4
Seitani Iesu i silubuya.
Iesu i bafitaiso Ufa Iolidani i ꞌaꞌavana, ꞌakonadi ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i agei mogitana bega ꞌAnuꞌanununina Iesu i vagavaia i naweni saliꞌavuꞌavuye. Seitani nuanuana Iesu i na sakona begaidi bei i silubuya ꞌaiata 40 nagedie, ꞌaiatanidi ꞌwaidie Iesu kebu tamu ꞌaniꞌani i da ꞌalatonovi, mulieta ꞌaiatanidi i ꞌaꞌavana i lase.
Tutuyanina Iesu i lase nika bei Seitani i souyeni ꞌwaineye, nuanuana Iesu i na beꞌu sakona ꞌwaineye bega i silubuya i vo, ꞌAiꞌedi ꞌomu mogitana Yaubada Natuna, ꞌu na vona deꞌe kileunidi i na veꞌaniꞌani.” VeL 8:3Iesu Seitani yana vona i tutuli i vo, Kebu. Basenadi i kilumi Yaubada yana Buki nageneye i vo,
Tomotoga yadi mia ꞌana ꞌatumaina wata yawaidi kebu ꞌaniꞌaniꞌava ꞌwainega i da veveluagadi.”
5-7 Ion 12:31,14:30Wata ꞌana veluga Seitani Iesu i vagavaia i lakaveni ꞌoyeye fwayafwaya yana ꞌeba veimea matatabuna i veni tutuya ꞌaleꞌusana nageneye bega Seitani i vo, ꞌAiꞌedi ꞌu na ꞌoduga ꞌwaikuye wata yaku vona ꞌu na vematayakeyakediga deꞌe ꞌeba veimeanidi wata ꞌaiꞌaiwabunidi a na velemu yamu ꞌeba veimea. Fai matatabuna i ꞌanivelenedi ꞌwaikuye yau yaku ꞌeba veimea, ꞌaiꞌedi nuanuaku ꞌaku fata a na ꞌanivelenedi ꞌwaimuye fai ma yaku veimea.” VeL 6:13Nika wata Iesu i vo, Weꞌe Yaubada yana Buki nageneye i vonaga i vo,
Yami ꞌAuvea Yaubada ꞌwaineye ꞌwa na ꞌoduꞌodu,
ꞌAiseotogina faifaina ꞌwa na folofolova.”
9-10 Same 91:11-12I ꞌaꞌavana wata Seitani Iesu i vagavaia i naweni Ielusalema, vanuga ꞌeba veluꞌui tabwaotogineye i lakaveni. Bei wata i voneni i vo, ꞌAiꞌedi mogitana ꞌomu Yaubada Natuna deꞌe bega ꞌu na souga, veviga kebu ꞌu na veluagai fai Yaubada yana Buki nageneye i vo,
Yau Yaubada yaku anelose a na vonedi i na ꞌiꞌisaveꞌavinimu,
11 Nimadiega i na ꞌiꞌivaisemu bega kebu tamu saiꞌafo ꞌagemu ꞌu na nikeyedi.”
12 VeL 6:16; 1 Kol 10:9Iesu Seitani yana vona i tutuli i vo, Kebu, fai wata Yaubada yana Buki nageneye i vo,
ꞌAiꞌedi taunimi ꞌwa na tauyemi ꞌeba ilagi ꞌwaidie, kebu i da lubwaineni ꞌwa na taidaida Yaubada ꞌwaineye ꞌaivaita faifaina.”
13 Ibu 2:18,4:15Tutuyanina Seitani yana sailubu matatabuna i veꞌaꞌavadi Iesu ꞌwaineye, mulieta i ꞌiaweni i nago tulineye bega bola tamu tutuya nuanuana i na vilai.
Iesu yana folova i velamu Galili ꞌwaineye.
14-15 ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina yana toketokena Iesu ꞌwaineye i ꞌenoꞌeno, bega i vilai saliꞌavuꞌavuyega i nago Galili. Me Diu yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie Iesu Yaubada yana Vona i ve fuedi i subiai bega tomotoga matatabudi i miamiani ꞌawalawanina ꞌwaineye valana i ꞌasetai.
Nasaledi ꞌwaineye Iesu i vedumweꞌaiꞌaieni.
16 Mulieta Iesu i nago Nasaledi yana ꞌatamane bei i taulaiga ꞌwaineye. Tamu ꞌAiata Veawai i veluagai Iesu i luku me Diu yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye, yana sauluva baniꞌodi. Yadi tafalolo ꞌwaineye i tovoi tomotoga matadie i na luꞌiawawa Yaubada yana Buki ꞌwainega. 17 Bega tamu tomogo Buki i ꞌewai Iesu i veleni, Bukinina tamu Yaubada yana toluꞌivona Aisea ꞌana kilukiluma. I luyawagi nika vonanina i veluagai ꞌana nogaya side baniꞌodi.
18 Ais 61:1-2ꞌAuvea ꞌAnuꞌanununa ꞌwaikuye i ꞌenoꞌenoga fai i venuaꞌivineku Vala ꞌAtumaina a na luꞌageyeni wekowekoma ꞌwaidie.
I vetuneku bega tomotoga yogoyogonidi ꞌadi ꞌetoyavu faifaina a na luꞌivona ꞌwaidie, weꞌe tomatasako matadi yadi veꞌatumai-vaitugana faifaina.
Wata i vetunekuga tomotoganidi i mia vitana ꞌadi gaviavo nimadie, a na ꞌetoyavudi.
19 Wata ꞌami ꞌitaꞌitaꞌi ꞌAuvea ꞌwainega ꞌana tutuya a na luꞌivoneyeni.”
20 Vonanina Iesu i luꞌiawawai i ꞌaꞌavana Buki i vetalabodai ꞌana toꞌisaveꞌavina i veleni mulieta i miabui bega i na ve ꞌwaidie. Weꞌe tomotoganidi matatabudi vanuga ꞌeba miavaꞌauta nageneye nuadi i ꞌewai, Iesu ꞌwaineye i ꞌisa-valavalalai. 21 Iesu i veifufu ꞌwaidie i vo, Vonanina ꞌwa nogaiga, tutuyanina a luluꞌiawawai ꞌana mogitana ꞌasiau i souyeni.” 22 Tomotoganidi i noganogaya Iesu i subiai fai nuadi i voganidi yana vona ꞌatumaidi faifaidi wata i vo, Tomogo noꞌo kebu tulinaga, ta ꞌasetai Iosefa natuna weꞌe baniꞌodi i munega?” 23 Begaidi Iesu i vonedi i vo, A ꞌasetai bola voke yada vona-awatabai tamu ꞌwa na voneyeni ꞌwaikuye ꞌwa na vo, ꞌOmu toꞌiveꞌatumai bega taunimu ꞌu na ꞌiveꞌatumaimu.” Wata ꞌwa na vo, Naninidi ꞌeba nuavogana Kafaneomi ꞌwaineye ꞌu ꞌidewadiga wata baniꞌodi yada ꞌatamana Nasaledi ꞌwaineye ꞌu na ꞌidewadi.” 24 Siwe a na vonemi, Yaubada yana toluꞌivonavo taunidi yadi ꞌatamane yadi tomotoga kebu i da veveꞌililibuyediga, fuedi i baibaila.
25 1 Kin 17:1-24,18:1Side baniꞌodi. ꞌWa na nuani basenadiotoga Yaubada yana toluꞌivona Ilaitia yana tutuye, malamala ꞌaitonu wata wetaꞌi 6 nagedie ꞌwei kebu bega loka bwaikina. 26 Tutuyanina ꞌwaineye me Diu yadi ꞌwabuꞌwabulavo fuedi nuanuadi ꞌaivaita, siwe Yaubada kebu Ilaitia i da tauyeni i da ꞌivaisedi fai yana ꞌawalawa ꞌana tomotoga i vedumweꞌaiꞌaieni begaidi i vetunei tamu ꞌwabula ꞌwaidie taunidi kebu Diu i miamia Salefati, ꞌawalawa Saidoni nageneye. 27 2 Kin 5:1-14Wata baniꞌodi tamu toluꞌivona ꞌana wagava Ilaisa yana tutuye tomotoga waiwaiseselidi fuedi yana ꞌawalaweye nuanuadi ꞌaivaita siwe kebu i da ꞌivaisedi fai yana ꞌawalawa ꞌana tomotoga i vedumweꞌaiꞌaieni begaidi i nago mali tomotoga taunidi kebu Diu ꞌwaidie, tamu tomogo waiwaiseselina Silia nageneye ꞌana wagava Nemani i ꞌiveꞌatumaia.”
28-30 Tomotoga matatabudi i miamiani ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye Iesu bonana i nogaidi i ꞌasetai ꞌadi vona, taunidi baniꞌodi tovedumweꞌaiꞌainidi begaidi ma yadi nuasako Iesu i tovififineni i ꞌiveꞌavini i yoꞌei i naweni mwalilige. ꞌAtamananina ꞌoya tabwaneye bega igodi bwagale i da bifeleni, siwe Iesu baniꞌodi i munega ꞌailaꞌa kamwadiamo i souyeni i nago.
Tomogo yaiaina i ageiga i veꞌatumai.
31 Mulieta Iesu Nasalediega i nago ꞌatamana Kafaneomi ꞌawalawa Galili nageneye, bei i ve tomotoga ꞌwaidie ꞌAiata Veawai ꞌwaineye. 32 Tomotoga fuedi nuadi i voganidi yana ve faifaina, fai ma yana veimea i veve ꞌwaidie.
33-34 Mad 8:28-29; Ion 6:69; Luk 8:28ꞌEba miavaꞌauta nageneye tamu tomogo yaiaina sakoina i ageiga, bonana bwaikinega i vebwaubwau i vo, ꞌOmu Iesu tomogo Nasaledi, avaꞌai ꞌu na vaima? Voke nuanuamu ꞌu na leoma. A ꞌasetamu, ꞌomu Yaubada Natuna Magemagetamu.” 35 Iesu yaiaina i talabodeni i vo, ꞌU veꞌwada, tomogo ꞌwainega ꞌu ꞌawaꞌaꞌimu.” Yaiaina tomogo i bifeleni i beꞌu ꞌailaꞌa matadie mulieta i ꞌawaꞌaꞌia siwe kebu wata tomogo veviga i da veluagai yaiainanina ꞌwainega.
36 Fuedi nuadi i voganidi i velutolitoli i vo, Baniꞌodi deꞌe i munega? Vonaꞌava siwe toketokena wata ma yana veimea yaiaina i vonevonedi i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi.” 37 Iesu valana i vebwaika i nago ꞌawalawa matatabuna ꞌwaidie Kafaneomi lilivaneye.
Toviga fuedi Iesu i ꞌiveꞌatumaidi.
38 Tutuyanina Iesu ꞌeba miavaꞌauta i ꞌiaweni i nago Saimoni Fita yana vanuge. Saimoni yana vavine inadi i viga tomogodi i luyauyauta bwaikina bega Iesu ꞌwaineye i veluꞌui i na ꞌiveꞌatumaidi. 39 Iesu i luku ꞌadi ꞌivi lilivaneye i tovoi ꞌadi viganina i talabodeni nika yauyautanina i ꞌawatagoni i tovoi ꞌaniꞌani i ꞌidewadewa Iesu ma enavo faifaidi.
40 ꞌAkonadi inala i simwanuya, yadi ꞌAiata Veawai i ꞌaꞌava, tomotoga yadi toviga ꞌadi viga tulidi tulidi i miedi Iesu ꞌwaineye. ꞌAitamogana ꞌaitamogana i ꞌabitonovidi ꞌadi viga i ꞌaꞌava i veꞌatumai. 41 Mad 8:28; Mak 3:11-12Wata tomotoga fuedi ꞌwaidiega yaiaina i ꞌawaꞌaꞌidi ma yadi vebwaubwau i vo, Vona mogitana ꞌomu Yaubada Natuna.” Siwe Iesu i toke i talabodebodedi kebu i na luluꞌivonaga fai ꞌakonadi i ꞌasetai taunina Keliso, Yaubada ꞌana Venuaꞌivina.
Iesu i lauꞌage ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie.
42 Bola kebu i da magetaꞌaꞌavaiga Iesu ꞌatamananina ꞌwaineye i miamiaga i ꞌiaweni ꞌaiseneye i nago tamu ꞌawasasa kebu tomotoginaga ꞌwaineye bei i veluꞌui. Begaidi tomotoga i lualeni i nago bei i veluagai i talabodebodeni i vo, Kebu ꞌu na nagoga mali ꞌawalawa ꞌwaidie, side bei Kafaneomi ta na miamia.” 43 Nika Iesu i vo, ꞌAtamana ꞌifwaidi wata ꞌwaidie a na nago Vala ꞌAtumaina Yaubada tomotoga i na veimeyemiga faifaina a na lauꞌage, folovanina faifaina Yaubada i vetuneku.” 44 Bega i nago me Diu yadi ꞌawalawa matatabuna ꞌwaidie i lauꞌage-vuvua ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie.

4:4: VeL 8:3

4:5-7: Ion 12:31,14:30

4:8: VeL 6:13

4:9-10: Same 91:11-12

4:12: VeL 6:16; 1 Kol 10:9

4:13: Ibu 2:18,4:15

4:18: Ais 61:1-2

4:25: 1 Kin 17:1-24,18:1

4:27: 2 Kin 5:1-14

4:33-34: Mad 8:28-29; Ion 6:69; Luk 8:28

4:41: Mad 8:28; Mak 3:11-12