4
Namu ngateva ta raroai etoa
ghe tootoongaala Iesu
(Mat 4:1-11; Mak 1:12-13)
Iesu ghe lau sae mae tale ateo ateae eJodan, me Spirit Manga ateva ghe pasula etana, me ghe ssoainiela tale voto ateva karika righi taumattu etana. Namu ngateva ta raroai etoa ghe tootoongaala Iesu tale ghaatingaulu (40) nau. Isaa o nau karika ghe namanama poila, me airuuruu tale isaa o nau ghe maloola.
Namu ngateva ta raroai etoa ghe mae sio ta Iesu me ghe uela va, “Arova koronna va Natuna io God, uauliaa tale atu etiulu o me ekoli me everete.”
Diut 8:3.Iesu ghe liula me ghe uela va, “Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, ‘Karika taumattu ngatoa va la maamaulue nonga tale inana.’ ”
Namu ngateva ta raroai etoa ghe saeaala Iesu tale motouru tani apasunga patunganue namu ngakapa atoa tale kosa ateva oia, me tale ia o tuku nau erighi ghe apasunga ngakapala kosa ateva. Me ghe uela ta Iesu va, “Aue atau aatu matuutuliena, me unamuu tani aitaraa isaa o voto. Ta aghe ghaala isaa akapa o voto, me arova aghaloanna tani taula ta see, aue ataula. Isaa o voto aue peim arova usuuiaa me ukkaueinaghi.”
Diut 6:13-14.Iesu ghe liula me ghe uela va, “Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Ukkaua Vau eteva kapum Goto ia, me uaimulusi teeia nonga.’ ”
Ghe mene saeaala Iesu tale pungani ale manga ateva eJerusalem, me ghe uela va, “Arova Natuna io God, ulove velu sio. 10 Sams 91:11-12.Ta Uru ngai Manga ateva eue va,
“ ‘Ia aue esuu kapuna ensolo atoa
tani sio aitara ngamasinaailiio,
11 Me aue la sau evukalaio me
karika aue utaghua kekem tale atu.’ ”
12 Diut 6:16; 1 Ko 10:9.Iesu ghe uela etana va, “Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Urau mene tootoonga Vau eteva kapum Goto ia.’ ”
13 Hib 2:18; 4:15.Namu ngateva ta raroai etoa ghe ruu ekapala unna nitootoonga ta Iesu, me ghe kasu vuliela tani mene toi mene teva masi nau ppae.
Iesu ghe tiuaala niuungu eGalilii
(Mat 4:12-17; Mak 1:14-15)
14 Iesu ghe ghaala sarasarakana tale Spirit Manga ateva, me ghe kiri lao sio eGalilii, me kiukiuna ghe lao sio tale masaliki ekapa atoa. 15 Ghe aapasunga tale aleira ale nivelu eitaua ngatoa, me ila akapa laghe aarueinia.
Laghe tiu vella Iesu eNasaret
(Mat 13:53-58; Mak 6:1-6)
16 Iesu ghe lao sio eNasareti nongina ghe namuula, me tale nau manga ghe ssola tale ale nivelu eitaua ngateva, nongina eghe gheelei nau ekapa atoa, me ghe tingina saela tani riti Uru ngai Manga ateva. 17 Me laghe taula vuku eteva unna ia propete Aisaea, laghe aseasea va skrol, ghe pulakaiela, me ghe paela inangari Aisaea ghe pitila, 18 Ais 61:1-2; 58:6.ghe uela va,
“Spiriti eteva ta Vau eteva etokatoka etaghi,
poli eghe suitoongainaghila
tani ppooaa masi inangari ta lo atoa karika peiira.
Me ghe sungieghila tani ppooaa va la ghaa velu lo atoa tale ale mata voovoo,
mata salusalu etoa aue la taatara,
tani ruu maamatana ta lo atoa la gheelei sesa etaira,
19 me tani aulia ngaotu va nauna oia Vau eteva tani asaangi kapuna taumattu.”
20 Iesu ghe mene talila skrol ateva, me ghe taue lao sio ta lo ateva ghe aaitaraa skrol atoa, me ghe toka siola tani ppooaa. Ila akapa laghe pasiaala mataira etana, 21 me Iesu ang ghe aauliaa etaira va, “Inangari oia tale Uru ngai Manga ateva ange koronnala ghaine tale nongonongoaaimim.”
22 Luk 3:23; Jon 6:42.Laghe soghiaala tani nongo masi inangari ghe kupi ghoa mae ta paane, me laghe masimasila, me laghe aaikolomieinila va, “Ia oia natuna Josep, o karika?”
23 Iesu ghe auliaala etaira va, “Akilakila va aue am ue ta tuku inangari eteva va, ‘Io dokta io, ughelei emasinaio mua.’ Me aue am ue etaghi va, ‘Ughelei mua righi voto oia tanganuem, nongina ami ghe nongola ughe gheelei voto eKapenium.’ ”
24 Jon 4:44.Ghe mene uela va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika toa la rooroo tani oneoneaa teva propete tanganueira aitauaa me ia. 25 1 Ki 17:1, 7.Aghaaulia ngakoronna va oroi vause raue vulu eIsraeli nau ta Elaija, nau karika teva vaoo tale kotoluae (3) ninamanama me ghaonomo (6) ulana, me paka maloo ateva ghe asola eIsraeli. 26 1 Ki 17:8-16.Vau eteva ghe tam suula Elaija va ghe lao ta teva aIsraeli, ta ghe lao sio tale masaliki eteae eSarepat, ta vause raue vulu eteva elome tale patunganue namu ngateae eSaedon. 27 2 Ki 5:1-14.Me tee, oroi taumattu nge Israeli, isiki tasussuku eteva ghe ghaailala, nau ta propete ateva Elaisa, karika laghe raarangisanala, me Naaman nonga, aSiria ia, ghe raarangisanala.”
28 Lo atoa elome tale ale nivelu eitaua ngateva laghe nongola inangarina me ghe sessaieiliilala. 29 Laghe tingina saela, me laghe kuneiela, me laghe ae velue ghoala eleka tale masaliki taatara ateae, me laghe saeainiela tale motouru eteva. Laghe aloanna tani bbi velue sio tale vallae. 30 Me Iesu ghe kasula ta mallomeira, me ghe kasu vulilala.
Iesu ghe ghelei emasinala taita ateva
raroai eteva etana
(Mak 1:21-28)
31 Iesu ghe lao sio eKapenium, masaliki taatara ia eGalilii. Vara nau manga ateva ghe mae sio, me ghe tiuaala tani apasunga inangarina God ta taumattu ngatoa. 32 Mat 7:28-29.Laghe soghiaala voto ghe aauliaa, ta nonginaaili taumattu ngateva matuutuliena ia.
33 Elome tale ale nivelu eitaua ngateva, taita ateva, raroai eteva ghe tokatoka etana. Ghe sama anamuula, 34 me ghe uela va, “Iesu aNasareti io, umae sio tani ghelei sa ateva etaimami? Vara ughelei saasakieinamami? Akilakilaio, io manga io kapuna io God.”
35 Iesu ghe uela va, “Urau mene sama! Kupi ghoa mae!” Ghe kupi ghoala, me ghe gheleila taumattu ngateva ghe katuula elome ta taumattu ngatoa, me karika ghe vakovakola.
36 Ila akapa laghe soghiaala tani nongo me tara, me ngila ghe aippooaa elome etaira va, “Saa voto llo oia? Matuutuliena me sarasarakana inangarina! Epoppooaa ta raroai etoa, me la kupikupi ghoa!” 37 Kiukiuna Iesu ghe lao sio tale mene kasina masaliki.
Iesu ghe ghelei emasinala oroi taumattu
(Mat 8:14-17; Mak 1:29-34)
38 Iesu ghe kupi ghoala tale ale nivelu eitaua ngateva, me ghe lao sio tanganue Saemon. Alumuna Saemon ghe iisiki, vilikina ghe aanasa atingina me matana ghe valavalanga. Laghe aulieiniela ta Iesu va esausia. 39 Iesu ghe tingina valaala ta komona vause ateva, me ghe paola isiki eteva, me ghe kapala. Vause ateva ghe masinala, ghe totula, me ghe kaisila aneira inana.
40 Nau sinaka ateva ang ghe suusuu, laghe maea ngakapa sio taumattu asease isiki etaira, tani ghaa niaisausi ta Iesu. Ghe nim saasaoaa nimana etaira me laghe maamasina. 41 Mat 8:29; Mak 3:11-12.Raroai etoa laghe kupikupi vulu ghoa taumattu ngatoa, me laghe samasama anamungaili, laghe ue va, “Io Natuna io God.” Iesu ghe paopaola me ghe ue ta raroai etoa va, “Am rau mene sama,” poli ila raroai etoa la kilakila va ia Mesaea ia.
Iesu ghe poppooaa
(Mak 1:35-39)
42 Elue talaua poopooa Iesu ghe ssola tale voto ateva karika righi taumattu etana, me laghe paepaea. Nau laghe taraiela, laghe auliaala etana va erau mene kasu. 43 Ghe uela etaira va, “Karika apoppooaa nonga etaimim. Atani ppooaa masi kiukiuna ararimangalina ateva God ta mene kasina masaliki taatara, mausina avalua o me Tamaghi ghe sungieghila.” 44 Mat 4:23.Liuna avalua o me ghe poppooaa tale ale nivelu eitaua ngatoa eJiudia.

4:4: Diut 8:3.

4:8: Diut 6:13-14.

4:10: Sams 91:11-12.

4:12: Diut 6:16; 1 Ko 10:9.

4:13: Hib 2:18; 4:15.

4:18: Ais 61:1-2; 58:6.

4:22: Luk 3:23; Jon 6:42.

4:24: Jon 4:44.

4:25: 1 Ki 17:1, 7.

4:26: 1 Ki 17:8-16.

4:27: 2 Ki 5:1-14.

4:32: Mat 7:28-29.

4:41: Mat 8:29; Mak 3:11-12.

4:44: Mat 4:23.