19
Iesu me Sakies
Iesu ghe ssola eJeriko, me ang ghe mene aainasiaa tani kasu. Kateva taumattu ghe tokatoka okae, ararina ateae ta Sakies, namuu ia ta lo atoa uunguaaira tani ghaa takis, me tue peipeiena ia. Ghe aloanna tani tara va Iesu saa taumattu ia, me karika ghe rooroo, ta poli tukunaaili ia, me oroieili taumattu ngatoa. Liuna avalua o me ghe ilou emuemuela me ghe saela ai eteae ta ghe kilakila va Iesu aue ghe mae avalua o.
Nau Iesu ghe rekatala tale ia o ai eteae, ghe taatara saela, me ghe uela va, “Sakies, kkure parasi sio mae, ta ghaine atani laa toka teeio tanganuem.” Gharavaea nonga ta ghe kkure siola, me ghe masimasieiliila me ghe kolola Iesu va lalu lao tanganuena.
Luk 15:2.Nau taumattu ngatoa laghe tara avaluela o, laghe tiuaala tani auliulieinia tani uue va Iesu ange lao sio tani toka tee tau ssavoto ateva.
Eks 22:1; Nam 5:6-7.Sakies ghe tingina saela me ghe uela ta Iesu va, “Vau eteva, aue ataula kasina peighi ta lo atoa karika righi peiira. Me arova aghe kamekame me aghe ghaaghaa peiira taumattu ngatoa, aue aliu ghaatiaata.”
Apos 16:31; Luk 13:16.Iesu ghe uela etana va, “God ange asaangila taumattu tale lo ateva oia ale, poli ia tee taumattu ngateva oia, tuvuna ia Abraham. 10 Luk 15:4; Jon 3:17; 1 Tim 1:15.Poli Natuna ateva Taumattu ngateva ghe sio mae tani pae me asaangi taumattu ghe rauela.”
Kiukiu niaimatoongana tale
10 tau ngai nongonongo anna
(Mat 25:14-30)
11 Nau eteva laghe nongonongo isaa o inangari Iesu ghe aauliaa, me ghe mene tiuaala tani auliaa kateae kiukiu niaimatoongana, ta poli ang ghe reerekata eJerusalem, me taumattu ngatoa laghe annaa va Iesu aue ekingi tale ia arau o nau eteva. 12 Ghe uela va, “Kateva namuu ghe lao sio tale patunganue namuu masau tani ghaa ninamuu va ekingi, me auena emene kiri mae. 13 Ghe kolola kasangaulu (10) kapuna tau ngai nongonongo anna me ghe tau lao sio kativilau gol koen*gol koen Tale inangari nge Grik, mina. Kateva mina eroorooaa aipolipoli ta kotolu ulana. ta kateva kateva etaira. Me auena ghe kasu, ghe uela etaira va, ‘Am uungu tani mene saoaa mene righi lomose ta amene kiri mae.’
14 “Taumattu ngatoa tale masalikina ateae karika laghe masimasieiniela, me laghe suula kasina etaira tani laa auliaa va, ‘Karika ami aaloanna va ierai enamuu etaimami.’
15 “Me karika, ta ghe ghaala ninamu ngateae va ekingi, me ghe kiri lao sio tanganuena. Ghe kolola kapuna tau ngai nongonongo anna kasangaulu me tani tara va ngila ghe uunguaala mene righi viliki veu tani saoaa tale llo laghe ghaa akasinala o karika.
16 “Aitiutiu eteva ghe lao sio me ghe uela va, ‘Namu ngateva, unem gol koen ativilau, aghe uunguaala me aghe mene ghaala kasangauluvilau.’
17 Luk 16:10.“Vauna ateva ghe liula va, ‘Masi uunguaam, poli ughe ghelei emasinala tale pisike niuungu, aue uaitaraa kasangauluae masaliki taatara.’
18 “Aiaaghalua ateva ghe lao sio me ghe uela va, ‘Namu ngateva, unem gol koen ativilau, aghe uungula me aghe mene gheleila ghalimavilau.’
19 “Me ghe uela etana va, ‘Me io, aue uaitaraa ghalimae masaliki taatara.’
20 “Mene kateva kapuna tau ngai nongonongo anna ghe lao sio me ghe uela va, ‘Unem gol koen ativilau toko. Aghe suumi elokoiela tale tuku tapiri kalio ateva. 21 Aghe matautainiola ta io karika masi taumattu io, unim ghaaghaa voto karika kalum, me unim mukemuke voto karika ughe pasala.’
22 “Namu ngateva ghe liula me ghe uela etana va, ‘Aue uaisakei tale isaa o inangari uaauliaa, io sesa tau ngai nongonongo anna io. Ughe kilakila va aghi karika masi taumattu ieghi, anim ghaaghaa voto karika kalughu, me anim mukemuke voto karika aghe pasala. 23 Vaalua me karika ughe alokoi ssola uneghi viliki veu tale ale aialokoi viliki veu eteva? Me nau eteva ngaghe kiriaa mae sio aue aghele ghaa tee llo laghe saoaa saela tee me llo aghe tau aatu.’
24 “Me ghe auliaala ta lo atoa laghe tiitingina akalakalaa va, ‘Am ghaa vella unna gol koen ativilau, me am taue lao ta lo ateva ghe ghaala kasangauluvilau gol koen.’
25 “Laghe uela va, ‘Namu ngateva, ia ang ghe ghaala kasangauluvilau!’
26 Mat 13:12; Luk 8:18.“Me ghe liula me ghe uela va, ‘Aghaauliaa etaimim va lo ateva euungu aanasa tale voto laghe taula aue la mene saoaa mene kasina, me lo ateva karika euunguaa voto laghe taula etana aue la ghaa velu saa voto isaa etana. 27 Me isaa o taumattu karika laghe aloanna va aghi akapuira kingi, am ghaaila mae me am uvi ematela emua ta ngetaghi.’ ”
Iesu ang ghe aakalakalaa eJerusalem
(Mat 21:1-11; Mak 11:1-11; Jon 12:12-19)
28 Nau eteva Iesu ghe ruula tani auliaa llo oia, me ghe kasu emuemuela tani sae eJerusalem. 29 Nau eteva ang ghe aakalakalaa tale masaliki elua eBetpeis me eBetani tale motouru eteva la kolokolo va Oliv, ghe sungila disaepolo alua, 30 me ghe uela etairarua va, “Amalu lao tale ia o masaliki eteae. Me nau amalu kupi sso tale masaliki eteae, aue amalu tara atingina natu donki eteva iriiri etingina ia, karika teva taumattu ghe sae toka ta ngetana me ghe iloueinia. Amalu pulakaia, me amalu maeainia oia. 31 Marova teva ekolomiemalua va, ‘Vaalua me amalu puupulakaia?’ amalu ue etana va, ‘Vau eteva eaaloannaia.’ ”
32 Nau lalu ghe lao sio, lalu ghe tarala va llo Iesu ghe auliaala, ghe koronnala. 33 Nau lalu ghe puupulakaia, tau kiena ghe kolomilaluela va, “Vaalua me amalu puupulaka natu donki eteva?”
34 Lalu ghe liula me lalu ghe uela va, “Vau eteva eaaloannaia.”
35 Lalu ghe laoainie sio ta Iesu, me lalu ghe pulela uneirarua aiaasae ngeleka epona tale ghaata kkena ateva, me laghe sausila Iesu tani sae toka sae etana. 36 Nau eteva Iesu ghe iilou elaolao, taumattu ngatoa laghe aalokoi aiaasae ngeleka tapaa salana.
37 Nau eteva ang ghe aakalakalaa tale voto ateva nongina salana atikirighi ghe laa siosio tale motouru eteva eOliv, ila akapaaili lo atoa laghe usiusi Iesu laghe tiuaala tani masimasieili. Laghe kikkinari enamungaili tani kkauaa sae God, ta poli laghe annaa isaa o mirikol laghe tarala Iesu ghe gheleila.
38 Sams 118:26; Luk 2:14.“Aue God eghelei emasina ta kingi eteva emaemae tale ararina ateae Vau ngepona ateva!”
“Luei etoka epona liu, me ita tau sae ararina ateae God iaaili epona!”
39 Katoa elome tale ila o taumattu ngatoa Paresi ila laghe ue ta Iesu va, “Tisa, pao rungaala kapum disaepolo atoa!”
40 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Aghaauliaa etaimim va, marova la matua atoka, aue atu etoa la sama anamungaili tani tau sae ararighi eteae.”
41 Nau eteva ang ghe aakalakalaa me ghe taatara siola eJerusalem, ghe alousiusi teeiela. 42 Me ghe uela va, “Jerusalem, ghaine tale nau eteva oia aghaloanna va arova ughele kila sa ateva ghele gheleio me ughele toka tale luei. Me karika, ta isaa o voto eaaisulia etam, me karika urooroo tani tara kila. 43 Nau too emaemae aue tau ngai ssateem atoa, aue la atulu aivativati eteva, me la talieinio, me la toka rungainio tale pai ekapa. 44 Luk 21:6.Aue la tturungio, io me taumattu ngatoa la tokatoka elome etam. Karika aue la rati etoka tiulu atu va aue emene toka saoaa ta mene tiulu, ta poli karika ughe kilala nau eteva God ghe mae sio tani sausio.”
Iesu elome tale ale manga ateva
(Mat 21:12-17; Mak 11:15-19; Jon 2:13-22)
45 Iesu ghe ssola tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva, me ghe ameti velu ghoala lo atoa laghe aaitauaa me laghe aaipoliaa elome. 46 Ais 56:7; Jer 7:11.Me ghe uela etaira va, “Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Aleghi eteva aue eale ailooloo sae ia,’ me ngam gheleiela va ‘aleira ale niaisulia ia tau niainao atoa.’ ”
47 Luk 21:37.Nau ekapa atoa ghe aapasunga asease voto tale ale manga. Namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao, me lo atoa laghe muemueaa taumattu ngatoa, laghe paepae salana tani uvi emate Iesu. 48 Me karika laghe rooroo, poli taumattu ngatoa laghe aloannaaili tani nongo Iesu.

19:7: Luk 15:2.

19:8: Eks 22:1; Nam 5:6-7.

19:9: Apos 16:31; Luk 13:16.

19:10: Luk 15:4; Jon 3:17; 1 Tim 1:15.

*19:13: gol koen Tale inangari nge Grik, mina. Kateva mina eroorooaa aipolipoli ta kotolu ulana.

19:17: Luk 16:10.

19:26: Mat 13:12; Luk 8:18.

19:38: Sams 118:26; Luk 2:14.

19:44: Luk 21:6.

19:46: Ais 56:7; Jer 7:11.

19:47: Luk 21:37.