1 Taita ateva ararina ateae ta Ananaeas me vausenna ateva ta Sapaera, lalu ghe tau vella tuku kosairarua ateva laghe poliela. 2 Apos 4:34-35.Ananaeas me vausenna ateva lalu ghe ghaa oghila kasina viliki veu. Ananaeas ghe laoaa sio nonga kasina viliki veu ta apostolo atoa.

3 Jon 13:2.Vara me Pita ghe uela ta Ananaeas va, “Vaalua me utau vella Satana eapasula urunguitanim ateva me angu kamela Spirit Manga ateva, me angu ghaa oghila kasina aipolipoli tale kosa ateva? 4 Nau ghe asoaso kosami ia, ughe ghelei aloannaam etana, me nau ughe aitaueiniela me laghe poliela, viliki veu ghe unem. Me vaalua me ughe aloannala tani mene ghelei evalua o? Karika ukamekame nonga taumattu ngatoa, ta ukamekame tee God.”

5 Nau Ananaeas ghe nongola, ghe matela me ghe katuula. Kinatama nimatautu ghe ghaala taumattu ngatoa laghe nongola sa ateva ghe lutula. 6 Vara me aliki taita atoa laghe kupi sso mae me laghe ghiisainiela me laghe sauela, me laghe lao sio tani kaieinia.

7 Koti erooroo kotolu aoa ghe lange sio me vausenna ateva ghe kupi ssola. Karika ghe kilala sa ateva ang ghe lutula. 8 Pita ghe kolomiela va, “Auliaala etaghi, va isaa nonga oia aipolipoli tale tuku kosa ateva?”

Me ghe liula me ghe uela va, “Ue, nim isaa nonga o.”

9 Pita ghe uela etana va, “Vaalua amalu aloanna tani kame kapuna Spiriti eteva Vau eteva? Tarala! Lo atoa la lao sio tani kaiaa taitanim ateva, ila etapaa ngatamana, me aue la mene sau teeio.”

10 Me katengaata nonga ta vause ateva ghe matela me ghe katuula ta liue kkena Pita. Aliki taita atoa laghe sso mae me laghe saopiela ta ang ghe matela. Laghe sauela tani laa kaiaa valainia ta taitanna ateva. 11 Kinatama nimatautu ghe lutula ta tau ngaiesoa ngatoa, me see ila lo atoa laghe nongola llo kiukiu.

12 Apos 2:43; 14:3.Ta ngetaira apostolo atoa, oroieili niaimatootoongana me mirikolo laghe gheelei. Tau ngaiesoa ngakapa atoa laghe tokatoka aitauaa tale varanda ngateva laghe asease Solomon etana. 13 Lo atoa karika tau ngaiesoaa ila laghe maamatautu tani mae aitauaa tee tau ngaiesoa ngatoa, me karika, ta taumattu ngatoa laghe oneoneainila. 14 Me oroieili taita me vause laghe aiesoaala ta Vau ngepona ateva laghe lao aitauaa tee sio kapuna atoa. 15 Taumattu ngatoa laghe tarala oroieili voto apostolo atoa laghe gheelei, o laghe sausau tau sessa atoa laghe ghoa aalokoila tapaa salana tale aisalo me tale komo va nau Pita ghe kasukasu emaemae, tootoona ateva ghe tulila. 16 Oroieili taumattu ngatoa tanganueira kalakalaa eJerusalem, laghe maemaeaa tau sessa atoa me lo atoa raroai etoa laghe ghelei saasakieinila, ila akapa laghe maamasina.

17 Namu ngateva ta pristi etoa me kapuna akapa atoa, ila elome tale pati eteva ta Sadiusi, laghe nannaa saasakiaa tee apostolo atoa. 18 Liuna avalua o me laghe kunela apostolo atoa, me laghe atokaila ssola tale ale mata voovoo. 19 Apos 12:7-10.Nau eleivoo ensolo ateva kapuna ia Vau ngepona ateva ghe otila atamana atoa tale ale mata voovoo ateva me ghe kupieinila ghoala. Me ghe uela va, 20 “Am kasula, me am laa tingina tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva me am ppooaa ta taumattu ngatoa inangari tale ia oia maulue ateva.”

21 Elue talaua poopooa tale mene kateva nau laghe ssola tale ale ngeleka atiulu tale ale manga, nongina ensolo ateva ghe auliaala etaira, me laghe tiuaala tani apasunga ta taumattu ngatoa.

Vara me namu ngateva ta pristi etoa me kapuna atoa laghe kolo aitauaala kansolo atoa, namu ngatoa ta natuna atoa Israeli. Laghe suu lao sio inangari tale ale mata voovoo va la maeaa apostolo atoa. 22 Nau polisi etoa tale ale manga ateva laghe rekataala tale ale mata voovoo, laghe tara luulala. Laghe oghi lao sio tani auliaa va, 23 “Ale mata voovoo ateva kaakavati emasinaaili ia, tee tau ngai toitoi etoa la tiitingina etapaa ngatamana. Nau ami otila karika ami tarala toa elome.” 24 Nau laghe nongola kiukiu namu ngateva ghe aaitoiaa polisi etoa tale ale manga ateva, me namu ngatoa ta pristi etoa laghe annaa sossolaa va sa ateva aue elutu.

25 Kateva taumattu ghe mae sio etaira me ghe uela va, “Am nongola! Taumattu am ghe atoka ssola tale ale mata voovoo, ila tale ale manga ateva la sso aapasunga ta taumattu ngatoa.” 26 Liuna avalua o, polisi etoa me lo ateva ghe aitoieinila laghe ssola tani kuneila, karika laghe karatainilala poli laghe maamatauta taumattu ngatoa, va la rau kumla arova la uvi apostolo atoa.

27 Nau laghe maeainila sio tale liu niaisakei, namu ngateva ta pristi etoa ghe tiuaala tani kolomila. 28 Mat 27:25.Ghe uela va, “Ami ghe tau aatu sio inangari sarasarakana va karika am mene laa ghapasunga see tale ararina ateae ia o taumattu ngateva. Me karika, ta ngam ghele rooa ngakapa seela eJerusalem, me am aaliu teeiemami va ami, ami ghe uvi emateala.”

29 Apos 4:19.Vara me Pita ghe ghaala liuira apostolo atoa tani liu inangariira, me ghe uela va, “Ami nongo usilaa nonga God me karika taumattu. 30 Kapuira Goto ateva tuvuita atoa ghe totula Iesu tale nimate. Ia o am ghe avukalaie saela tale aikotoo. 31 Apos 2:33-34; Ips 1:20; Hib 2:10; 12:2.Ia God ghe asaesaeala me ghe atokaiela tale pai muenna ativilau va ia Vauita ia me tau ngai asaangiita ia, tani taula ninna ngaioghioghiaa me nikkaluaa kaluira ssavoto Israeli etoa. 32 Ami tee ami aauliaa voto oio, me tee Spirit Manga ateva, ia o God ghe nim taue lao sio ta lo atoa laghe nongo usilainiela.”

33 Nau laghe nongola llo ghe sessailala etaira, me laghe aippooa ngaitauaala tani uvi ematela. 34 Me kateva etaira ghe tingina saela, ararina ateae ta Gamaliel, ie tee Paresi ia, tau ngai aapasunga ia tale inangari nipaopao me taumattu ngakapa atoa laghe oneoneainia, ghe uela va, “Tau vellala me la kasu mua.” 35 Me ghe uela etaira va, “Am taumattu nge Israeli etoa, am paniem arova am aaloanna tani ghelei righi voto etaira. 36 Apos 21:38.Poli kasina nau ang ghe lange sio taumattu ngateva ghe tingina saela, ghe poppooaa va ia namuu ia, ararina ateae ta Tiudas. Ghe ghaala kapuna ghaata ai (400) taumattu. Me aRom atoa laghe uvi emateala me kapuna atoa laghe ilou reerekataa seela. Uunguaaira ghe nim kapala. 37 Emuli etana, Jiudas nge Galilii ghe mene kaurekatila, ta nau nimene ghelei sensis, me oroi taumattu ghe mene usiela. Vara me laghe mene uvi emateala. Me kapuna atoa laghe mene ilou reerekataa seela. 38 Liuna avalua o me tale lo ateae oia niaisakei aghaauliaa etaimim va am tau vellala me la kasu, ta arova nim uunguaaira taumattu ngatoa, aue enim peisaane. 39 Va arova kanna God, karika am rooroo tani paola. Am rau nim aiuvii tee nonga God.” Me ila akapa laghe aimuli teela inangarina Gamaliel.

40 Apos 4:18.Laghe kolola apostolo atoa laghe kupi ssola, me laghe uela va la parula me laghe uela etaira va karika la mene laa ppooaa see tale ararina ateae Iesu, me laghe sungi vellala.

41 Mat 5:10-12; 1 Pita 4:13.Nau laghe kasula laghe masimasila, poli God ghe tarailala va la rooroo tani ghaa nimmarikana tale ararina ateae Iesu. 42 Tale nau ekapaaili elome tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva me tale ale akapaaili, apostolo atoa karika laghe ruula tani ppooaa me apasunga va Iesu Mesaea ia.