7
Aikaaiaane kapuira namu ngateva
tau ngai uvii etoa
(Mat 8:5-12; Jon 4:43-54)
Nau eteva Iesu ghe ruula tani auliaa isaa o voto ta nongonongoaa taumattu ngatoa, me ghe ssola eKapenium. Kateva namuu ghe aaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii, kapuna tau ngai nongonongo anna ateva ghe isikila, me ghe aailousiangailiia, me ang ghe aainasiaa tani mate. Namu ngateva ta tau ngai uvii etoa ghe nongola va Iesu ang ghe rekatala, me ghe suula namuu ta aJiu etoa, tani laa koloa va emae ghelei emasina kapuna tau ngai nongonongo anna ateva. Nau laghe lao sio ta Iesu laghe aipoopoliangaili tani kolo Iesu, me laghe ue va, “Utani sausia, poli eailousiangailiita aJiu etoa, me ghe sausitala tani atulu aleita ale nivelu eitaua ngateva.” Liuna avalua o me Iesu ghe usilala.
Ang ghe aakalakalaa tanganuena, me namu ngateva ta tau ngai uvii etoa ghe suula kapuna atoa tani laa ue etana va, “Vau eteva, urau mene nnaa. Karika masina ieghi va umae tanganueghi. Mausina avalua o me karika ataataraieghi va masi taumattu ieghi tani mae taraio. Anim anna va uppooaa teva tuku inangari, me aue kapughu tau ngai nongonongo anna ateva emasina. Aghi tee auungu ta namu ngatoa, me aghaaitoiaa katoa tani tau ngai uvii. Arova aue ta kateva va, ‘Lao sio,’ aue elao, va aue va, ‘Mae sio,’ aue emae, me arova aghele ue ta kapughu tau ngai nongonongo anna ateva va, ‘Gheleila llo toko,’ egheelei.”
Iesu ghe soghieiniela nau ghe nongoala. Ghe kiriela, me ghe taatara lao sio ta taumattu ngatoa laghe aaimuli teeia, me ghe uela va, “Aghaauliaa etaimim va ia oia ase niaikaaia ngateva namuu ia, karika aghe tara poia eIsraeli.” 10 Me taumattu ngatoa ghe sungilala, laghe oghi lao sio elo ale, me laghe tarala tau ngai nongonongo anna ateva, ta ang ghe masinala.
Iesu ghe totula natuna aliki taita ateva vause raue vulu eteva
11 Kasina nau ghe lange sio, me Iesu ghe lao sio tale masaliki eteae eNain. Kapuna disaepolo atoa me tana taumattu ngatoa laghe usiela tani lao. 12 Nau ang ghe reerekata tale namu ngateae atamana tale ia o masaliki eteae, me ngeila ghe sausau emae ghooa taumattu ngateva matena ia. Vause ateva raue vulu ia, ie nonga o natuna ateva ghe matela. Me oroieili taumattu tale ia o masaliki eteae laghe usiusi kinna. 13 Nau Vau eteva ghe taraiela, urunguitanina ateva ghe alousiusi teeiela, me ghe uela etana va, “Urou mene ngala.”
14 Ghe lao sio tale aisalo ateae laghe sausaua etana, me ghe posoala, me lo atoa laghe sausaua laghe matua atinginala. Me ghe uela va, “Taita ateva, aghaauliaa etam va totula!” 15 1 Ki 17:23; 2 Ki 4:36.Taumattu ngateva matena ia ghe totu etokala, me ghe tiuaala tani sama. Me Iesu ghe taue lao sio ta kinna.
16 Luk 1:68.Taumattu ngatoa laghe soghiaala, me laghe tau saela God, me laghe ue va, “Propete ateva namuu ia ange rekataala elome etaita. Me God ange mae sio tani sausi kapuna taumattu ngatoa.” 17 Isaa o kiukiuna Iesu ghe kasu ekapa seela eJiudia, me tale distriki kalakalangina eJiudia.
Iesu me Jon tau ngai aasuu ia
(Mat 11:2-19)
18 Kapuna disaepolo atoa Jon laghe aulia ngakapala isaa o kiukiu etana. Ghe kolola ghalua, 19 Sams 40:7; Mal 3:1; Aotu 1:8.me ghe sungilaluela va lalu laa kolomi Vau eteva va, “Io ia o taumattu ngateva laghe uela va aue emae, o aue ami mene toi ppae mene teva?”
20 Nau lalu ghe laa rekata sio ta Iesu, lalu ghe uela ta Iesu va, “Jon tau ngai aasuu ia esungiengaluela tani mae kolomio va, ‘Io ia o taumattu ngateva laghe uela va aue emae, o ami mene toi ppae mene teva?’ ”
21 Ia o nau eteva, Iesu ghe ghelei emasinala oroi taumattu tau sessa, me lo atoa raroai etoa laghe tokatoka etaira, me ghe gheleila mata salusaluna atoa laghe taatarala. 22 Ais 35:5-6; 61:1; Luk 4:18.Ghe liula ta lo atoa Jon ghe sungilala va, “Am oghi lao sio, me am laa ghauliaa ta Jon llo ngam tarala, me ngam nongola. Mata salusaluna atoa la taatarala, me vereverenna atoa la kasukasula me tasussukuna atoa la raarangisanala, me talinga volongo atoa la nongonongola, me matena atoa la totula, me lo atoa karika peiira la nongola masi kiukiu. 23 Me aue emasinaaili ta taumattu ngateva, unna niaiesoaa etam kaakatuu vulueghi.”
24 Vara me lo atoa Jon ghe sungilala laghe kasula, me Iesu ghe tiuaala tani auliaa Jon ta taumattu ngatoa. Ghe ue va, “Sa ateva am ghe ssola tani taraia tale voto ateva karika righi taumattu etana? Pitpiti eteva ghe kuukuueinia? 25 Arova karika, tani sa ateva am ghe kasueiniela tani sso taraia? Teva taumattu ghe aasae righi masi ghinna? Karika va isaa avalua o, ta lo atoa la asae masi ghinna, me la tokatoka tale masi nitoka, la tokatoka tanganuena king. 26 Luk 1:76.Tani sa ateva am ghe kasula tani sso taraia? Propete ateva? Aghaauliaa etaimim va ue, me emene laulau mene katoa propete. 27 Mal 3:1.Ia o taumattu ngateva, Uru ngai Manga ateva ghe aaulieinia nau ghe uela va,
“ ‘Tarala, aue asuu aikasuaa inangarighi eteva emuemueinio,
me ia aue eaimonomonosiaa ngamuemue ngalokoi salam.’
28 Aghaauliaa etaimim va, ta lo atoa laghe lutula tale kosa ateva oia, karika teva erooroo ta Jon. Me lo ateva karika teae ararina, me iaaili euu tale ararimangalina ateva God, elaulau Jon.”
29 Luk 3:12.(Taumattu ngakapa atoa, me tau ngai ghaa takis atoa, nau laghe nongola inangarina Iesu, laghe akoronnala va salane God koronna, poli Jon ghe asuulala. 30 Mat 21:32.Paresi etoa me lo atoa tau ngalomasaanga ila tale inangari nipaopao, laghe ratila aloaloannaane God etaira poli karika va Jon ghe asuulala.)
31 Me Iesu ghe mene uela va, “Sa ateva voto arooroo tani auliaa me eaimatoonga taumattu tale lo ateva oia vituu? Me ila saa taumattu ngila? 32 Ila nonginaaili aliki etoa la tokatoka tale liu nianamisi, katoa la ue lao ta mene lutu katoa va,
“ ‘Ami ghe vuuvuu kkinari nilai eteae etaimim,
me karika am ghe lokuloku;
ami ghe uuei kkinari nialousiusi,
me karika am ghe ngangngala.’
33 Nau Jon tau ngai aasuu ia ghe mae sio, me karika ghe namanama verete, me karika ghe ropiropi uaeni, am ue va, ‘Raroai eteva ghe tokatoka etana.’ 34 Luk 15:2.Me nau Natuna ateva Taumattu ngateva ghe mae sio, me ghe namanama, me ghe ropiropi, am ue va, ‘Tau ninamanama ia, me tau niropiropi ia, me kapuira ia tau ngai ghaa takis atoa, me tau ssavoto atoa.’ 35 Masi ninannaa kanna God eaapasunga va koronna ia tale maamauluaaira lo akapa atoa la aaimuli teeia.”
Vause ateva sesa gheegheleiaane ghe kaola masi aiaaoo ta Iesu
36 Kateva Paresi ghe kolola Iesu va ghe laa namanama teeia tanganuena. Liuna avalua o me Iesu ghe lao sio tanganuena, me ghe lao sio tale tevoo tani namanama. 37 Mat 26:7; Mak 14:3; Jon 12:3.Kateva vause tale ia o masaliki eteae, tau ngai ghelei ssavoto ia, ghe nongola va Iesu ghe namanama tanganuena Paresi eteva. Liuna avalua o me ghe ghaa lao sio aikaai eteva alabasta ia, pasu ia tale aiaaoo masinaaili ngusungusuaane. 38 Ghe suuiaala emuli ta liue kkena Iesu, me ghe tiuaala tani ngala, me ghe apposi kkena Iesu tale rarum matane, me ghe uluulu tale uu nguruna, me ghe nguungusuaa kkena, me ghe kaokao masi aiaaoo.
39 Paresi eteva ghe koloala ghe tarala isaa o voto, me ghe tiuaala tani nna ngainao elome etana va, “Arova taumattu ngateva oia va propete ia, aue ghele kila va see eposoposoa, ta vause ateva oia tau ssavoto ia.”
40 Iesu ghe liula etana me ghe uela va, “Saemon, aghanna tani auliaa kateva voto ta ngetam.”
Saemon ghe liula me ghe uela va, “Tisa, aulieiniela.”
41 Iesu ghe kiukiuaala kiukiu eteae, ghe uela va, “Taumattu ngalua lalu ghe ghaala viliki veu pei niliu ta kateva taumattu. Kateva ghe ghaala ghalima ai (500) silva koen, me mene kateva ghe ghaala ghalimangaulu (50). 42 Karika teva etairarua ghe roola tani liu unna viliki veu lao taumattu ngateva. Liuna avalua o me ghe uela va unna viliki veu pei niliu enim vulla. See etairarua aue eailousiangaili ia o taumattu ngateva?”
43 Saemon ghe liula me ghe uela va, “Aghannaa va koti lo ateva taumattu, unna viliki veu pei niliu oroi.”
Iesu ghe liula me ghe uela va, “Angu aulia ngakoronnala.”
44 Vara me ghe kiriela, me ghe taatara lao sio ta vause ateva, me ghe uela ta Saemon va, “Tarala vause ateva o. Amae sio tanganuem, me karika utau mae sio righi manu aipora kkeghi. Eporala kkeghi tale rarum matane, me eulula tale uu nguruna. 45 Karika ungusueghila nau arekatala, me ia, nau akupi sso mae arau, karika ghe ruu poi tani ngusu kkeghi. 46 Io karika ukaola righi oeli ta urughu, me ia ekaola llo masi ngusungusuaane ta kkeghi. 47 Liuna avalua o me aghaauliaa etam va kanna ssavoto oroieili, ange kapala, liuna avalua o me ailousiaane namungaili. Me lo ateva karika oroi llo laghe kkaluaala etana, aielousiaane karika namuu.”
48 Me Iesu ghe uela ta vause ateva va, “Kalum ssavoto ange kapala.”
49 Mene katoa laghe kololala tani mae namanama, laghe ue elome etaira va, “See etana ierai, me eue va ekakkaluaa ssavoto?”
50 Luk 8:48; 18:42.Iesu ghe uela ta vause ateva va, “Kalum niaikaaiaa ange asaangiola. Kasula tale luei.”

7:15: 1 Ki 17:23; 2 Ki 4:36.

7:16: Luk 1:68.

7:19: Sams 40:7; Mal 3:1; Aotu 1:8.

7:22: Ais 35:5-6; 61:1; Luk 4:18.

7:26: Luk 1:76.

7:27: Mal 3:1.

7:29: Luk 3:12.

7:30: Mat 21:32.

7:34: Luk 15:2.

7:37: Mat 26:7; Mak 14:3; Jon 12:3.

7:50: Luk 8:48; 18:42.