22
Jiudas ghe aloannala tani taula Iesu
(Mat 26:1-5, 14-16; Mak 14:1-2, 10-11; Jon 11:45-53)
Nau nivelu eitaua ngateae tani nama verete karika righi isti etana ang ghe aakalakalaa, la kolokoloa va “Pasova.” Namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao laghe paepae righi salana tani uvi eisulia Iesu, me laghe maamatauta taumattu ngatoa. Jon 13:2, 27.Satana ghe kupila Jiudas la kolokoloa va Iskariot, ia tee kateva ta kasangaulu ghalua (12) disaepolo. Liuna avalua o me ghe kasula tani laa aippooaa tee namu ngatoa ta pristi etoa me namu ngatoa ta polisi etoa, laghe aaitoiaa ale manga ateva, va vaalua erooroo tani tau lao Iesu etaira. Laghe masimasiangailiiela me laghe uela etana va, “Aue ami tau aatu righi viliki veu.” Jiudas ghe aloannala me ghe tiuaala tani pae righi salana tani ghelei va la kune Iesu, nau taumattu ngatoa karika ila.
Niaipanipaniaa tale Pasova ngateae
(Mat 26:17-25; Mak 14:12-21; Jon 13:21-30)
Eks 12:1-27.Ang ghe ghaala nau eteva tale nivelu eitauaa tale verete karika righi isti etana, me nau niuvi emate sipsipi, me la nama tale ia o Pasova ngateva. Iesu ghe uela ta Pita me Jon va, “Amalu kasu me amalu laa aipanipaniaa ninamanama ateae ta Pasova.” Lalu ghe kolomiela va, “Eaa uanna va angalu laa aipanipanieinia?”
10 Ghe liula me ghe uela va, “Nau eteva amalu laa sosso tale masaliki taatara ateae, aue amalu sou taita ateva esuusunuki manu tale aikaai manu eteva. Nau eteva amalu taraia, amalu usie sso tale ale ateva. 11 Me amalu ue ta lo ateva alena ateva va, ‘Tisa ngateva eanna tani kila va eaa ia rum atiulu enama inani Pasova tee kapuna disaepolo atoa.’ 12 Me aue ia eapasunga rum atiulu, ia epona tale ale ateva namuu ia, voto akapa isaa etana. Amalu sae aipanipaniaa inana etana.”
13 Lalu ghe kasula me lalu ghe lao sio, me lalu ghe tarala voto Iesu ghe auliaala etairarua, me lalu ghe aipanipaniaala inana tale Pasova ngateva.
Disaepolo atoa laghe namanama teela Iesu
(Mat 26:26-30; Mak 14:22-26; 1 Ko 11:23-25)
14 Nau eteva ghe ghaala nau ninamanama, me Iesu me apostolo atoa laghe lao sio tale tevoo tani namanama. 15 Me ghe uela etaira va, “Aghaaloannaaili tani namanama teeiem tale lo ateva oia Pasova, me auena aghaa nimmarikana. 16 Ta poli aghaauliaa etaimim va karika aue amene namanama tale mene teva Pasova lomose ta malloeanina koronna elutu tale ararimangalina ateva God.”
17 Iesu ghe ghaala kapa uaeni eteva, me ghe kaili emasina saela ta God, me ghe uela va, “Am ghaala, me am aikoita see elome etaimim. 18 Ta poli aghaauliaa etaimim va, karika aue amene ropi righi uaeni lomosina ta God aue eaitoia ngakapa kosa ateva.”
19 Iesu ghe mene ghaala verete ateva, me ghe kaili emasinala, me ghe pirila, me ghe taue lao sio ta kapuna disaepolo atoa, me ghe uela va, “Isaa oia verete ateva malataughu ia, ngatautau aatu. Nau am namaia, am annainaghi nau ekapa atoa.”
20 Nau laghe ruula tani namanama, tale ia o salana atikirighi, ghe mene ghaala kapa ateva airopiropi ia, me ghe uela va, “Ia oia ouna ateva inangari niaippooa ngaitauaa tale raeghi eteva aue eakalaa etaimim. 21 Sams 41:9; Jon 13:21-22.Me lo ateva aue etaueghi lao ta tau ngai ssateeghi etoa, ie tee oia tale tevoo ateva. 22 Ta poli Natuna ateva Taumattu ngateva aue elao nongina God ghe uela va elao, me alousiusi ta lo ateva ange tautau velua.” 23 Me laghe tiuaala tani aikolomieinila va see etaira ange gheelei evalua o.
See aue tani namuu?
24 Luk 9:46.Karika masau, me angila ghe mene aissakeana tee ninamu ngateae va see etaira aue tani namuu. 25 Mat 20:25-27; Mak 10:42-45.Iesu ghe uela etaira va, “Kapuira kingi etoa tau ngeleka atoa, la gheelei taumattu enim uungu aanasa etaira, me lo atoa la aitarainila, la ghaaloanna va taumattu ngatoa la asaesae arariira. 26 Mat 23:11; Mak 9:35.Me am, karika am mene ghelei nongina ila la gheeghelei. Ta lo ateva etaimim namuu ia, etani sio euu nongina teva aliki, me lo ateva emuemuaa niuungu, etani nongina teva tau ngai nongonongo anna. 27 Jon 13:12-15.Am annaa va, see tani namuu ia? Lo ateva etokatoka tale tevoo me enamanama, o lo ateva ekaakaisi anna inana? Lo ateva etokatoka tale tevoo me enamanama. Aghi atokatoka elome etaimim nongina tau ngai nongonongo anna ateva. 28 Am, am ghe toka teeieghila, nau aghe ghaala nitootoonga. 29 Me nongina Tamaghi ghe tau mae sio ararimangalina ateva tani aitarainia, ngamene tautau aatu ararimangali eteva etaimim tani aitarainia. 30 Mat 19:28.Liuna avalua o me aue am namanama me am ropi tale uneghi tevoo ateva tale ararimangalighi eteva, me aue am toka tale uneira aitokatoka namu ngatoa, me am ghelei niaisakei tale kasangaulu ghalua (12) ararimangali nge Israel.”
Iesu ghe uela va Saemon Pita aue eue va karika ekilakilaia
(Mat 26:31-35; Mak 14:27-31; Jon 13:36-38)
31 Vara me Iesu ghe mene uela va, “Saemon, Saemon, aghaauliaa etam va Satana ange kolomila va etootoongainam nongina la sausau kirikiri uit. 32 Jon 17:15.Me aghe looloo saela mausim Saemon, va unem niaikaaiaa karika emene katuu. Me nau eteva ukiriaa mae etaghi, uakorokorongana nengam atoa.”
33 Pita ghe liula ta Iesu me ghe uela va, “Vau eteva, aghi aaipanipaniaa tani usio tani lao tale ale mata voovoo me tani mate teeio.”
34 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghaauliaa etam Pita, va auena paolo ateva taita ia eaangari elopai, aue uue akasina kotoluaata va karika ukilakilaieghi.”
35 Luk 9:3; 10:4.Vara me Iesu ghe kolomilala va, “Ia o nau eteva aghe sungiemla tani laa ppooaa masi kiukiu, me karika am ghe ghaala righi aikaai viliki veu, me aikaai ghinna, o aiaasae tale keke, am ghe annala mene righi voto?”
Laghe liula me laghe uela va, “Karika.”
36 Me ghe uela etaira va, “Isaa oia arova righi uneimim aikkaai viliki veu, am ghaa tee me uneimim aikkaai ghinna, me arova karika righi iemaimim baenata, am tau uneimim aiaasae ngeleka ateva me la polia, me am poli iemaimim. 37 Ais 53:12.Ta poli Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Laghe ioi teeiela va, ie tee sesa taumattu ia,’ me aghaauliaa etaimim va, isaa o voto aue elutu etaghi. Nongina saa voto laghe pitila va aue elutu etaghi, ange maemae ta ekaurekati ekapa.”
38 Disaepolo atoa laghe ue va, “Vau eteva, tarala, ghalua toko baenata.”
Me ghe uela etaira va, “Ange roola.”
Iesu ghe looloo sae tale motouru eteva eOliv
(Mat 26:36-46; Mak 14:32-42)
39 Iesu ghe kupi ghoala me ghe mene saela tale motouru eteva eOliv tani mene looloo sae nongina arau ghe gheeghelei, me disaepolo atoa laghe usiela. 40 Nau eteva laghe laa sae rekata, ghe uela etaira va, “Am looloo sae va karika am mene katuu tale nitootoonga.” 41 Me ghe kasu vulilala, me ghe lao tee sio, maamasauaane nongina ughele osaosa tiulu atu, me ghe suuiaa siola patu kkena me ghe tiuaala tani looloo sae. 42 Ghe looloo sae avalua toko va, “Tamaghi, arova uanna, ughaa velu kapa nimmarikana ateva etaghi. Me ughelei nongina aloaloannaam, me karika va aloaloannaaghi.” 43 Ensolo ateva ghe kasula epona liu ghe sio mae tani akorokoronganaia. 44 Iesu ghe ateateaala maamatana namungaili, me karika ghe aamaomao tani looloo sae. Ghe aaupaka, me aupaka ateva ghe akaakalaa sio tale kosa ateva tani nonginaaili rae ateva.*Kasina uru ngai laghe pitila, karika laghe pitila ves 43-44.
45 Ghe tingina saela nau eteva ghe ruula tani looloo sae, me ghe lao sio ta disaepolo atoa, me ghe tarailala va laghe aseasekanua, poli nialousiusi ghe ghelei emangoolala. 46 Ghe kolomilala va, “Vaalua me am aseasekanua? Am anguula, me am looloo sae va karika am mene katuu tale nitootoonga.”
Jiudas ghe aitauaala Iesu
(Mat 26:47-56; Mak 14:43-50; Jon 18:3-11)
47 Nau ghe tingina aippooaa me tana taumattu ngatoa laghe rekatala. Jiudas, kateva ta kasangaulu ghalua (12) disaepolo, ghe muemueinila. Ghe mae akalakalaa sio ta Iesu, tani ngusua. 48 Me Iesu ghe uela etana va, “Aghaalousiusi teeio Jiudas, ta vara umene ngusungusueghi tale masi niaingusu, me karika ta angu aaitauaa Natuna ateva Taumattu ngateva ta tau ngai ssateena atoa.”
49 Nau eteva lo atoa laghe tiitingina tee Iesu laghe tarala sa ateva aue elutu, me laghe uela va, “Vau eteva, erooroo va ami aiuvii tale baenata?” 50 Me kateva etaira ghe sai patela talingana muenna ativilau kapuna tau ngai nongonongo anna ateva namu ngateva ta pristi etoa.
51 Iesu ghe uela va, “Ange roola!” Me Iesu ghe tulila talingana taumattu ngateva, me ghe mene masinala.
52 Iesu ghe uela ta namu ngatoa ta pristi etoa, me polisi etoa laghe aaitaraa ale manga ateva, me lo atoa la muemueaa taumattu ngatoa, laghe mae sio tani kuneia va, “Am annaa va aghi amuemua tau niainao atoa, va am mae sio tee tuku ngai me baenata tani kuneieghi? 53 Me isaa o nau ekapaaili aghe tokatoka teeiem tale ale manga ateva, me karika am ghe kunekuneieghi? Nau eteva oia ange nauimmi iela, nau eteva sarasarakaniaa saurrom ateva ange muemueinamla.”
Pita ghe uela va etam kilakila Iesu
(Mat 26:57-58, 69-75; Mak 14:53-54, 66-72; Jon 18:12-18, 25-27)
54 Mak 14:53-54.Laghe kuneiela, me laghe kasueiniela. Laghe laoainie sio tale alena ateva namu ngateva ta pristi etoa. Pita ghe aaimuli, me masaueili ia etana. 55 Katoa taumattu laghe gheleila kura ateae elome tale valavala ateae, me laghe toka taliaala etana. Me Pita ghe toka teeila siola. 56 Vause ateva tau ngai nongonongo anna ia ghe taraiela ta ghe tokatoka nongina kura ateae ghe ramerame, me ghe tara sossolainiela, me ghe uela va, “Ia tee, ia o taumattu ngateva ghe kasukasu teeia.”
57 Pita ghe ssakeaala me ghe uela ta vause ateva va, “Karika poi akilakilaia.”
58 Karika masauna arighi me mene kateva ghe taraiela, me ghe ue etana va, “Io tee kateva etaira.”
Me Pita ghe uela ta taita ateva va, “Karika va aghi tee.”
59 Kateva aoa ghe lange sio me kateva etaira ghe mene uela va, “Koronnaaili, ia oia taumattu ngateva ghe usiusia, ta ie tee aGalilii ia.”
60 Me Pita ghe uela ta taumattu ngateva va, “Karika akilakila sa ateva uaaulieinia.” Nau eteva ghe tingina aippooaa me paolo ateva taita ia ghe aangarila. 61 Vau eteva ghe kiriela me ghe taatara lao sio ta Pita, me Pita ghe annaala inangarina Vau eteva ghe auliaala etana ghe uela va, “Ghaine auena paolo ateva taita ia eaangari, aue kotoluaata uue va utam kilakilaieghi.” 62 Liuna avalua o me ghe kupi ghoala, me ghe ngala alousiusieiliila.
Lo atoa laghe aaitoiaa Iesu laghe piipilosia
(Mat 26:67-68; Mak 14:65)
63 Lo atoa laghe aaitoiaa Iesu laghe tiuaala tani pilosia, me laghe uviuvia. 64 Laghe sum rungaala matane, me laghe kookolomia va, “Uauliaa inangarina God va see ange posalaiola.” 65 Me laghe aauliaa oroieili inangari karika masina tani auliaa teeia.
Iesu ghe tinginala emua ta kansolo atoa
(Mat 26:59-66; Mak 14:55-64; Jon 18:19-24)
66 Nau eteva ghe paila, namu ngatoa me namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, laghe toka aitauaala me laghe ssoaala Iesu etaira. 67 Jon 3:12.Me laghe uela va, “Arova Mesaea io, uauliaa etaimami.”
Me Iesu ghe liula me ghe uela va, “Arova aghauliaa etaimim, karika poi aue am aiesoaa etaghi. 68 Me arova aghele kolomiem va vaalua nannaaimim tale Mesaea, karika poi aue am ghele liu. 69 Apos 7:56.Me nau too emaemae karika masau me aue Natuna ateva Taumattu ngateva aue etoka tale pai muenna ativilau ta God ateva sarasarakanaaili ia.”
70 Laghe kolomiela va, “Ia avalua o, me io Natuna io God?”
Ghe liula me ghe uela va, “Ngam auliaala va aghi Natuna aghi God.”
71 Laghe uela va, “Sa ateva inangari ita mene laa pae ta mene righi taumattu? Ta angita tani nongola ta paane.”

22:3: Jon 13:2, 27.

22:7: Eks 12:1-27.

22:21: Sams 41:9; Jon 13:21-22.

22:24: Luk 9:46.

22:25: Mat 20:25-27; Mak 10:42-45.

22:26: Mat 23:11; Mak 9:35.

22:27: Jon 13:12-15.

22:30: Mat 19:28.

22:32: Jon 17:15.

22:35: Luk 9:3; 10:4.

22:37: Ais 53:12.

*22:44: Kasina uru ngai laghe pitila, karika laghe pitila ves 43-44.

22:54: Mak 14:53-54.

22:67: Jon 3:12.

22:69: Apos 7:56.