6
Vau tale nau manga ateva
(Mat 12:1-8; Mak 2:23-28)
Diut 23:25.Kateva nau manga, Iesu ghe kasu longotila tale utani uiti eteae. Kapuna disaepolo atoa laghe ghaala kasina tana uiti, me laghe sapusapulaa vella vilikina ta nimaira, me laghe namala. Jon 5:10.Katoa tana Paresi laghe uela etaira va, “Vaalua me am gheelei voto ona, inangari nipaopao eue va karika masina tani ghelei tale nau manga ateva?”
1 Sam 21:1-6.Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Koti karika am ghe ritila kiukiuna ateae Deivit, nau ia me kapuna atoa laghe maloola, Lev 24:5-9.me ghe ssola tale alena ateva God, me ghe ghaala verete laghe amangala, me ghe namala, me ghe tau lao sio tee ta lo atoa laghe kasukasu teeia. Isaa oia verete karika erooroo va nim taumattu enama, ta pristi nonga atoa.” Me Iesu ghe uela etaira va, “Natuna ateva Taumattu ngateva Vau ia tale nau manga ateva.”
Iesu ghe ghelei emasinala taumattu ngateva nimana atelange matena ia
(Mat 12:9-14; Mak 3:1-6)
Mene kateva nau manga, Iesu ghe kupi ssola tale ale nivelu eitaua ngateva tani ppooaa, me kateva taita ghe tokatoka, nimane muenna atelange matena ia. Tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, me Paresi etoa, laghe taatara usiusi Iesu, laghe aloanna tani kila va aue eghelei emasina tau sessa atoa ta nau manga ateva, o karika. Laghe paepae righi salana tani laoaa Iesu tale niaisakei. Me Iesu ang ghe kila vella nannaaira, me ghe uela ta taumattu ngateva, nimana atelange matena ia, va, “Tingina saela, me la taraio.” Me ghe tingina saela.
Me Iesu ghe uela etaira va, “Aghaloanna tani kolomiem kateva voto. Emaamasina tani ghelei masi voto, o sesa voto, ta nau manga ateva? Tani asaangi maamauluaa kateva taumattu, o tani turungia?”
10 Ghe aitara ngakapa seela etaira, me ghe uela ta taumattu ngateva va, “Korosila nimam atelange.” Me ghe gheleila, me nimana atelange ghe masinala nongina emua arau. 11 Me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, me Paresi etoa, ghe sessai etinginailala. Me angila ghe aailoe va, “Sa ateva ita gheleia ta Iesu?”
Iesu ghe kolola 12 apostolo
(Mat 10:1-4; Mak 3:13-19)
12 Kateva nau tale isaa o nau, me Iesu ghe saela tale motouru tani looloo sae, ghe looloo saela ta God tale ia o voo ngateva, lomosi ta ghe paila. 13 Nau eteva ghe paila, ghe kolo aitauaala kapuna disaepolo atoa, me ghe suitoongaala kasangaulu ghalua (12), me ghe mene aselala va apostolo ila. 14 Kateva ta Saemon (Iesu ghe aseala va Pita etana), me ghe kolo teela Andru, tue me nenga ilalua me Saemon, me Jeimis, me Jon, me Pilip, me Batolomiu, 15 me Matiu me Tomas, Jeimis natuna ia Alpeas, me Saemon laghe asease Selot etana, 16 me Jiudas natuna ia Jeimis, me Jiudas Iskariot, ia auena ghe tau lao Iesu ta nimaira tau ngai ssateena atoa.
Iesu ghe ghelei emasinala oroieili
taumattu ngatoa
(Mat 4:23-25)
17 Iesu me ila o kapuna disaepolo atoa, laghe sio mae tale motouru eteva, me laghe tinginala tale malaale. Ia, me oroieili kapuna disaepolo atoa, me oroieili tee taumattu, laghe kasula tale distriki eteva eJiudia, me masaliki taatara ateae eJerusalem, me tale samarra ateva kalakalangina tale masaliki taatara aluae eTaer me eSaedon, 18 laghe mae sio tani nongoa, me laghe maeaa tee sio kapuira tau sessa atoa va la masina. Me lo atoa tee sesa spiriti eteva ghe tokatoka etaira, Iesu ghe ghelei emasinailala. 19 Me oroieili taumattu angila ghe paepaea tani nim tulia, poli sarasarakana ghe kasukasu etana, me ghe ghelei emasina akapailala.
Nimasimasi me nialousiusi
(Mat 5:1-12)
20 Iesu ghe taatara lao sio ta kapuna disaepolo atoa, me ghe uela va,
“Aue emasinaaili ta lo atoa karika tue peipeiena am,
poli ararimangalina ateva God kaluimmi ia.
21  Aotu 7:16-17; Sams 126:5-6; Ais 61:3.Aue emasinaaili ta lo atoa ghaine am maamaloo,
ta auena essoiem.
Aue emasinaaili ta lo atoa ghaine am aalousiusi,
ta auena am kanga.
22  Jon 15:19; 16:2; 1 Pita 4:14.Aue emasinaaili etaimim nau eteva taumattu ngatoa la sessa teeiem,
me nau eteva la aatoka apolapolaiem, me la lakolakoam,
me la ue va, ‘Io sesa taumattu io,’ mausi Natuna ateva Taumattu ngateva!
23 “Am rooroo tani masimasi nau eteva llo o elutu, me am loku, me am masimasi, poli namungaili aipoliimim etoitoiem epona liu. Nongina emua arau, tuvuira atoa laghe gheleila isaa oia voto ta propete atoa.
24 “Me am lo atoa tue peipeiena am, aue esesaaili etaimim,
poli nimasimasi ghaine am ghaaghaa, auena ekarika.
25 Me am lo atoa ghaine esossoiem, aue esesaaili etaimim;
auena am maloo!
Me lo atoa ghaine am kangkanga, aue esesaaili etaimim;
auena am alousiusi me am ngala!
26 Me marova taumattu ngakapa atoa la aasaesae arariimim, aue esesaaili etaimim;
nongina emua arau, tuvuira atoa laghe gheleila isaa oia voto ta propete kamekame atoa.
Tani ailousiaa tau ngai ssateeita atoa
(Mat 5:38-48; 7:12)
27 “Me aghaauliaa ta lo atoa am nongonongo, va am ailousiaa tau ngai ssateeimim atoa, am ghelei masi niuungu ta lo atoa la sessa teeiem. 28 Am arangise lo atoa la poppooaa saasakiaa teeiem, me am pure ta lo atoa la aloanna tani ghelei saasakieiniem. 29 Me marova teva eposala kativilau bbam, utau lao mene kativilau me eposala teeia; me marova teva taumattu ealoanna tani ghaa unem aiaasae ngeleka ateva, masina eghaa tee unem sioto ateva. 30 Utau lao peim ta lo ateva ekolomio, me marova lo ateva ange ghaala righi peim, urau mene kolomia va emene kiriaa mae. 31  Mat 7:12.Am ghelei voto ta mene kateva taumattu nongina am aloanna va emene ghelei mae etaimim.
32 “Marova am ailousiaa nonga lo atoa la aailousieiniem, vaalua me am aaloanna tani ghaa nimasimasi? Poli tau ngai gheelei ssavoto atoa tee la ailousiaa lo atoa la aailousieinila! 33 Me marova am gheelei emasina ta lo atoa la gheelei emasina etaimim, vaalua me am aaloanna tani ghaa nimasimasi? Tau ngai gheelei ssavoto tee atoa, la gheelei evalua o! 34 Me marova am tau viliki veu nonga ta lo atoa am nannaa va ila aue la mene liu etaimim, vaalua me am aaloanna tani ghaa nimasimasi? Tau ngai gheelei ssavoto tee atoa la tautau viliki veu ta tau ngai gheelei ssavoto atoa, me ila tee la annaa va aue la ghaa ailiuliu! 35 Am ailousiaa tau ngai ssateeimim atoa, me am ghelei masi voto etaira; am aiparruaa viliki veu, me am rau mene nnaa va am mene ghaa ailiuna. Poli am, aue am ghaa namungaili aipolipoli, me aue natuna iem lo ateva Iaaili Epona. Ta egheelei masina ta lo atoa karika la kaakaili emasina me lo atoa sesa gheeleiaaira. 36 Am alousiusi tee mene katoa taumattu, nongina Tamaimim ateva eaalousiusi teeiem.”
Am rau mene auliaa katoa gheeleiaaira
(Mat 7:1-5)
37  Mat 6:14.Iesu ghe mene uela va, “Am rau mene ue va katoa nonga taumattu la gheelei ssavoto, me God karika aue eue teeiem va am tee am gheelei ssavoto; am rau mene sunganaa tau lao sesa aipolipoli ta kateva; me God karika aue esunganaa tau aatu sesa aipolipoli etaimim. Am kkaluaa gheeleiaa kateva taumattu, me God aue ekkaluaa gheeleiaaimim. 38  Mak 4:24.Am parruu, aue God emene tau aatu etaimim; ekaai, me emonnaa tau sio, me emene kaai, me aue epasu, me aue ekao velu kasina. Llo am tautau lao ta katoa, aue God emene tau aatu nongina am tautaula.”
39  Mat 15:14.Iesu ghe kiukiuaala kateae kiukiu niaimatoonga, “Teva mata salusalu karika erooroo tani katulaa mene teva mata salusalu; marova egheelei, aue lalu katuu velu sio tale liu eteva. 40  Mat 10:24-25.Tau ngai ghaa alomasaanga ateva karika namuu ia ta kapuna tau ngai aapasunga ngateva. Nau ange kila akapala voto, aue enongina kapuna tau ngai aapasunga ngateva.
41 “Vaalua me utaatara nonga vongovongo ta matana kapum ateva, me karika utaatara paka palanga ateva ta matam? 42 Vaalua me ualoanna tani ue ta kapum ateva va, ‘Kapughu, aghaaloanna tani ghaa velu tuku vongovongo ateva ta matam,’ me io karika urooroo tani tara paka palanga ateva ta matam? Usimaghalue io, ughaa velu mua paka palanga ateva ta matam, me utaatara amasina tani ghaa velu tuku vongovongo ateva ta matana kapum ateva.
Ai eteae me uene
(Mat 7:17-20; 12:34-35)
43 “Masi ai eteae karika ekuukuneaa sesa ue ngai, tee sesa ai eteae karika ekuukuneaa masi ue ngai. 44 Isaa akapa ai la taatara kila tale ueira la kuukuneaa. Karika am ghaaghaa ue ngai tale uasa karasa atikirighi, me ue uasa tale ai rorroana ateae. 45 Masi taumattu ngateva eaapasunga masi voto tale masi urunguitanina ateva, me sesa taumattu ngateva, sesa voto eghooa tale llo sesa etokatoka tale urunguitanina ateva. Sesa voto taumattu ngateva egheelei, etokatoka tale urunguitanina ateva, eaapasunga nau eteva eaaippooaa.”
Tau ngalomasaanga ateva me alo kapakapa ateva lalu ghe atulula ale alua
(Mat 7:24-27)
46  Mat 7:21.Iesu ghe mene auliaa tee lao sio va, “Vaalua me am aseaseaghi va, ‘Vau eteva,’ me karika am gheelei nongina aghaauliaa? 47 Aue aghapasunga va saa taumattu ia lo ateva emaemae etaghi, me enongonongo inangarighi, me eaimulusi tee. 48 Ia nongina lo ateva taumattu ghe kai liu siola, me ghe atulula alena ateva epona tale atu. Nau eteva ateo ateae ghe ghoala, me ghe akala poila ale ateva, karika poi ghe aisiisiaala, poli ghe atulu ekorokoronganaailiiela. 49 Me lo ateva taumattu enongonongo inangarighi, me karika egheelei, ia nongina lo ateva taumattu ghe atulula alena ateva tale kosa karika korokorongana. Me nau eteva ateo ateae ghe ghoala, me ghe akalala ale ateva, ale ateva ghe katuula, me ghe akalainiela.”

6:1: Diut 23:25.

6:2: Jon 5:10.

6:3: 1 Sam 21:1-6.

6:4: Lev 24:5-9.

6:21: Aotu 7:16-17; Sams 126:5-6; Ais 61:3.

6:22: Jon 15:19; 16:2; 1 Pita 4:14.

6:31: Mat 7:12.

6:37: Mat 6:14.

6:38: Mak 4:24.

6:39: Mat 15:14.

6:40: Mat 10:24-25.

6:46: Mat 7:21.