o, ‘mi Nginou sibu Bember’.
mi Nginou nian mi Papael – (Ioanes 7:2). Simi Nginou nian mi Papael, bu Iuda gi ko res simi vunan mi kienakeir sibu tu a te voto. Gi ko tsana bu papael nge mon i arogie sibu ra mi napaririem potsu luo. Ine simi sinavei gi ko vodonomie bu tubugie ese gi tanga ko mon sibu vona sel sien gi tanga veis veririu simi beir i Sinai sibu avareit mi sinangavur voveit i muan va gi tanga rubukien simi kaber e Raban ta nga kubutsie terie segie.
mi Nginou nian mi tsoik kap ka iis sien – (Mataio 26:17; Marko 14:1), 12; Luka 22:1, 7). Ine mi Nginou nian mi tsoik kap ka iis sien, gi ko barabaramatan sibu ra mi napaririem potsu luo i murien duis mi Nginu Pasova. I aron ine bu ra mi napaririem potsu luo, bu Iuda gi ko nganie mi tsoik kap ka iis sien. Ine simi rosar, gi ko vodonomie vasa bu Iuda gi nga vi ven i Isip. Kegi vini a nga lalapus beitsak ma gi kap nga suvuon ka kientsep nia teir iis nge rosie va tanga popoek mi bua tsoik i muan va gi tanga tunie nge nganie.
mi Nginu Pasova - (Mataio 26:2, 5, 18-19; etc.) Mi Nginu Pasova eie mi Nginou ian ta potokivout beitsak sibu Iuda. Man vuevue mi asan ine mi Nginou va ‘rov rio’. I aron mi Nginou, bu Iuda gi ko barabaramatan vasa gi nga vi sorvekenan ven mi minon petspets i Isip. Ian sibu ra, e Raban a nga terie mi nama ngeisngeis va ta nga turan ken angelo nia kenvamate bu muariem ka sibu tietie kokouk i Isip. Eiekesen e Raban a nga oeng segie bu Iuda nia kenvamate ka natu sipsip nge tsopurie kegi sar matavonuo kokouk ngan mi daran ian mi natu sipsip. Sien va mi angelo ta pare ian mi dar, eie ta rov rio ian mi vonuo ma ta kap kenvamate ka muariem i aron. Vakaek te ian oit ne, sibu Nginu Pasova kokouk, bu vonuo keskes sibu Iuda gi ko keda mi natu sipsip nge tunie. Ma gi ko nganie. (Luka 22:7-8)
mi Nginu Pentikos (Aposol 2:1; 20:16; 1 Korinto 16:8). Man vuevue mi kato nama Pentikos va ‘bu sinangavur mi napaririem’. Bu Iuda gi ko rorois sibu ra mi sinangavur napaririem i murien mi Nginu Pasova, ma gi ta nangaba barabaramatan ine mi Nginu Pentikos. Ine simi Nginou gi ko barabaramatan mi ra nia kakarie bu wit simi vura May. Simi Nginu Pentikos mene, mi Moromoruo Tamat a nga tsorupeuk vourvour sien i popon mi kulou ese gi tanga vodovodon tuktuk se Iesu Karisito.
mi oliv – (Roma 11:17, 24; Iakobo 3:12; Puek Vasangan 11:4). Mi ei oliv eie mi suada ei vuovuo. Bu Iuda gi ko poro bu vuovuan nia tsang oel, ma gi ko tunie ngan bu nginonginou, ma gi ko potso ngan bu vuruvuru kovagie buer. Man tsentsang ine mi oel simi oliv a leong si kegi tino bu Iuda. Gi ko soan ine mi oel sibu tamat mienorouk sien va gi ta no surie gie. Ma buer gi ko soan i kovan mi mei nia vasanga ken vivviel e Raban sien.
mi Omega - (Puek Vasangan 1:8; 21:6; 22:13). Pare mi ‘Alpa’.
Osana - (Mataio 21:9, 15; Marko 11:9-10; Ioanes 12:13). “Osana” eie mi namani vuot kalei simi namani Iburu. Mi kulou gi ko koup pevien rakot sibu mei mene. Ine mi sinavei eie nia vasangan kegi minangarei buer. Man vuevue ‘E Raban ta vatoa no!’ o, ‘Puongan e Raban.’
mi Parisaio – ‘Bu Parisaio’ egie mi gargar muomuo leong sibu Iuda. Gi nga ko baser palapalan meie bu vavvasengei sibu Vinuor. Bu Parisaio gi nga telekire vititirie bu vinuor e Raban ta nga terie se Moses. Ma gi nga vavasengei buer simi kulou nia vemusurie vititirie ian bu vinuor ma bu vinuor mene egie kesegie gi ta nga vabatie. Gi nga ko vakam simi vunan gi nga vodon va kegi sinavei a nga kalei rio bu mei mene. Gi nga kalei ka i marar mo, eiekesen bu arogie a nga vous ngan bu tsaka vienviendon. Bu Parisaio gi nga murien veie e Iesu ma gi nga roev nia kenvamate.
mi Praetorium - ‘Mi Praetorium’ eie mi asan mi vonuo bu kovakova ka simi minakiur sibu Roma gi ta nga ko mon en.
mi prist [priest] - ‘Bu prist’ egie mi kulou ivie gi tanga viel tsana gie nia tu tienebeir rakot se Raban ken mi kuoluon i Israel. Sibu ra e Iesu tanga tino sien, gi nga ko tu tienebeir simi vona rengeir leong i Ierusalem. Ine bu prist gi nga viel tsana gie simi tietie se Aron i aron mi matabu se Levi. Mi kovan bu prist eie a muongan bu prist kokouk. Bu prist gi ko viel tsana mi kovan bu prist nia tsana mi tsientsang simi avareit kes mo. I murien mi avareit kes, gi te buer ko vile mi kovan bu prist mene. Mi kovan bu prist eie mi ka kes mo a oit nia rubukien simi Korot Tamat Rovoriu i aron mi Vona rengeir leong, ma a ko ra tu tienebeir rakot se Raban surie ken sar sinavei tsokor ma kegi sar sinavei tsokor mi kulou.
mi propet [prophet] - ‘Mi propet’ eie mi ka nia vavatei ngan mi namanien e Raban ian e Raban ta vasangan sien. Muomuo e Raban a nga turan bu propet palan, malan e Samuel ma e Isaia ma e Ieremia. E Raban a nga ko vasangan segie bu kepineits va ta ba tsourbeit i muir. Bu avareit palan i muan ken kienakav e Iesu Karisito, bu propet gi nga vakokoit surie ken bineit ine simi kaber ma gi nga vakokoit vasangan palan bu kepineits va e Iesu ta nga me tsana ma bu sana kepineits va ta nga me tsourbeit sien. Gi nga vokokotie buer bu kepineits palan ian va ta beit si man votovoto ine mangmagoso enaenamon, i muan va e Iesu ta muerngei nge vuortie mi kulou kokouk.
mi Sadukaio - ‘Bu Sadukaio’ egie mi gargar muomuo sibu Iuda. Gi ko vavasengei sibu mei mene va gi ta ngas vemusurie bu vinuor ma bu sinavei sibu Iuda mo. Ma gi kap lalaron va mi kulou gi ta vemusurie bu vinuor mene ma bu sinavei mene ian mi kulou egie kesegie gi ta nga vakinebatie. Ine mi gargar egie gi malan bu Parisaio. Eiekesen, gi ko mogos matakorot meie bu Parisaio simi vunan bu Parisaio gi vodon tuktuk simi tino mumuerengei eiekesen bu Sadukaio a kap.
mi salpa [sulfur] – (Luka 17:29; Puek Vasangan 9:17-18; 14:10; 19:20; 20:10; 21:8). Mi salpa eie mi suada kepineits ian ta ngongo. A ko ngang ngan mi berber ngeisngeis ma a ko saien tsak.
i Samaria - ‘I Samaria’ eie mi asan mi enamon. A mon vatavatat i Iudea. Bu Samaria kap va bu Iuda tuktuk simi vunan muomuo ngas te, gi nga ko rei gie bu kibang. Bu Iuda gi ko mugumitsa gie.
mi Sanedrin – ‘Mi Sanedrin’ eie mi gargar simi kulou ni vuorvuor sibu Iuda. Ine mi gargar gi sinangavur mi napaririem potsu luo ma kes (71). Ma mi kovan bu prist a ko muonge gie.
mi Silot - ‘Mi Silot’ eie mi gargar kulou sibu Iuda gi nga ko leiltsei veie bu Roma gi ta nga vuortie bu Iuda.
i Sinai – I Sinai arie mi asan mi pout ian e Moses ta nga vaen kien sien nia nga ra mon meie e Raban. Ian en, e Raban a nga terie sien bu vuna vinuor mi sinangavur kes.
mi sinamon [cinnamon] - (Puek Vasangan 18:13). ‘Mi sinamon’ eie mi asan mi suada sien sosong gi ta tsana ngan mi piripirien mi ei. Man voirvoir a ko vaen. Gi ko guol meie ngan mi oel nia vabatie mi banga oel sien sosong nia soan i kovan bu mei ma gi ko soan buer sibu tonuo.
mi sinusuruiv - Mi Pakpak Leong a pevien va e Ioanes mi ka ni sinusuruiv a nga tsana mi sinusuruiv simi kulou palan simi da i Ioridan. A nga oeng simi kulou va gi tangas vodon vuris si kegi sar sinavei sar tsokor terengien va e Raban ta mang vodon rivie kegi sinavei tsokor, ma gi ta mang suvuon mi vavato simi vunan gi vodon tuktuk se Iesu Karisito. Ine simi rosar, e Ioanes a nga rorois ngan kegi sar tino mi kulou nian ken minuer e Iesu.
i Sion [Zion] - (Mataio 21:5; Ioanes 12:15; Roma 9:33; 11:26; 1 Petro 2:6). ‘I Sion’ eie mi asan mi kuitskuits ivie mi taon i Ierusalem ta tuir en. Sibu ra mene gi ko vuotongie i Sion nia tourtelekiran mi taon pu i Ierusalem, ma sibu ra mene, gi ko vuotongie i Sion nia tourtelekiran mi rangit, mi enamon ivie e Raban ta mon en (Iburu 12:22; Puek Vasangan 14:1)
mi sipsip - Mi suada vinavinar mi vuruvuruon a leong ma mi kulou gi ko tsang lavlav ngan. A kap ko ar, ma mi kulou gi ko nganie buer mi pentsien.
i Sodom – (Mataio 10:15; 11:23-24; Luka 17:29; Puek Vasangan 11:8; etc.). ‘I Sodom’ eie mi taon ivie e Lot meie ken tietie gi nga mon en. A nga mon vatvatta mi taon i Gomora. Mi kuoluon ine ba taon gi nga tsana palan bu sinavei tsokor. Io, surie ine, e Raban a nga voguersa guor ngan mi leing.
mi tienebeir ni tintu [burnt offering]– Mi tienebeir ni tintu eie mi suada tienebeir ni varam ian bu prist gi ta ko tunie bu karton kokouk mi vinavinar i popon bu korot keskes sibu vinavinar. Mi tienebeir ni varam mene, gi ta poro mo mi kapien sibu karton mi vinavinar nge tunie.
mi tsaka moromoruo – Bu tsaka moromoruo egie ken sar petspets e Satan. Gi ko vabasa mi kulou nge tsana mi kulou va gi ta kap mang rorong se Raban ma va gi ta mang vemusurie e Satan. Si bu ra mene gi ko tsegerie ka mei sien va ine mi mei ta tuir pats meie e Satan si ken tsentsang nia tsana bu tsaka sinavei.
e Tseus (Zeus) - (Aposol 14:12). ‘E Tseus’ eie mi asan mi kovan bu raban bitbit ese bu Grik gi tanga ko rangarie. Mi asan mene e Tsupita [Jupiter]. Mi raban bitbit mene bu Grik gi nga vodon va eie mi ka ni tinuturei, mi asan e Erme [Hermes].
mi vinavaroup - (GEN 17:9-14) Mi vinavaroup eie kegi sinavei bu Iuda nia varapuo mi madar tamat simi ra mi napaririem potsu tour ngan i murien ken kienakav. Gi nga tsana ine surie e Raban tanga oeng se Abaraam va tangas nga tsana malan ngan. Mi vinavaroup arie mi totourlekier va ian mi ka eie mi Iuda. Gi ko vuotongie bu Iuda va egie ‘mi kulou simi vinavaroup’. Sibu ra vourvour mi kulou gi tanga vavatei ngan man Banga vinavatei e Iesu Karisito, bu mei mene sibu Iuda gi nga pevien va mi ka ese kap va mi Iuda ta lalaro tsorubeit mi meinmenien mi kulou vodovodon tuktuk se Karisito, eie tangas muna por vinavaroup. Ma ine man totourlekier va a te tsorubeit mi Iuda nge tor va ta vemusurie bu Vinuor se Moses. Eiekesen e Paulo a kap nga aor kes ngan ine mi vienviendon. E Paulo a nga vavataor surie ine mi sinavei i aron ken pakapaka rorou rakot sibu Galatia, ma si ken sar pakapaka rorou mene buer. A nga pevien va mi rosar kes mo a mon va mi mei tangas tsana sien va ta lalaron nia suvu vavato ma ine mi rosar eie mi vodovodon tuktuk se Iesu Karisito mo.
mi Vinuor – Mi Vinuor se Raban gi nga vataro i aron mi napaririem ba buk vourvour simi Pakpak Leong Kabeir. Ine ba buk a suvuon bu vinuor e Raban tanga terie se Moses nian mi kuoluon meie buer man vinavinateteik bu Israel.