21
Pauro fu Yerusarem tei fume
Ena no yokamai ari eme dere nuwi kopare ikai furo nuwi boromdi fure kon yo tongua fure Ko man tei upune. Ena tei dere furo furo aro kakom goungoro Rosi tei ure dere fu iki birom ori Patara upune. Ure kanupunga nuwi kopare ta Fonisia man naro bengoro ena no nuwi kopare i ikai fure nuwi boromdi fupune. Furo Siapasi man no okonom korari dungua kanere dere fure fu Siria man tei upune. Ena ari yokamai nuwi kopare i guwai mena tei dowainga no yokamai Taiya tei iron moiro maniki fupune. No furo Yesu gama wandouro kanere yokamai gere Sarere towane tei moipune. Yai Gumam Murom Sumuna yokamai “Pauro Yerusarem kiname,” ka di eronguamere yokamai ka epe Pauro di teimba* Ap 20:23 no yokamai tei moipunga kokonan mora goungoro no akai i ma dere fupungoro Yesu gama te efenom biyai te ganoma ama fure iki birom ori mena fure ena fui nuwi bunamdi furo kaunom gurom boiro ka make eime. Ena yokamai “Ne yokamai fiyo!” di noreingoro no yokamai “Tei moiyo!” di erere dere nuwi kopare ikai fupungoro yokamai inako dero ikinomdi tei fime.
Ena no yokamai Taiya tei ma dere nuwi boromdi fure fure Toremai tei ure Yesu gama “Moi dimio?” di erere yokamai gere aro kakom towane moipune. No giruwangua fairo kamun takongoro akai i ma dere fure Sisaria tei ure yai Firipi ikom tei moipune. Yaromi Yai Gumam ka mapunom ari yai opai di mari de erongoro te komari ewi dongua finga yokamai bei moiro yaromi te ari okonom koro muruwo te koro towane gunom boiro akire di erongua kokonan ereime.* Ap 6:5; 8:5, 40 Yaromi apoma suwo iro suwo iro moiro yai kau eikeinga yokamai ka mapunom ari yai opai di mari de ereime.* Ap 2:17 10 Ena no yokamai Sisaria tei kakom suwo arari moipungoro ena ka mapunom yai ta kam i Akapu Yuria man tei dere Sisaria tawa ure* Ap 11:28 11 no moipungi tei ure Pauro non gam fi forau siro akoro nenen okom kauwom kan koiro ka epe dume, “Yai Gumam Murom i epe dume, ‘Non gam fi ako nongua yaromi Yerusarem tei unangua na okonam kaunam kan koikamere Yura ari yaromi okom kauwom kan epe koire iro ari Yura ari moikeinga yokamai erowaime,’ Murom Sumuna epe dume,” ka mapunom yaromi epe dume.* Ap 20:23; 21:33 12 ena no yokama ka i fipunga no yokama te ari tei moinga ka Pauro yoporam boiro “Ne Yerusarem kio!” di topunba 13 Pauro ka mokom di norome, “Tora bengoro ne yokamai kai meire te ‘Na nomanenam si awa towame,’ di fire na kanam fimie? Na Ari Wanopanom Yesu kam fi ki si teika Yerusarem ari yokamai na okonam kaunam kan koiro nai gorainga i faimie. Nai gorainga kanere kenom benaiye,” epe di norongoro* Ap 20:24 14 ena no yokama mora fipunga yaromi nomanem tokoi awa tere bei towapunga faikemia ena iran no yokama giranom kum siro “Ari Wanopanom tai firangua i yaromi moingui tei fuka duwamie,” epe dupune.
15 Ena ari kakom suwo mora goungoro no yokamai guwai gainom kenom beire Yerusarem naro fupune. 16 Te Sisaria Yesu gama yokamai ama fure no dire Neison ikomdi tei fime. Neison yaromi Saipasi yai moiro te koma wom Yesu fi ki si tome. Ena nonon yaromi ikomdi tei moipune.
Pauro Yerusarem tei moime
17 Ena no yokamai Yerusarem tei upungoro Yesu gama fana gainga mapunom norere te ka nokapu di noreime. 18 Ena no fairo kamun takongoro no yokamai te Pauro gere “Yesu gama kiapanom yai Yemesi kanapune,” diro furo Yemesi moingui tei upungoro te ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai muruwo ama moingoro* Ap 15:2, 13 19 Pauro ari yokamai “Moi dimio?” di erere ena Yai Gumam akire di tongua yaromi ari Yura ari moikeinga yokamai tei kokonan ingua Yai Gumam tai ta ta ari bengua kam muruwo imari de erome.* Ap 15:12 20 Ari yokamai ka i fire Yai Gumam kam akire dire Pauro “No arinomyo, ne mora kanenga Yura ari munmane wom Yesu kam fi ki sire te ‘Ari muruwo Mose ka di guwo diro erongua fi gore duwaime,’ dime.* Ap 15:1, 5 21 Te Yura ari Yesu fi ki singa yokamai ka epe finga ne ka Yura ari yokamai ari Yura ari moikeinga yokamai moingi suna tei moinga epe di erene, ‘Ne yokamai Mose ka mapunom erongua i ma deiyo! Te ne yokamai ganoma ganom guwo dikeiyo! Te ne yokamai koma tai beinga mapunom tokoi bekeiyo!’ epe di mari de erene.* Ap 16:3; Gar 2:3 22 Ne tawa unga yokamai mora firaime. Ena iran ari yokamai nomanenom yo towaro beinga nonon tora benapune? 23 No ka di erowapunga benanga yokamai nomanenom yo towaime. Ari suwo iro suwo iro tawa moiro epena Yai Gumam ‘Tai epe benapune,’ di tere ka di koi eime. 24 Ena ne te ari suwo iro suwo iro gere fu fi mun ei teinga iki fure yokamai ‘Tai epe benapune,’ kawom dingamere ne ama epe kawom duwane. Te ne yokamai ‘No nomanenom ikai koi nokapu duwame,’ di firo ganom bi suwainga meinanom gunom boraingoro nen towane erengere yokamai binom wiyom baraime. Ne epe benanga ari muruwo firainga yokamai ne kanum wayom di ereingarai kasu dimba ne Mose ka di guwo di erongua ama gore dine.* Nam 6:1-20; Ap 18:18 25 Te no epe dupunba koma no epe inokore eire ari Yura ari moikeinga yokamai Yesu fi ki si teinga yokamai munom ganom mora boi eropune, ‘Ne yokamai kopuna yai gumam kasu yai fi mun ei teinga nekeiyo! Te ne yokamai non kei akiyom nekeiyo! Te ne yokamai non kei nokonom ako din duwainga gorangua i ama nekeiyo! Te ne yokamai ama biange bo te opai ta kunei nekeiyo!’ epe boi eropune,” epe di teingoro* Ap 15:28-29 26 ena iran Pauro fairo arero ari suwo iro suwo iro endiro furo “No nomanenom ikai koi nokapu duwame,” di firo ganom bi sire ena Yura ari fi mun ei teinga iki ikai fure ka kawom dinga gounaro bengua yokamai Yai Gumam non sipsip towainga kakom imari deime.* 1 Ko 9:20
Ari yokamai uro Pauro kan iki tei kan si teime
27 Ena Sarere towane gounaro bengoro yokamai Yai Gumam non sipsip towainga kakom unaro bengua Yura ari suwo koropane koma Eisia man tei dere winga yokamai kaninga Pauro Yura ari fi mun ei teinga iki ikai tei moingoro ena yokamai yai opai muruwo bei nomanenom du dire furo Pauro a ki sire 28 u boiro “Isirae ari ne yokamai uro no yokamai Pauro si gorapunga akire di noreiyo! Yaromi man man muruwo furo no yokamai mapunom te Mose ka di guwo dungua te no fi mun ei topunga ikinom bire norome. Te yaromi tai ta ama bemia i epe: Yaromi Giriki ari endire fi mun ei topunga iki ikai tei fure yo tongua akai i bei niki de tome,” epe dime.* Ap 6:13; Esi 44:7 29 Te tora bengoro yokamai epe dime? Koma yokamai kaningai koma Giriki yai Efesasi tei kei faingua yaromi kam i Torofimu moime. Yaromi te Pauro gere iki birom ori Yerusarem wan fipikoro ena yokamai di finga “Pauro yaromi akiro fi mun ei teinga iki ikai fume,” epe di fime.* Ap 20:4; 2 Ti 4:20
30 Ena ari yai opai iki birom ori moinga yokamai muruwo nomanenom unanan fungoro ena yokamai bu di uro kuku boiro Pauro a ki sire gure ire fi mun ei teinga iki mena fingoro ena kene kene eire fi mun ei teinga iki kori gumam keime. 31 Ena yokamai Pauro si goraro beingoro ena ka wayom i Roma kiminem yokamai kiapanom bengua yai ori ure epe “Yerusarem ari muruwo nomanenom unanan fungoro ari yai opai gure gewo oriwom dime,” epe dime. 32 Ena yaromi ka i fire kakom boromdi kiminem kiapanom ari enomdire te kiminem ama enomdire bu dire fu ari kuku boingi tei ungoro ari yokamai kiminem te kiapanom yai ori winga kanere Pauro tokoi sikere yo moime. 33 Kiminem yokamai kiapanom yai ori fu Pauro moingui tei ure okom akoro kiminem yokama “Ne yokamai yaromi kan sen surai okom koiyo!” di erere ena ari yokamai ka epe mina wako erome, “Yaromi eramom? Te yaromi tora beme?” epe di eromba* Ap 20:23; 21:11 34 ari suwo koropane ka towane dingoro te ari suwo ka ta dime. Ari munmane kuku boinga gure gewo dingoro ena yaromi ka kori duwangua mapunom fikeme. Ena iran yaromi kiminem yokamai “Ne yokamai Pauro akire kiminem ikinomdi ikai fiyo!” di erongoro 35 yokamai yaromi akire fu iki bo bai eingi tei fingoro ari yai opai yokamai yoporam ori boiro “Suwapune,” diro beingoro ena kiminem yokamai Pauro akire diro iro fingoro 36 te ari yokamai muruwo mounomdi ure u boiro “Si gorapune,” epe ori wom dime.* Lk 23:18; Ap 22:22
Pauro nenen kam wayom ari di mari de erome
37 Ena kiminem yokamai Pauro akire kiminem ikinomdi ikai koi naro beingoro Pauro kiminem kiapanom yai ori “Ya, na ne ka ta di erowaiyo?” diro mina wako tongoro ena kiapanom yai “Ne Giriki ka fino? Oro? 38 Na di fika ne Isipi yai moine. Koma yaromi ari munmanewom epemere 4,000 enomdire ‘Nonon gaman kura boi towapune,’ dire fu mansinom ta ari moikeingi tei fumba ne yaromi moikene,” epe dungoro 39 ena Pauro ka mokom bai tome, “Na Yura yai moimba na iki birom ori Tasisi tei Sirisia man suna tei dungua kei faiye. Tasisi i iki birom orinan dume. Enau ne ‘O’ duwanga na ari yokamai ka di erowaiye,” epe di tongoro 40 kiapanom yai ori “O” dungoro Pauro iki bo bai eingi tei arere ena okom akire di yai opai moingi tei dongoro ari muruwo giranom kum singoro ena Pauro Yura ari kanom epe di erome.

*21:4: Ap 20:23

*21:8: Ap 6:5; 8:5, 40

*21:9: Ap 2:17

*21:10: Ap 11:28

*21:11: Ap 20:23; 21:33

*21:13: Ap 20:24

*21:18: Ap 15:2, 13

*21:19: Ap 15:12

*21:20: Ap 15:1, 5

*21:21: Ap 16:3; Gar 2:3

*21:24: Nam 6:1-20; Ap 18:18

*21:25: Ap 15:28-29

*21:26: 1 Ko 9:20

*21:28: Ap 6:13; Esi 44:7

*21:29: Ap 20:4; 2 Ti 4:20

*21:33: Ap 20:23; 21:11

*21:36: Lk 23:18; Ap 22:22