8
Vause atoa laghe kasukasu tee Iesu
Emulina, Iesu ghe lao sio tale mene kasina masaliki taatara me llo masaliki ghauna, tani ppooaa masi kiukiu tale ararimangalina ateva God. Kasangaulu ghalua (12) disaepolo laghe usiusia, Mat 27:55-56; Mak 15:40-41; Luk 23:49.me tee lo atoa vause Iesu ghe tiu vella raroai etoa me ghe ghaa vella isiki etoa etaira; Meri aMakdala ia, lo ateva vause ghaitu (7) raroai laghe kupi ghoala etana; Joana vausenna ia Kusa (Kusa ia namuu ia ta lo atoa laghe aaitaraa voto tale paa ngalena ateva Herot); Susana; me oroila mene katoa vause. Ila laghe saasausi Iesu me kapuna atoa tani tau lao peiira me viliki veu tani sausi niuungu.
Kiukiu niaimatoongana tale tau ngai pasa katu ue ngai eteva
(Mat 13:1-9; Mak 4:1-9)
Taumattu ngatoa laghe kasukasu tale masaliki taatara atoa tani mae tara Iesu. Nau laghe oroieili ila, me Iesu ghe auliaala kiukiu niaimatoongana ateae, ghe uela va, “Tau ngai pasa katu ue ngai eteva ghe kasula tani pasa katu ue ngai. Nau eteva ghe kaokaoaala katu ue ngai, kasina katu ue ngai ghe katuula tapaa salana, me laghe asala me ghila atoa laghe namala. Kasina ghe katuula tale voto ateva sakolo ia. Nau eteva ghe piipinosa, ghe mallela me ghe mmatela, ta poli euu atu ia, me karika righi manu. Kasina ghe katuu ssola elome tale uasa karasa atoa, me nau eteva laghe pinosa aitauaa teela uasa karasa atoa, uasa karasa atoa laghe kavili ematelala. Kasina ghe katuula tale masi kosa. Ghe pinosala me ghe kuneaala katu ue ngai ghe roola kateva ai (100), me ghe laula ooroiaa llo katu ue ngai ekasina ghe kaokaoaala.”
Nau eteva ghe ruula tani kiukiu, ghe sama anamuula me ghe uela va, “Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo.”
Mausina kiukiu niaimatoongana
(Mat 13:10-17; Mak 4:10-12)
Kapuna disaepolo atoa Iesu laghe kolomiela tale malloeanina kiukiu niaimatoongana ateae. 10 Ais 6:9-10.Iesu ghe uela va, “Alomasaanga tale voto eaaisulia tale ararimangalina ateva God, Tamaghi ghe tau aatu sio etaimim, me ta mene katoa aghaauliaa kiukiu niaimatoonga, poli,
“ ‘La taatara, me karika aue la tara kila;
la nongonongo me karika la aalomasaanga tee.’
Iesu ghe auliaala malloeanina kiukiu niaimatoongana ateae
(Mat 13:18-23; Mak 4:13-20)
11 “Malloeanina kiukiu niaimatoongana ateae ia avalua toko va: Katu ue ngai eaaimatoonga inangarina ateva God. 12 Llo ghe katuula etapaa salana eaaimatoonga lo atoa la nongonongo, vara me namu ngateva ta raroai etoa emaemae, me eghaaghaa velu inangari tale urunguitaniira. Liuna avalua o me karika aue la aikaaiaa me la saanga. 13 Llo tale voto ateva sakolo ia, aue la masimasi tani nongo inangarina God, me aikaaiaaira karika aluse, ta poli karika righi oaira. Nau nitootoonga emae, aue la katuu vulu God. 14 Llo katu ue ngai ghe katuu ssola elome tale uasa karasa eaaimatoonga lo atoa la nongonongo, me nau la tokatoka, la nannangaili asease voto atoa, me la aloanna tani tue peipeiena, me la aloanna tani ghaa voto aue eaamasimasi maamauluaaira, me isaa o voto aue ekavili ekatungila. Me karika aue la kuneaa righi uene. 15 Katu ue ngai tale masi kosa eaaimatoonga lo atoa masina nannaaira me urunguitaniira masina, la nongonongo aikaaiaa inangari, me la posoposo parasi tale inangarina ateva God me la kuukuneaa masi ue ngai.
Lam ateae tale aitiitinginane ateva
(Mak 4:21-25)
16 Mat 5:15; Luk 11:33.“Karika teva eaarokoti lam ateae me eaakou rungainia tale teva aiaku manu, me eaatoka pakeainia tale aisalo. Ta eaatokaie sae tale aitiitinginane ateva, me lo atoa la kupi sso tale ale ateva, aue la taatara etana. 17 Mat 10:26; Luk 12:2.Me karika righi voto eaaisulia va aue etam otu, me karika righi voto la aituttuia va aue etam otu, va taumattu ngakapa atoa karika aue la kila. 18 Mat 25:29; Luk 19:26.Lo ateva righi voto etana, God aue emene tau lao kasina etana; me lo ateva karika righi voto etana, voto eannaa va isaa etana, God aue eghaa velu etana.”
Iesu, kinna me nengane atoa
(Mat 12:46-50; Mak 3:31-35)
19 Vara me kinna Iesu me nengane atoa laghe mae sio tani tara Iesu, karika laghe roola tani lao akalakalangina ta Iesu, poli oroieili taumattu ngatoa. 20 Katoa laghe auliaala ta Iesu va, “Kinam me nengam atoa ila eleka, me la ghaloanna tani taraio.”
21 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Lo atoa la nongonongo inangarina ateva God me la gheelei uunguaane, ila kinaghi ila me nengaghi ila.”
Iesu ghe paola ttasi eteva me ghe lueila
(Mat 8:23-27; Mak 4:35-41)
22 Kateva nau Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe aikaaila tale paanaka ateva, me Iesu ghe uela va, “Ita lao tale pai kativilau tale ateo talia ngateae.” Vara me laghe tiu ghoala. 23 Nau eteva laghe oseose elaolao, Iesu ghe asekanue alokoila, me ghe llusula. Paka kuukuu ttasi eteva ghe lutu teeilala, me ang ghe aavuluu paanaka ateva, me laghe tokala tale paka nimoia.
24 Disaepolo atoa laghe angunila Iesu me laghe uela va, “Vau eteva, vau eteva, ngita raaraua!”
Iesu ghe tingina saela me ghe paola kuukuu eteva me paka kotoo atoa laghe aakope, me ttasi eteva ghe kapala, me luei eteva ghe asola. 25 Ghe kolomila kapuna disaepolo atoa va, “Vaalua karika righi aikaaiaaimim?”
Tale nimoia laghe soghiaala voto oia ghe lutula, me ngila ghe aaikolomieinila va, “Saa taumattu ia lo ateva oia? Esamasama tee ttasi eteva me kotoo atoa, me la nongonongo usilainia.”
Iesu ghe ghelei emasinala taumattu ngateva raroai etoa etana
(Mat 8:28-34; Mak 5:1-20)
26 Laghe ose lao sio tanganue aGerasa*aGerasa Kasina uru ngai laghe pitila, laghe ue va aGergesa, kasina laghe ue va aGadara. ngatoa, tale mene pai kativilau eGalilii. 27 Nau Iesu ghe tingina ssola elae, taita ateva, raroai etoa laghe tokatoka etana, tale masaliki taatara ateae, ghe ghoa mae tani sou Iesu. Oroi nau ang ghe lao sio ghe tam aasae righi ghinna, me ghe tam tokatoka tale teva ale ta ghe tokatoka tale liu niaikkaiaa. 28 Nau ghe tarala Iesu ghe aore anamungailiila, me ghe tturru siola ta liue kkena Iesu, me namungaili ta ghe samala me ghe uela va, “Sa ateva ualoannaia etaghi Iesu, Natuna io God iaaili Epona? Aghaaloanna va urau mene ghelei righi sesa etaghi!” 29 Poli Iesu ghe aulia ngasarasarakanala ta raroai etoa va la kupi vulu ghoa ia o taumattu ngateva. Oroiaata raroai etoa ngila ghe tokala etana, liuna avalua o me nau laghe iriiri poi nimane me kkena tale sene, me taumattu ngateva ghe aaitoiaa poia, ghe gheeghelei patepate sene, me raroai etoa laghe kookoueinie see tale voto karika righi taumattu etana.
30 Iesu ghe kolomiela va, “See ia ararim ateae?”
Ghe liula va, “Aghi Liijen,” ta oroi raroai etoa laghe tokatoka etana. 31 Me laghe aipoopolia ta Iesu va ghe rau mene suu vella lao tale liu eteva karika aioghioghi etana.
32 Oroieili mosu ghe tingina suesue see tale motouru. Raroai etoa laghe kookolomi esarasarakanaaili ta Iesu va etau vella me la laa kupi sso ta mosu etoa, me Iesu ghe tau vellala. 33 Nau eteva raroai etoa laghe kasu vulila taumattu ngateva oia, laghe kupila mosu etoa, me mosu etoa laghe aikarati velu siola tale voto ateva siosiona ia, me laghe aoso velu siola tale ateo talia ngateae, me ghe arropi ematelala.
34 Lo atoa laghe aaitaraa mosu, laghe tarala vaalua isaa o voto ghe lutula. Laghe iloula tani laa kkailaa tale masaliki taatara ateae, me mene kasina lutu masaliki kalakalangina. 35 Me taumattu ngatoa laghe lao sio tani tara isaa o voto ghe lutula. Nau eteva laghe mae sio ta Iesu, laghe tarala taumattu ngateva ia o raroai etoa laghe kasu vuliela, ghe tokatoka ta liue kkena Iesu, ghe molu etokala, me nannaane ang ghe masinala; me laghe matautula. 36 Lo atoa laghe tarala, laghe auliaala kiukiuna taumattu ngateva oia, raroai etoa etana, saa voto ghe lutula, me ghe masinala. 37 Isaa avalua o me taumattu tale masaliki eteae eGerasa me llo masaliki kalakalaa etana, laghe kolomila Iesu va ekasu, poli paka nimoia ateva ghe ghaailala. Iesu ghe aikaaila tale paanaka ateva, me laghe aimonomonosiaala tani kasu.
38 Taumattu ngateva raroai etoa laghe kasu vuliela, ghe aloannaaili tani usi Iesu. Iesu ghe sungi aaoghiela, me ghe uela etana va, 39 “Ukiri lao tanganuem, me ulaa ghauliaa saa voto God ghe gheleila etam.” Liuna avalua o, taumattu ngateva oia ghe lao sio tanganuena, me ghe kiukiuaala tale masaliki taatara ateae saa voto Iesu ghe gheleila etana.
Vause arighi matena ia me vause ateva isikina ia
(Mat 9:18-26; Mak 5:21-43)
40 Nau eteva Iesu ghe oghiaala, taumattu ngatoa laghe souela tale nimasimasi, poli ila akapa laghe aloanna tani taraia. 41 Taumattu ngateva ararina ateae ta Jaeras, namuu ia tale ale nivelu eitaua ngateva, ghe mae sio, me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu, poli ghe aloannaaili va Iesu ghe usia, me lalu ghe lao tanganuena, 42 poli kateva nonga ia natuna aliki vause ateva, anna ninamanama erooroo kasangaulu ghaluae (12), me ang ghe aainasiaa tani mate.
Nau eteva Iesu ang ghe laolao, taumattu ngatoa laghe tomtomua. 43 Me vause ateva rae ateva ghe iiloueinia ghe roola kasangaulu ghaluae (12) ninamanama, ie tee elome ta taumattu ngatoa. Ghe rungiaala unna viliki veu tani ghaa niaisausi,Kasina uru ngai laghe pitila, karika laghe uela va Ghe rungiaala unna viliki veu tani ghaa niaisausi. me karika teva ghe roola tani ghelei emasinaia. 44 Ghe keola emuli ta Iesu, me ghe posola euu tale sama unna aiaasae ateva Iesu, me katengaata nonga ta rae ateva ghe ruula tani ilou.
45 Iesu ghe kolomila va, “See etulieghila?”
Nau eteva laghe uela va karika poi teva ghe tuliela, Pita ghe uela va, “Vau eteva, taumattu ngatoa oroieili ila, me la aikerreii tani atu etam.”
46 Me karika ta Iesu ghe mene uela va, “Kateva etulieghila; aghateateaala va kasina tani sarasarakana ange kasula etaghi.”
47 Me vause ateva, ghe kilala va karika ghe roola tani aisulia, ghe moiela, me ghe lao sio tani suuiaa ta liue kkena Iesu. Ta mata taumattu ngatoa, ghe auliaala mausi saa, me ghe tulila Iesu, me vaalua arovaeaata nonga ta ghe masinala. 48 Luk 7:50.Iesu ghe uela ta vause ateva va, “Natughu, tale unem niaikaaiaa etaghi angu masinala. Kasula tale luei.”
49 Nau eteva Iesu ghe aippooaa, me taumattu ngateva ghe kasula tanganuena Jaeras, ia o namuu ia tale ale nivelu eitaua ngateva, ghe rekatala. Ghe uela va, “Natum vause arighi ange matela. Urou mene ghelei va emene aanasa ta tisa ngateva.”
50 Iesu ghe nongola, me ghe uela ta Jaeras va, “Urou mene matautu; unim aikaaiaa, me aue emasina.”
51 Nau eteva ghe rekatala tanganuena Jaeras, ghe tam aloannala righi taumattu tani usie sso elo ale, ta Pita nonga me Jeimis, Jon, me tamane me kinna aliki vause arighi, ila nonga laghe ssola. 52 Taumattu ngatoa laghe ngangngala, me laghe aalousiusi teeia. Iesu ghe uela va, “Angenna ngam ngalala. Aliki vause arighi karika ematela, ta enim aseasekanua.”
53 Laghe kangainiela, ta laghe kilakila va aliki vause ateva matena ia. 54 Iesu ghe kune siola nimane atelange, me ghe uela va, “Aliki erighi, totula!” 55 Aliki vause arighi ghe sakesakela, me arovaeaata ta ghe laa sio totu, me ghe tingina saela. Me Iesu ghe uela etaira va la tau lao righi inana, me enama. 56 Tamane me kinna lalu ghe soghiaala tani tara, me Iesu ghe aulia ngakorokoronganala etairarua va lalu rou mene auliaa ta righi taumattu isaa o voto ghe lutula.

8:2: Mat 27:55-56; Mak 15:40-41; Luk 23:49.

8:10: Ais 6:9-10.

8:16: Mat 5:15; Luk 11:33.

8:17: Mat 10:26; Luk 12:2.

8:18: Mat 25:29; Luk 19:26.

*8:26: aGerasa Kasina uru ngai laghe pitila, laghe ue va aGergesa, kasina laghe ue va aGadara.

8:43: Kasina uru ngai laghe pitila, karika laghe uela va Ghe rungiaala unna viliki veu tani ghaa niaisausi.

8:48: Luk 7:50.