6
Vaalua tani aiparruuii
Mat 23:5.“Am tani nanna ngamasina nau eteva am anna tani apasunga masi uunguaaimim ta mataira taumattu ngatoa va la tara. Arova am gheeghelei evalua o, karika aue am ghaa aipolipoli ta Tamaimim ateva etokatoka epona liu.
“Liuna avalua o me nau eteva angu tautau lao voto ta lo atoa karika righi peiira, urau mene ghelei nongina usimaghalua atoa, la saasama me la gheeghelei tale ale nivelu eitauaa me tale salana, va la taraila me la asaesae arariira. Aghaaulia ngakoronna etaimim va, ila o taumattu ngatoa angila ghe ghaala arau aipoliira. Me io, nau eteva uparruu lo ateva karika righi peina, ugheelei eisulia.* Tale inangari nge Grik, urau mene ghelei va nimam uaise atelange ekila va sa ateva nimam muenna atelange egheeleia. Unem niaiparruuii unim ghelei eisulia, Tamam ateva etaatara voto ugheelei eisulia, me ia aue etau aatu aipolipoli etam.”
Nilooloo sae
(Luk 11:2-4)
Mat 23:5; Luk 18:10-14.“Me nau am aloanna tani looloo sae, am rau mene ghelei nongina usimaghalua atoa. La ghaloannaaili tani looloo sae tale ale nivelu eitaua ngatoa me tale aighoughou tale salana va taumattu ngatoa la taraila. Aghaaulia ngakoronna etaimim va, ila o taumattu ngatoa angila ghe ghaala arau aipoliira. Me io, nau eteva ualoanna tani looloo sae, ukupi sso tale alem atiulu, me ukavati atamana ateae me io nonga ulooloo sae ta Tamam, me Tamam etaatara llo ugheeghelei eisulia aue etau aatu aipolim. 1 Ki 18:26-29.Me nau eteva am looloo sae, am rau mene auliaa oroieili inangari karika malloeana nongina tau ngeleka atoa. La annaa va arova la auliaa oroieili inangari aue kapuira goto atoa la nongola. Mat 6:32.Am rau mene usi gheegheleiaaira, poli Tamaimim ateva ekilakila akasina llo voto am aloanna me am nim aaimuli tani kolomia. Liuna avalua o me am looloo sae avalue toko va:
“ ‘Tamaimami epona liu
usausiemami tani oneoneaa ararim ateae va manga ia,
10  Luk 22:42.ami aloanna va ararimangalim ateva emae,
me tale kosa ateva oia ami ghelei aloannaam
nongina epona liu.
11 Utau roorooaa mae aneimami inana tale lo ateva oia nau.
12  Mat 6:14-15; 18:21-35.Ukkaluaa gheeleiaamami sesa,
nongina ami kakkaluaa lo atoa gheeleiaaira sesa etaimami.
13  Luk 22:40; Jms 1:13; Jon 17:15; 2 Tes 3:3; 2 Tim 4:18.Urau mene tau veluemami va ami lao tale nitootoonga,
me uakekkeliemami tale sesa taumattu ngateva.’ Kasina uru ngai laghe pitila, laghe mene uela va, ta poli ararimangali, sarasarakana me nitau sae isaa etam nau ekapa atoa, koronna.
14  Mak 11:25-26.Poli arova am kkaluaa kaluira ssavoto lo atoa la gheelei teeiem, aue Tamaimim epona liu aue ekkaluaa kaluimim tana ssavoto. 15 Me arova am tam kkaluaa kaluira ssavoto taumattu ngatoa, aue Tamaimim ateva karika aue ekkaluaa kaluimim tana ssavoto.”
Ninae
16  Ais 58:5-9.“Nau angam naela, am rau mene ghelei taataraimim va esesaaili nongina usimaghalua atoa la gheeghelei. Nau la naenae, la ghaloanna va taumattu ngatoa la kilaila, liuna avalua o me karika la gheelei eraarangisanaila. Aghaaulia ngakoronna etaimim, ila o taumattu ngatoa angila ghe ghaala arau aipoliira. 17 Me io, nau unaenae usile urum ateva me upora matam 18 me karika aue taumattu ngatoa la tara kilaio va unaenae, ta Tamam ateva etaatara voto ita tam taatara eaaisulia, ie nonga aue ekila, me etau aatu aipolim.”
Uunguaa nighaa aitauaa ghinna
(Luk 12:33-34)
19  Jms 5:1-3.“Am rau mene ghaa aitauaa peiimim tale kosa ateva oia. Aue ane ateva enama ghinna me tee aue erroso me tau niainao atoa tee aue la rruti ale me la ainao. 20  Mat 19:21; Luk 18:22.Ta am atoka aitauaa peiimim epona liu, me aue karika ane ateva enama me tee karika aue erroso, me tau niainao atoa karika aue la rruti ale me la ainao. 21 Ta poli voto ateva peim etokatoka etana, aue urunguitanim tee ateva etoka etana.
Matam — lam tale vilikim
(Luk 11:34-36)
22 “Matam alua mallanga ilalua tale vilikim. Arova matam va masina, vilikim akapaaili aue epasu tale mallanga ateva. 23 Me arova matam va sesa, aue vilikim akapaaili aue saurrom. Liuna avalua o me arova mallanga ateva etam va saurorromiena ia, aue saurrom ateva enamungaili.
Karika urooroo tani uungu ta ghalua vau
(Luk 16:13)
24 “Karika teva taumattu erooroo tani uunguu ta ghalua vau, ta aue tani ssa tee kateva me aue emasiaa kateva, me aue enongo usilaa kateva me eliu vilina ta mene kateva. Karika urooroo tani uungu ta God me viliki veu.
Urau mene ghelei nannaam va esio euu
(Luk 12:22-34)
25  Plp 4:6; 1 Tim 6:6-8; 1 Pita 5:7.“Liuna avalua o me aghaauliaa etaimim va, am rau mene annangaili maamauluaaimim va sa ateva aue am namaia, me am ropia, me am rau mene annangaili vilikiimim va sa ateva am asaeaa. Karika am kilakila va maulue ateva namuu ia ta matane God, me inana isaa euu, me vilikiimim isaa epona, me aiaasae isaa euu? 26  Mat 10:29-31; Luk 12:6-7.Am tara ghila atoa la looloo. Karika la pasapasa utana me karika la mukemuke atoka, ta Tamaimim ateva epona liu eangiinginila. Karika am kilakila va Tamaimim ateva, nannaane etaimim elaulau aitaraane tale ghila atoa? 27 Me arova utoka annaa nonga sa ateva aue elutu tale maamauluaam, isaa o voto aue etau aatu maulue me umene toka tau lao?
28 “Vaalua me am annangaili aiaasae? Am tara palaoa ngatoa la piipinosa, karika la uungu me karika la gheeghelei kalioira. 29  1 Ki 10:4-7; 2 Kro 9:3-6.Aghaauliaa etaimim va molumoluaane Solomon masinaaili, me karika ta palaoa ngatoa, la laulau molumoluaane Solomon. 30 God eaamolumolu evalua o rarrasa atoa, la piipinosa ghaine, me nimanaa la taula sae tale kura ateae. Am rooroo tani aikaaiaa va aue eaamolumolu evalueiem tee o, uneimim niaikaaiaa ghaunaaili. 31 Liuna avalua o me am rau mene annangaili va, ‘Sa ateva aue ami namaia?’ me ‘Sa ateva aue ami ropia?’ me ‘Aue ami asae sa ateva?’ 32  Mat 6:8.Tau ngeleka atoa la iilou paepae isaa o voto, Tamaimim ateva epona liu ekilakila isaa o voto am tuutukuna etana. 33  1 Ki 3:11-14; Sams 37:4, 25; Rom 14:17.Mata ngemua ateva voto am gheleia, am pae mua ararimangalina ateva God me gheegheleiaane ghulughuluena tale maamauluaaimim, me ia aue etau aatu isaa o voto etaimim. 34 Liuna avalua o me am rau mene annaa nimanaa, poli maamaataniaa nimanaa epei nimanaa. Me kateva kateva nau, rooroona ia tale maate.

6:1: Mat 23:5.

*6:3: Tale inangari nge Grik, urau mene ghelei va nimam uaise atelange ekila va sa ateva nimam muenna atelange egheeleia.

6:5: Mat 23:5; Luk 18:10-14.

6:7: 1 Ki 18:26-29.

6:8: Mat 6:32.

6:10: Luk 22:42.

6:12: Mat 6:14-15; 18:21-35.

6:13: Luk 22:40; Jms 1:13; Jon 17:15; 2 Tes 3:3; 2 Tim 4:18.

6:13: Kasina uru ngai laghe pitila, laghe mene uela va, ta poli ararimangali, sarasarakana me nitau sae isaa etam nau ekapa atoa, koronna.

6:14: Mak 11:25-26.

6:16: Ais 58:5-9.

6:19: Jms 5:1-3.

6:20: Mat 19:21; Luk 18:22.

6:25: Plp 4:6; 1 Tim 6:6-8; 1 Pita 5:7.

6:26: Mat 10:29-31; Luk 12:6-7.

6:29: 1 Ki 10:4-7; 2 Kro 9:3-6.

6:32: Mat 6:8.

6:33: 1 Ki 3:11-14; Sams 37:4, 25; Rom 14:17.