Hoto degomolebiae ihu
Aliobagasi O mole Ateni keve kanisolo esemuiau eboulahamale matama. Iale ivi kemo kanisolo esemu keau abu ebia malevei loui avoe, “Aliobagasi” (Abostolo 17.22).
abostolo Iesuu esemu tuelo (12) tabagevege abu esemuve seleve holievei hotove mai loumalea. Ige Bolo keta abostolo ata.
Atae Ese Keu Dilava mo Iesu. Isito keu vatae lohoale ui atae vaveve nahate vale kemo au ebia mai Atae Ese toai vaveveabe toelamo malevenu. Isi vani degomole auna hoto louniege au bae au ivi ke loulivebene. Isito auna au ebiamo loui kosea, “Atae Ese” (Daniel 7.13-14; Matiu 11.19).
Babuloni Keu vata mole Babulonia ke o baluga. Subuta Babulonia ataeau Diue atahi tuvalilahai kebia malevei abu oe tilu. Iniale vani mole Dilavau louge ata degomoleau lohoale Babulonia kebiahi tuvaliai negolahai havehatuge o baluga Babuloni keu uoholi seleve ke vanu. Iale Iesu vani kemo o mole toela Loma keho abu loui avoe, “Babuloni” (1 Bita 5.13; Abokalubo 18.2).
Baelo Baelo keu loboe dilavae ivi. Subuta mole Keinani ataeabuna ke hoesehavogei (Loma 11.14).
Balisia ataea Diue ata kebiamo ata keau Mosese menaka ke ehovai abu ebia malevei Balisia toevei emo abu isivie menaka keta otovei loui isiviale ataeau ehovai. Isito biaeau abu menaka ke ehovaholima (Matiu 23.13-36).
Basova Subuta Diue ataeau Equbitoe usege hatihatie anelu keu Egubitoe omo moe ovokina kebia haveito Iselala ata kebia o evihai tai moe ovokina kebia haveholinu. Katealemoike Diue ataeau vani ke ivihai avoe, “Basova.” Isi vagana igaegae kela huhulahai iveveve vama (Maka 14.1).
beikini bauda Bukae Hotomo beikini bauda keu uoholinu. Isisto isti (naoe hotomo “yeast”) keu beikini baudati vaveve igae. Kebia abuna valava mai balugatisi (Luka 13.21). Ige isti ke ihu degomole abulike vaveve toela, mesoho vaveve toela vamalebia ata, isi loboe hoto (1 Koliniti 5.6-8; Galesia 5.9).
beloveta ata Diue ata kebiamo ata degomoleau Dilava hoto loui gabie lohoveve keta loui ata haivemalea (Aisaia, Dielimaia isi degomolea). Ige ekalesia kebiamo degomoleta katelahama (Abostolo 15.32; 1 Koliniti 12.28).
Bentikosi Diue vahaeho vani Basova ke iae vanie ni vivti (50) keau uoholisege Diue ataeabuna vani molemo vahaeholahai abu bulue lovi vasohuta bailahamale ke malei lohoi Dilava hoesehavogei. Vani keike abu ivihai avoe, “Bentikosi” (Abostolo 2.1).
Biesabolo Munanae toelae kosive Setene ke ivi mole (Luka 11.15).
Deividi mo Abu Bukamo Iesu ivihai avoe, “Deividi mo”. Iesu keu Deividi mo holioholisito abu Bukamo loui avoe, “Kelisona bae Deividi valadamo lohoi.” Iale kemoike abu ivihai avoe, “Deividi mo” (Matiu 15.22).
Diue ataeau abu vaveve toela ulihamale vani Vani kela Diue dubue kosive baluga kena mamoe hamai tahove mai atae vaveve toela ulihaho Dilava nimo mamogei. Iale ke nahate Iesuu tava igae au tahomo nahie toela ulihanu (Leviticus 16.29-34; Abostolo 27.9; Loma 5.11).
Diue ata-Iselala ata Ata keau ni mole holioholisito ata igaea. Abuna vani degomole loui kosea, “Noeau Diue ataea.” Isi vani degomole loui kosea, “Noeau Iselalaea.” Isito hotoeabe igaeike Hibulu.
dubue udaha nalimale bukate Ata kebiau Dielusalemae Diue dubu baluga ke nalimale bukatea. Keau ke nalisi isiviholilu Diue ata holioholiale keau keve velehovoi taliho. Diue kosiveau kebia hanavege abu Iesu maliho tilu (Dioni 7.32, 45).
Ebikulia Keu kosive mole. Iale keu avuta ata haivei loui avoe, “La ono mole valiege mesoho au la malevei vahaehotievege ke vave.” Kateige ata benahateau loboe hoto ke evisi ehovalu (Abostolo 17.18).
Elodi Bukae Hotomo vatae kosive Elodi abuita abuitaeau ua. Iale Elodi mole Iesuu umale kela keike louge abu moe ese havehatuevelu (Matiu 2.16-19). Isege Elodi mole emo ke mo Antibasi keike louge abu babatisogevemale Dioni ke eno heisi etulelu (Maka 6.14-29). Ige emo Elodi mole Agaliba keike Diemisi hamai Bita mai dibulae mamonu. Isi au ebia ebagemage Dilavau hamage hatinu (Abostolo 12). Ige emo Agaliba ke mo Agaliba keike Elodi mole. Keike abu amakini Benisiti Bolou au deiada louge evilu (Abostolo 25.13).
Elodi ataea Keabulike gamanie kosive Elodiho isivilahai ehovama. Isi isiviholiale Loma ataeau kosiveabe holisi nibieveliho. Isito isivilahale Elodi valadamo lohoale keau nibievegei (Maka 3.6; 12.13).
Elodiasi Keu Bilibi melamenu. Isege gabie Bilibi nana Elodiu vavolota au hohoe keate ke melamenu (Maka 6.17-28).
Genesaleti Keu tabu baluga Galili ke ivi mole.
Gilikie hoto/Hibulu hoto Abu hoto abui kebiamo Buka Tumute hisalialu. Vasohuta Hibulu hotomo (Old Testament) hisalialu. Isi gabie Gilikie hotomo (New Testament) keta hisalialu. Hibulue hoto keu Diue atae hoto. Ige Gilikie hoto keu hoto baluga. Kosealemo ata bahataeabuna hoto kemo hoto lougei (Hoto keu Motu ke nahate).
heiata loviamale isi ibinaho loviamale Vata degomoleve ata degomole abuna tiliege vata degomolehi tuvalialiege kemo ata malevei lohoge ata keabuna abuho heiata lovilahagei. Isege kunaite ataeabuna tiliege ata voievei malevei lohoge abuna abuho heiata lovilahagei. Isege ibinaho loviamale keau abu ebiaho lovilahai o mesoho ata moleho lovilahai kemo ibina malema (1 Koliniti 7.21; Evesasi 6.5).
hoto tumute Ataeabuna hoto vade loui ke mai selevetiho valiege Dilava ivi louge ataeabuna hilokage auna au louale ke vai (naoe hotomo “vow” or “oath”) (Matiu 14.9; Abostolo 18.18).
Keliso Dilavau subuta Diue ata tedaeveveve ata Keliso ke ivi loui namigevei avoe, “Kena bae gabie la toelamo la malevei.” Kateaito vani mole Iesuu vatae lohoale Keliso ke vaveve mai selevetinu.
kumoe Seteneu, anelue toelaeau, isi munanae toelaeau umale matama (Luka 8.31; Abokalubo 9.1; 20.1).
Levani Keu loboe dilavae ivi mole. Subuta Keinani ataeabuna ke guligulihavogei (Abostolo 7.43).
Livai ata Dilavau subuta Diekobo ese mole Livai ebagemage au dubu nalimale lovi ke vanu. Iale Livai valada kebiamo lohoale kebia unahaeabuna dubu nalisi lovi ke vagei (Luka 10.32; Numbers 3.5-13).
Loma ataea Iesu vani kela Loma ata keau vuvune baluga malei vatae ata bahata nibievelu. Isi Diue ata kebiata nibievelu. Ige Loma Kosive mole Bailoti keike Iesuemo kotanu (Dioni 11.48; Matiu 27.2).
masitae i Ke iu esevehame seleve. Isito ive kena ulianiege idi balugataho seleve holisi (Matiu 13.31).
Moloko Keu loboe dilavae ivi mole. Subuta Keinani ataeabuna ke guligulihavogei (Abostolo 7.43).
Nikolaita Keu loboe hoto loui haivemale ata. Begamosi dubu kemo ekalesia degomoleau Nikolaita loboe hoto evisi vaveve toela vai teibae vaveve vama (Abokalubo 2.6, 15).
odava Vaveve toelama haluvimale kebiaeau umale matama (Abokalubo 1.18; 20.13).
olive Keu idi mole. Iale Diue ataeabuna baive ke malei vunahai kemo oele malegei. Abuna oeleve keta lovi ehogei. Isi keta mulamulagei. Isi lamebamo bubuai mahogei (Maka 6.13; Abokalubo 6.6).
Sadukea ataea Keau Dilava hoto maholisito loui avoe, “Haluviale keau bae hovedevelivebene. Ataeau haluvige munanaeabeu uoholinu.” Isi loui avoe, “Anelu keau uoholilu” (Abostolo 23.6-9).
Samalia ataea Keau Diue ata kebia vatae vigomo ua. Samalia ata keabuna Diue ata kebiahi moleho itumulahai mole aegevegei. Abu bae mole tedaevei hoesegevelivebene. Kosealemo vaveveabe degomole keau mole nahate holioholilu (Luka 10.38; Dioni 4.1-42).
Selotie ata Ata keu ata degomolehi negolahai isiviholiale vata degomole ataeau nalievei nibieveliho. Isito isiviale vataeabe keu au ehuvela negoai uge biaeau nalisi. Ata kateimaleike abu malevei loui avoe, “Selotie ataea” (Luka 6.15; Abostolo 1.13).
silu Keu titia ke nahate. Mesoho a vene o ono molemo idiamiage ataeau bae ke mai heilivebene. Iale ke nahate subuta ataeabuna levaleva mesoho ono mole hanavoho valiege abuna kemo silu mavoito bae ke hanavoi. Ige atabeu bae ke alavoi elehalivebene. Isito ata keho hanavoale ke unahana ke mai alavoi elehai. Silu ke abuna hau degomolemo otovege ataeabuna ke elehai hilokage hau keau biagete (Matiu 27.66; Abokalubo 5.1; 7.2-4).
Sisa Ivi Sisa keu Loma kosive baluga kebia ivita abuna ivigevegei. Keu iviabe holioholisito abuna kosive baluga holievege abuna ivigevei kosea, Sisa (Maka 12.14; Abostolo 24.8).
Sitoika Ata keau Dilava hoto ehovaholisito loui avoe, “Vahaeho isi vatetumu keau baluga holioholilu. Isito u unahai negolahale keu baluga” (Abostolo 17.18).
Taibiliasi Keu tabu baluga Galili ke ivi mole.
takesi malemale ataea Iesuu umale vani kela ata keabuna tiliege ataemo takesi moni malei lobogevei ke tatamo degomoleta abu ebiaho malegei. Katealemoike ataeau malevei loui avoe, “Atae toelaea” (Luka 5.30; 18.9-14).
uaini Uaini keu hote mole. Iale ataeabuna ke bai ehai vunahai eve ke igei. Abuna iveve baluga valiege ke igei (Dioni 2.1-10; 15.1).
uvuve esemu Hoto ko Dionina vani degomole ke lougei. Kosealemo Dioni keu Iesu uvue esemu seleve. Dionina hoto louniege au bae au ivi ke loulivebene. Isito auna Iesu uvue esemu ke au ebiamo lougei (Dioni 13.23; 21.20-24).
vate bohimale Subuta Dilavau Diue ata tabageveale kemo abu abu moe esee vudie vate ke bohima. Keau ke vai loui avoe, “Noeau Dilavau no tabagevege no atave holievelu” (Genesis 17.9-14).