Pauro Munom Ganom I Boi Roma Ari Moingi Tei De Erome
Ena Pauro yaromi iki birom ori Korin tei moiro ari fi ki si teinga Roma tei moinga yokamai munom ganom i boi erome. Boi erere opai ta kam i Fipi oparomi tongoro ena oparomi iro Roma tei furo ari erome.
Ena fiyo! Iki birom ori Roma i iki birom ori wom dungoro ena Roma ari kiapanom bengua yai ori i Roma tei moime. Ari yokama bei moiro yai ori kam i “Sisa” diro daimie.
Ena Pauro “Na Roma tei furo ari fi ki si teinga yokamai akire di erowaikoro ena yokamai erowai tere moraime,” diro munom ganom i boime. Yaromi kam i ama boime: No yokamai mangi tei moipunga muruwo bianom bepunba “No yo tere morapune,” dire kokonan bepunga i faikeme. No yokamai Yesu towane fi ki si towapunga ena Yai Gumam no bianom bepunga kore dere “No yokamai yo tere moimie,” duwame. Pauro yaromi ka i epe boime.
1
Na Pauro. Yai Gumam na unam boiro “Na ewi dowaikoro ena ne fure na gunam kanam di mari dowane,” diro gunom boi narongua ena na Kirisito Yesu nuwi kokonan gan moiye.* Ap 9:15; 13:2; Gar 1:15 Komariki Yai Gumam okom koi dere ari kam mapunom di mari deinga yokamai “Na gunam kanam i awi dowaiye,” di erongoro yokamai kam mapunom yo tongua boime.* Ro 16:25-26; Tai 1:2 Gunom kam i Yai Gumam wam kam wayom i di mari dome. Ena wam yaromi kui nongua yaromi no awanoma yai ori Dawiri gauwom moiro yai kawom u mari fume.* Mt 1:1; Ro 9:5; 2 Ti 2:8 Te Yai Gumam “No yokamai ‘Na wanam na moiki tei ma dere mangi tei ungua te yaromi kuiam i yo tere moime,’ duwaime,” diro wam goingua yoporam boi tongua arirongoro yaromi nenen wam moingua iran i mari de norome. Ena yaromi nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito moime.* Ap 13:33 Yai Gumam bei moiro Kirisito di tongoro ena na yaromi nuwi kokonan bei towaro benaika yaromi kokonan ori narere nawi dongoro na fure “Ari man man muruwo moinga yokamai fi ki si tere Yai Gumam giramdi dourom boraime,” diro unom boi ereiye.* Ap 26:16-18; Ro 15:18; Gar 2:7-9 Te Yai Gumam “Ari munmane Yesu Kirisito gama moraime,” diro unom boinguamere epe ne yokama ama unom boi erome. Ena Yai Gumam bei moiro ne yokama muruwo iki birom ori Roma tei moinga mun fi erero “Ne yokamai yo tere moraime,” diro unom boi erongua iran i na ne yokamai munom ganom i boi ereiye. Ena “Nonon nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito yo morom bei nokapu de erere te bei wira di erowaipire,” diro na nem wam surai ka make ei ereiye. * Nam 6:25-26
Pauro “Na iki birom ori Roma tei naiye,” dume
Koma na ka i epe duwaro beiye. Ari yokamai man koro koro moinga muruwo mora finga i ne yokamai Kirisito fi ki si teinga ena Yesu Kirisito akire di narongoro na Yai Gumam mun fi teiye.* 1 Te 1:8 Na nomanenam yoporam boiro Yai Gumam nuwi kokonan bei tere wam gunom kam di mari deikoro ena Yai Gumam bei moiro na ka duwaika i kawom mukom fanangua opon di erowame. Kawom, Yai Gumam mora fingua na kakom kakom ne yokamai kanom daire * Ef 1:16; Fir 1:8; 1 Te 2:5, 10 10 ka make ei teiye. Ena na “Yai Gumam firangua na furo ne yokamai moraingi tei unaika konom i mari dowangua epena unaiye,” diro ka make ei teiye.* Ap 19:21; Ro 15:23, 32 11 “Na epe bei moraikoro Yai Gumam Murom Sumuna bei nokapu de erere ne yokamai nomanenom bei erowai te erowame,” diro na yoporam boiro ekanero mun firaiye. 12 Ena na ka dika mapunom i epe: Na ure ne yokamai akire di erere nomanenom bei erowai towaikoro te ne yokamai bei moiro na akire di narere nomanenam bei erowai towaime. Kawom, ne yokamai na Yai Gumam fi ki si teika mapunom mora firainga ena ne yokamai nomanenom erowai towame. Te na ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga mapunom mora firaika ena na nomanenam ama erowai towame. 13 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai kan kun daiyo! Komari kakom kakom na “Ari Yura ari moikeinga koro koro moinga yokamai akire di ereika yokamai Kirisito dourom boingoro ena na te Kirisito kanupuka mukom fainguamere epe na furo Roma ari moingi tei furo akire di erowaika yokamai ama Kirisito dourom boraingoro mukom ama fanamie,” diro ne yokamai moraingi tei unaipa tai ta na konam si fere de narome.* Ap 19:21 14 Te Ari Wanopanom tai ta ta na akire di narongua ena na bei moiro tai mokom bai towaika kounom beikeipa na Giriki ari te ari Yura ari moikeinga yokamai te ari mapunom finga yokamai te ari mapunom fikeinga yokamai te ari yai opai muruwo akire di erowaiye. 15 Ena iran na nomanenam koi moko ungua iran i na u ne Roma ari yokamai moingi tei uro Yai Gumam gunom kam ama di mari de erowaiye.
Yai Gumam gunom kam i erowai tome
16 Ena na Yai Gumam gunom kam di mari deika ena Yai Gumam bei moiro ari fi ki si teinga yokamai yoporam boiro akire di erongoro yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie. Yaromi furo yoporam boiro Yura ari koma akire di erere kakom kakom moi kuwom suwainga mapunomom eromba te ari Yura ari moikeinga yokamai ama akire di erere kakom kakom moi kuwom suwainga mapunomom erongua ena na mora fikai Yai Gumam gunom kam i ka nokapu wom dungoro kam i di mari deiye.* 1 Ko 1:18-24; Ap 13:46 17 Ena no yokamai Yai Gumam gunom kam fire mora fipunga gunom kam i Yai Gumam “No yokamai yo tere moraime,” diro bei norongua mapunom i mari de norome. Te kam mapunom i epe dume: “Nenta Yai Gumam fi ki si tere furo Yai Gumam mapomdi tei arere yo tere moingua yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe dunguamere epe no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga ena Yai Gumam yo tere moipunga mapunom bei norome.* Ro 3:21-22; Hap 2:4
Ari yai opai muruwo Yai Gumam mounom wako teimie
18 Ena ari yai opai niki dongua mapunom beinga yokamai bei moiro ari ta Yai Gumam kam mapunom kawomye di firainga konom si fere de ereingoro ena Yai Gumam kamundi tei ma dere furo ari bianom faingua te niki dongua mapunom beinga yokamai niki de fi erere ipu si erowame.* Ef 5:6; Kor 3:6 19 Te ari yokamai “Yai Gumam mapunom muruwo firapune,” dingoro ena yaromi mapunom muruwo i mari de eromba yokamai dourom boikeinga ena Yai Gumam bei niki de erome. Yai Gumam nenen mapunomom i mari de erowangoro ena “Kanapune,” duwainga kanaime.* Ap 14:15-17; 17:24-28 20 Kawom, komari wom Yai Gumam man kamun te tai kan muruwo bei engoro ena kakom tei te moi winga epena ama ari yokamai yaromi yoporam boingua goukengua mapunom te Yai Gumam kawom moingua mapunom toren nokapu wom kanime. Yai Gumam mapunomom i okonom murom kankeimba yokamai inokore eiro mapunom i firaimie. Yai Gumam tai kan muruwo bei engua ena ari yokamai Yai Gumam mapunomom i firaime. Ena iran yokamai fu Yai Gumam okom muromdi tei furo “No yokamai bei moiro ne yoporam boinga bo te ne moinga mapunomom fikepune,” epe di towainga i faikemie.* Sam 19:1 21 Yokamai Yai Gumam fimba yokamai yaromi kam akire di tekere “Ne Yai Gumam kawom moine,” ama dikeime. Te yokamai mun fi teinga kam ama di tekeimba yokamai muruwo inokore unanan eiro te nomanenom du dire unanan fungoro kama sungua moingi tei ama fuka di erome.* Ef 4:17-18 22 Yokamai “No yokamai mapunom mapunom i muruwo fipune,” dimba yokamai du dinga yo dume.* Yer 10:14 23 Yokamai Yai Gumam goikengua yaromi kam akire di tekeimba yokamai furo ari goinga yokamai kuianom te kapuka yokama kuianom te nonkei kuianom te onopa kuianom tarom i kanom akire dime.* Diu 4:15-19; Sam 106:20
24 Ena iran ari du diro moinga yokamai mapunom dinepe dongua nomanenom tere benaro beinga te yokamai gai goinga mapunom nenen benaro beingoro Yai Gumam ema de erome. 25 Yokamai furo Yai Gumam kam mapunom kawom fi ki si teinga konom i ma dere fure kasu waneinga konom fime. Ena yokamai furo Yai Gumam tai kan muruwo bei engua yaromi nenen kam akire di tekeimba yokamai bei engua tarom i dourom boiro kanom akire dime. Te no ari yokamai kakom kakom Yai Gumam kam bawom di te morapungere i faname. I kawom.* Yer 13:25; 16:19-20 26 Ari yokamai epe beingoro ena iran i yokamai dinepe dongua mapunom benaro beingoro Yai Gumam ma de erome. Ena opai gan yokamai fure mapunom dinepe dongua beiro opai ta ta kau eime. Epe beinga i mapunom faikeme. 27 Te opai gan epe kau eingamere epe yai gan furo opai gan gere kau eire moinga mapunom ma dere furo yai gan kunei ne ereime. Yokamai epe beire gai goinga mapunom beime. Ena iran yokamai mapunom niki dongua epe beinga Yai Gumam “Na epe bei niki de erowaiye,” dunguamere epe yokamai nenen ganom kipi kaingua tarom i bei erome.* Lew 18:22; 20:13; 1 Ko 6:18 28 Ena yokamai bei moiro Yai Gumam mapunom kawom inokore eikeinga ena yaromi “Ne yokamai nomanenom niki de firainga konom wan moiyo!” dire ma de erongoro ena yokamai inokore niki dongua towane binomdi eime. 29 Ena yokamai tai niki dongua mapunom mapunom beinga moko iwa fume. Yokamai tai kan munmane ako neimba “Tai munmane wom inapune,” diro a kumo simie. Te yokamai ari suwo koropane bei niki de ereime. Te denom minom niki de finga “Ari tai ako neinga inapune,” di fime. Te ari ei goime. Te yokama arinoma kura boi ereime. Te yokamai kasu dire yai ta tarom gure ime. Te ari niki de fi ereime. Te yokamai mounom danom ka di ere moime. 30 Te yokamai ka i di mari dere ari koropane kanom bei niki de ere moime. Te Yai Gumam kianom fai tei moime. Te yokamai bei moiro ari kanom ka sime. Te yokamai kou kou mapunom beime. Te nenen kanom akire dime. Te yokamai nenen niki dongua mapunom koi i mari de moime. Te nenom manom giranomdi si deime. 31 Te mapunom niki dongua beime. Te “No yokamai epe benapune,” diro okonom koingamere epe beikeime. Ta ari koropane kanom fi erekeime. 32 Te yokamai mora finga Yai Gumam “Ari mapunom niki dongua bei moinga yokamai gorainga faime,” diro ka di guwo dungua mora fimba yokamai mapunom niki dongua kakom kakom bei moime. Te yokamai kanere ari ta yokamai mapunom niki dongua epe ama beinga kanere kanom bawom di iwa de erere ena yokamai mapunom niki dongua ori wom beimie.

*1:1: Ap 9:15; 13:2; Gar 1:15

*1:2: Ro 16:25-26; Tai 1:2

*1:3: Mt 1:1; Ro 9:5; 2 Ti 2:8

*1:4: Ap 13:33

*1:5: Ap 26:16-18; Ro 15:18; Gar 2:7-9

*1:7: Nam 6:25-26

*1:8: 1 Te 1:8

*1:9: Ef 1:16; Fir 1:8; 1 Te 2:5, 10

*1:10: Ap 19:21; Ro 15:23, 32

*1:13: Ap 19:21

*1:16: 1 Ko 1:18-24; Ap 13:46

*1:17: Ro 3:21-22; Hap 2:4

*1:18: Ef 5:6; Kor 3:6

*1:19: Ap 14:15-17; 17:24-28

*1:20: Sam 19:1

*1:21: Ef 4:17-18

*1:22: Yer 10:14

*1:23: Diu 4:15-19; Sam 106:20

*1:25: Yer 13:25; 16:19-20

*1:27: Lew 18:22; 20:13; 1 Ko 6:18