14
Herot ghe annaa va Jon tau
ngai aasuu ia ta Iesu
(Mak 6:14-29; Luk 9:7-9)
Isaa o nau, gavana ngateva Herot ghe nongonongo kiukiuna Iesu. Me ghe uela ta kapuna tau ngai uungu etoa va, “Ia oka taumattu ngateva Jon tau ngai aasuu ia etana ghe mene totula tale nimate! Liuna avalua o me sarasarakanaaili ia tani ghelei mirikolo.”
Lev 18:16; 20:21; Luk 3:19-20.Poli emua akasina, Herot ghe suula inangari me laghe poso atokala Jon me ghe iriela me ghe atokaie ssola tale ale mata voovoo poli Herodias, vausenna ia tuena ta Pilip. Poli Jon ghe ue ta Herot va, “Karika masina ta ughe lai sariela.” Mat 21:26.Herot ghe anna tani uvi ematea me poli ghe maamatauta taumattu ngatoa ta ila laghe ue va Jon propete ia, liuna avalua o me karika ghe roola tani uvi ematea.
Nau eteva ghe rekatala tani nnaa nau eteva Herot ghe lutula etana, natuna vause ateva Herodias ghe ssiiuaala ta mataira Herot me kapuna atoa, me Herot ghe masimasiangailiiela, me ghe auliaala inangari nialokoi me ghe aulia ngakoronnaailiila etana va aue etaula saa voto aue ekolomi. Me kinna ghe auliaa tau lao sio ninanna ngateva me ghe uela va, “Ghaine arau aghaloanna uruna ateva Jon tau ngai aasuu ia tale tivilau terei.” King ghe alousiusila, me poli ghe gheleila inangari nialokoi eteva ta mataira namu ngatoa, ghe auliaala va la taula llo ghe kolomila. 10 Me ghe suula soldia ngatoa me laghe sai pulela alona atiulu Jon tale ale mata voovoo. 11 Laghe sau lao sio uruna ateva Jon tale terei etivilau me ghe taue lao sio ta aliki vause ateva. Ghe ghaaiela me ghe laoainie sio ta kinna. 12 Kapuna disaepolo atoa Jon laghe mae sio tani ghaa vaulanna ateva Jon me laghe lao sio tani kaieinia. Me laghe lao sio tani auliaa ta Iesu.
Iesu ghe anginila ghalima airari (5,000) taumattu
(Mak 6:30-44; Luk 9:10-17; Jon 6:1-14)
13 Iesu ghe nongola isaa o voto ghe lutula me ia nonga me disaepolo atoa laghe aikaaila tale paanaka ateva tani lao tale vaara. Nau eteva taumattu ngatoa laghe nongola, laghe kasu vulila masalikiira me laghe kasuaala tani laa ghaimuli teeia. 14 Nau Iesu ghe ssola elae, ghe tarala oroieili taumattu ngatoa. Ghe alousiusi teeilala me ghe ghelei emasinailala tale aneira isiki.
15 Auena sinaka ateva ghe suu me disaepolo atoa laghe lao sio etana me laghe uela va, “Voto ateva oia vurunganna ia, me ange aaitarrauii. Sungi vella taumattu ngatoa me la lao tale masaliki taumattu etana me la laa poli righi aneira inana.”
16 Iesu ghe liula me ghe uela va, “La rooroo tani toka. Am taula righi inana, me la nama.”
17 Disaepolo atoa laghe uela va, “Ami posoposo ghalima nonga verete me ghalua kko.”
18 Iesu ghe uela va, “Am maeaa sio etaghi.” 19 Mat 15:35-39; Mak 8:6-10.Me ghe auliaala ta taumattu ngatoa va la toka sio tale rarrasa me ghe ghaala verete ghalima me kko alua, me ghe taatara saela epona liu me ghe kaili emasina saela, me ghe pirila, me ghe tau lao sio ta disaepolo atoa me ila laghe lao sio tani aikoita ta taumattu ngatoa. 20 Laghe namanamala me ghe ssoilala, me disaepolo atoa laghe kaai esokosokoiaala kasangaulu ghaluae (12) laka tale tapiri nginana ghe oghila. 21 Lo atoa laghe namanamala ghe roola ghalima airari (5,000) taita, karika iraira tee vause me aliki etoa.
Iesu ghe kasula epona tale paamanu eteva
(Mak 6:45-52; Jon 6:15-21)
22 Gheania nonga ta Iesu ghe auliaala va kapuna disaepolo atoa laghe aikaai tale paanaka ateva, me laghe muemue lao ta pai kativilau me ia ghe sungi velu mua taumattu ngatoa. 23 Luk 6:12; 9:28.Vara ghe sungi vellala, me ie nonga ghe saela tale motouru tani looloo sae. Ie nonga, me ghe aitarrauiila. 24 Paanaka ateva ang ghe mala masau ghoala me kotoo atoa angila ghe uviuvia poli laghe sousou kuukuu eteva.
25 Elopai me Iesu ghe laa ghoa rekata etaira ghe kasukasu epona tale paamanu eteva. 26 Luk 24:37.Nau eteva disaepolo atoa laghe taraiela ta ghe kasukasu epona tale paamanu ghe moi saasakieinilala me laghe ue va, “Raroai ia!” Me laghe aaipiia poli laghe maamatautu.
27 Me gheania nonga ta Iesu ghe sama teeilala, me ghe uela va, “Am rau mene annaa, ta aghi oia. Am rau mene matautu.”
28 Me Pita ghe uela ta Iesu va, “Vau eteva! Arova koronna va io Iesu, uauliaa mae etaghi me akasu mae etam epona tale paamanu.”
29 Iesu ghe uela va, “Kkure sio mae.”
Me Pita ghe kkure vulula paanaka ateva me ang ghe kasukasu elaolao ta Iesu epona tale paamanu. 30 Me vara ghe tarala kotoo ateva me ang ghe maamatautu me ang ghe lullusu me ang ghe kolokolo, ghe ue va, “Vau eteva, asaangieghila!”
31 Mat 8:26; Mak 4:39.Gheania nonga ta Iesu ghe ssuuaala nimane me ghe kunela Pita me ghe uela va, “Ghaunaaili unem niaikaaiaa. Vaalua me eghaaghalua nannaam?”
32 Me nau eteva lalu ghe saesaela tale paanaka ateva me kuukuu eteva ghe kapala. 33 Me lo atoa tale paanaka ateva laghe kkaueiniela, me laghe ue va, “Koronnaaili va Natuna io God.”
Iesu ghe ghelei emasinala tau sessa atoa eGenesaret
(Mak 6:53-56)
34 Laghe ose longotila me laghe kautula tale distriki eteva eGenesaret. 35 Nau eteva taumattu ngatoa tale ia o masaliki eteae laghe tara kilala Iesu, laghe suula inangari ta mene katoa masaliki me taumattu ghe maeaa sio kapuira tau sessa etana. 36 Mat 9:20-21.Me laghe tani kookolomi ekorokorongana ia va etau velu tau sessa atoa me la nim poso sama ghinnanina. Lo atoa laghe posoposo sama ghinnanina Iesu laghe maamasina.

14:3: Lev 18:16; 20:21; Luk 3:19-20.

14:5: Mat 21:26.

14:19: Mat 15:35-39; Mak 8:6-10.

14:23: Luk 6:12; 9:28.

14:26: Luk 24:37.

14:31: Mat 8:26; Mak 4:39.

14:36: Mat 9:20-21.