5
Iesu ghe aippooaa tale motouru
Nau eteva Iesu ghe tarala taumattu ngatoa laghe oroieili ila, ghe saela tale motouru eteva, me ghe toka siola, me kapuna disaepolo atoa laghe mae sio etana. Me ghe tiuaala tani apasunga etaira va,
Niarangise
(Luk 6:20-23)
Ais 57:15.“Aue emasinaaili ta lo atoa la kilakila va masi uunguaane ateva God karika ia etaira me la aloannaaili tani ghaaia,
ta ararimangali ngepona liu eteva aue anueira ia.
Ais 61:2-3; Aotu 7:17.Aue emasinaaili ta lo atoa la ghaalousiusi,
ta God aue airuui ngalo ia ta ngetaira.
Sams 37:11.Aue emasinaaili ta lo atoa la siosioaa nannaaira,
poli kosa akapa ateva aue kaluira ia.
Ais 55:1-2.Aue emasinaaili ta lo atoa la ghaaloannaaili ghulughuluena, nonginaaili lo ateva emaamaloo ealoannaaili tani namanama, me ekaakangngata tani ropi,
ta God aue eghelei eroorooaa aloannaaira.
Aue emasinaaili ta lo atoa la aalousiusi tee mene katoa,
ta God aue ealousiusi teeila.
Aue emasinaaili ta lo atoa urunguitaniira raarangisana,
ta aue la tara God.
Aue emasinaaili ta lo atoa la ghaalokoi luei,
ta God aue easela va natuna ila God.
10  1 Pita 3:14.Aue emasinaaili ta lo atoa la ghaaghaa mmarikana mausi masi gheegheleiaaira,
ta ararimangali ngepona liu eteva aue anueira ia.
11  1 Pita 4:14.“Aue emasinaaili etaimim arova taumattu ngatoa la pilosiem, me la ghelei saasakiaa teeiem, me la ghaikameaa teeiem, poli ararighi eteae. 12  2 Kro 36:16; Apos 7:52.Voto sesa laghe tani gheeghelei tee propete atoa emua arau, isaa oia la mene gheeghelei teeiem. Am masimasi etingina, ta aipoliimim namungaili isaa epona liu.
Uela me mallanga ateva
(Mak 9:50; Luk 14:34-35)
13 “Am uela am tale kosa ateva oia, me arova namina ateva uela ateva ekapa, o vaalua aue ita mene gheleia me emene tue namina? Ta ia o ange kapala maamasikaniaane. Taumattu ngatoa aue la nim sau velua me la sakieinia tale kosa ateva.
14  Jon 8:12; 9:5.“Am mallanga am tale kosa ateva. Masaliki taatara ateae etokatoka epona tale motouru, karika erooroo tani aisulia. 15  Mak 4:21; Luk 8:16; 11:33.Me tee taumattu ngatoa karika la ghaarokoti kuraaira lam ateae va la ghaatoka pakeainia tale keru. Ta la ghaatokaie sae tale aitiitinginane, ta etautau lao mallanga tale taumattu ngatoa tale ale ateva. 16  Ips 5:8-9; 1 Pita 2:12.Ia avalua o me, am apasunga mallangiimim tale taumattu ngatoa, me aue la tara masi gheeleiaaimim, me aue la tau sae ararina ateae Tamaimim epona liu.
Inangarina nipaopao God
17  Rom 3:31.“Am rau mene annaa va aghe mae sio tani ghaa velu inangari nipaopao me inangariira propete atoa. Karika! Aghe tam mae sio tani ghaa velu, ta aghe mae sio tani ghelei eroorooa. 18  Luk 16:17; 21:33.Aghaaulia ngakoronna etaimim va elomarase me kosa ateva oia aue ekapa, me aue karika teva mata nginangari ghaunaaili tale inangari nipaopao aue ekapa, karika, lomosina ta llo God ghe auliaala tale inangari nipaopao etani lutu ekapa. 19  Jms 2:10.Arova see ia taumattu ngateva etam aimulisi tee tuku kateva tale inangari nipaopao me eapasunga ta mene katoa tana taumattu tani tam aimulisi tee, karika aue enamuu tale ararimangali ngepona liu eteva, me lo ateva eaimulisi tee, ia ararina ateae aue enamuu tale ararimangali ngepona liu eteva. 20 Aghaauliaa etaimim va, arova gheegheleiaaimim ghulughuluena etam lau masi gheegheleiaaira Paresi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, karika aue am sso tale ararimangali ngepona liu eteva.
Salana tani ghelei eghulughuluena inangari
21  Eks 20:13; Diut 5:17.“Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala ta lo atoa emua arau va, ‘Am rau mene aiuvi emate. Me arova lo ateva eaiuvii emate aue elaa ghaisakei.’ 22  1 Jon 3:15.Me aghi aghaauliaa etaimim va, lo ateva esessaia ta nengane ateva, aue eaisakei, me see eue ta nengane va, ‘Alo kapakapa ateva,’ aue elaa ghaisakei ta kansolo atoa, me lo ateva eue ta nengane va, ‘Tau veevee ateva!’ aue kuraa ateae eataia eGehenna.
23  Mak 11:25.“Liuna avalua o me arova angu maemaeaa kalum aighelei masi aiaavusuvusuena, me uannaa lao mua kapum ateva ghe annaa va ughe ghelei saasakiaala etana, 24 uatoka sio mua kalum aighelei masi aiaavusuvusuena me ulaa taraia me amalu mene sama aitauaa, me auena umae ghelei masi aiaavusuvusuena sae ta God.
25 “Arova aissanim ateva ange laolao tani aulieinio ta tau ngai ghelei niaisakei eteva, ulaa tara parasia, me uauliaa etana va ualoanna va amalu kkaluaa llo voto amalu ghe gheleila karika masina, ta erau laa aulieinio ta tau ngai ghelei niaisakei eteva va elaa tauo ta polisi eteva, va elaa ghatokaio sso tale ale mata voovoo. 26 Aghaaulia ngakoronna etam va karika aue ukupi ghoa tale ale mata voovoo lomosina ta utau ekapa lao viliki veu la ghase va utau lao.
Nilai sari
27  Eks 20:14; Diut 5:18.“Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala va, ‘Karika umene lai sari.’ 28 Me aghi aghaauliaa etaimim va, arova see ange tara ssaiila vause ateva me ange annaa saasakiaala etana, ia ange lai sari teeiela tale urunguitanina ateva. 29  Mat 18:9; Mak 9:47.Arova matam muenna ativilau eghaaghaaio lao tale ssavoto, uvaliki velua me usau velua. Emaamasina arova kateva nonga ia tuku voto tale vilikim evulla ia, me karika va isaa akapa vilikim elao eGehenna. 30  Mat 18:8; Mak 9:43.Me arova nimam muenna atelange ange gheleila va angu lao sio tale ssavoto, usai kotooia me usau velua. Emaamasina arova kateva nonga ia tuku voto tale vilikim evulla ia, me karika va isaa akapa vilikim elao eGehenna.
Niairatii tale taita me vause
(Mat 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18)
31  Diut 24:1-4; Mak 10:4.“Ngam ghe nongo vella va, ‘Arova taita ateva ange ratila vausenna ateva, eghelei tikirighi unna uru ngai tani apasunga va ange ratirati vause ateva me etau lao ta vause ateva.’ 32  1 Ko 7:10-11.Me aghi aghaauliaa etaimim va arova taita ateva enim rati vause ateva tale kasina ppae asease voto me karika tale uunguaa niailai salosaloaa see, ia o taita ateva egheelei vause ateva aue eaikune taita, me lo ateva taita emene lai ta vause ateva o ange lai sarila.
Inangari nialokoi
33  Diut 23:21; Lev 19:12; Nam 30:2.“Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala ta lo atoa emua arau va, ‘Am rau mene kamekame nau ngam gheleila inangari nialokoi, me nau ngam gheleila inangari nialokoi ta Vau palepale ateva, utani aimulisi tee llo uaauliaa.’ 34  Ais 66:1; Jms 5:12; Mat 23:22.Me aghi aghaauliaa etaimim, am rau mene auliaa sae inangari nialokoi, karika epona liu tee, poli aitokatokane ateva o God, 35  Sams 48:2; Ais 66:1.me tale kosa ateva oia, poli God eaatingina saoaa kkena etana, me am rau mene auliaa sae inangari nialokoi tee eJerusalem, ta kinatama masalikina ia Kingi eteva iaaili epona. 36 Urau mene auliaa inangari nialokoi tale urum ateva, ta karika urooroo tani ghelei katikirighi uu ngurum va eusousoana me evoovongiena. 37 Am nim ue va ‘ue’ o ‘karika’, me karika am mene auliaa sae inangari nialokoi. Llo am nim mene auliaa, kanna sesa taumattu ngateva.
Am rau mene ailiuaa voto sesa
(Luk 6:29-30)
38  Eks 21:24; Lev 24:20; Diut 19:21.“Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala va, ‘Arova ughelei saasakiaa matana taumattu ngateva, eroo tani ghelei saasakiaa tee matam, me arova utumari kotoo ngalungaluna, eroo tani tumari kotoo tee ngalungalum.’ 39 Me aghi aghaauliaa etaimim va am rau mene liu voto sesa ngila ghelei teeiemla, arova ngila posalala bbam muenna ativilau, umene kirio me la mene posala mene kativilau. 40 Arova taumattu ngateva ange laoainio sio tale niaisakei me eue tale niaisakei va upolia tale unem sioto ateva, masina utau tee lao aiaasae ngeleka ateva. 41 Me arova la ue etam va usunuki ghinna me ukasuaa tale kateva kilomita, masina usunuki me ukasuaa lao ta ghalua kilomita. 42 Utau lao voto tale lo ateva elooloo, me urau mene aroo tale taumattu eanna tani ghaa voto pei niliu auena.
Uailousiaa tau ngai ssateem atoa
(Luk 6:27-28, 32-36)
43  Lev 19:18.“Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala va, ‘Uaielousiaa taumattu ngateva kalakalangina ia etam me ussa tee aissateem ateva.’ 44  Eks 23:4-5; Luk 23:34; Apos 7:60; Rom 12:14, 20.Me aghi aghaauliaa etaimim va am ailousiaa aissaniimim atoa, me am looloo sae va God aue esausi lo atoa la gheelei saasakieinam. 45 Arova am ghelei evalua o, aue natuna am Tamaimim ateva etokatoka epona liu, ta ia egheeghelei sinaka esaesae tale taumattu sesa me masina, me egheeghelei vaoo ateva ekaakatuu tale ghulughuluena atoa me tale tam ghulughuluena atoa. 46 Arova am ailousiaa lo atoa la aailousieinam, saa aipolipoli aue am ghaa? Tau ngai ghaa takis atoa la gheelei evalua tee o. 47 Me arova am ue va, ‘Elue talaua,’ nonga ta kapuimim atoa, am nim gheelei nongina katoa la gheelei. Tau ngeleka tee atoa la gheelei evalua o! 48  Lev 19:2; Diut 18:13.Am ghulughuluenaaili nongina Tamaimim ateva epona liu ghulughuluenaaili ia.

5:3: Ais 57:15.

5:4: Ais 61:2-3; Aotu 7:17.

5:5: Sams 37:11.

5:6: Ais 55:1-2.

5:10: 1 Pita 3:14.

5:11: 1 Pita 4:14.

5:12: 2 Kro 36:16; Apos 7:52.

5:14: Jon 8:12; 9:5.

5:15: Mak 4:21; Luk 8:16; 11:33.

5:16: Ips 5:8-9; 1 Pita 2:12.

5:17: Rom 3:31.

5:18: Luk 16:17; 21:33.

5:19: Jms 2:10.

5:21: Eks 20:13; Diut 5:17.

5:22: 1 Jon 3:15.

5:23: Mak 11:25.

5:27: Eks 20:14; Diut 5:18.

5:29: Mat 18:9; Mak 9:47.

5:30: Mat 18:8; Mak 9:43.

5:31: Diut 24:1-4; Mak 10:4.

5:32: 1 Ko 7:10-11.

5:33: Diut 23:21; Lev 19:12; Nam 30:2.

5:34: Ais 66:1; Jms 5:12; Mat 23:22.

5:35: Sams 48:2; Ais 66:1.

5:38: Eks 21:24; Lev 24:20; Diut 19:21.

5:43: Lev 19:18.

5:44: Eks 23:4-5; Luk 23:34; Apos 7:60; Rom 12:14, 20.

5:48: Lev 19:2; Diut 18:13.