15
Yesu Kirisito goiro te arome
Ena, na arinamao, koma na gunom kam ne yokamai di mari de ereikoro ena ne yokamai ka i firo a ki si moimie. Ena “Ne yokamai ka i tokoi firaime,” diro na ka di erowaiye. Ena ne yokamai gunom kam na di mari de ereika kawom firo fi ki si morainga ena Yai Gumam akire di erowangoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei naimba fi ki si moikenainga Yai Gumam niki de fi erowame. Ena na gunom kam firo a ki siro kam i mapunom koma ne yokamai nuwi si ereiye. Komariki Yai Gumam kam mapunom ikai tei boingamere no bianom faingua Kirisito epe goi norome.* Ais 53:8-9 Goingoro man si eingoro ena aro kakom suraiye fungoro komariki Yai Gumam kam mapunom ikai tei boingamere Yai Gumam epe akire di tongoro arome.* Lk 24:46; Ap 2:24-32 Arere nenen imari dongoro ena koma Pita yaromi kanungoro te okome Kirisito gama okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai ama kanime.* Lk 24:34; Mt 28:16-17 Ena okome ari munmanewom epemere 500 fi ki si teinga yokamai kuku boiro yaromi ama kanime. Yokamai kanero epena munmane yokori moimba suwo koropane goime. Ena okome yai Yemesi kanungoro te okome ta Yesu ewi dongua finga ari yokamai muruwo yaromi kanime.* Lk 24:36 Ena okome wom na niki oriwom deika yaromi kaniye.* Ap 9:3-6; 1 Ko 9:1 Koma na Yesu fi ki si tekeika na Yesu fi ki si teinga yokamai bei niki de ereika ena epena Yesu ewi dongua finga yokamai suna tei na yai ori moikeiye. Kawom, ari “Yesu nawi dekeme,” duwainga i faimba* Ap 8:3; Ef 3:8; 1 Ti 1:15 10 Yai Gumam bei nokapu de narongoro ena yaromi kokonanom nokapu beiye. Te Yai Gumam bei nokapu de narongua mapunom i ako sikeme. Tamanume. Ari Yesu ewi dongua finga yokamai kokonan ori beimba na nanan kokonan orinan beiye. Na epe beipa na towane beikeiye. Na te Yai Gumam gere kokonan nokapu bepune.* 2 Ko 3:5; 11:23 11 Ena iran na kokonan bei moipo Yesu ewi dongua finga ari suwo koropane kokonan bei moipo i tai ori dikemba no gunom kam di mari de eropungoro ne yokamai firo fi ki singa i tai ori dume.
Okome kakom goinga yokamai tokoi arowaime
12 Ena no yokamai “Kirisito goiro tokoi arome,” di mari dopunga ta bengoro ne yokama suwo koropane “Ari goinga tokoi arekenaime,” epe dime? 13 Ne yokamai “Ari goinga tokoi arekenaime,” dinga ka i kawom duwainga ena Kirisito goingua tokoi arekeme. 14 Te Kirisito arekengua ka i kawom duwainga ena no kanom ne yokamai di mari de erowapunga i faikenangoro te ne yokamai fi ki si teinga i ama faikename. 15 Te no yokamai “Kirisito goingua Yai Gumam akire di tongoro arome,” di mari dopunga ne yokamai “Ari goinga tokoi arekenaime,” dinga i kawom duwainga ena “Yai Gumam Kirisito akire di tongoro arome,” diro no kanom dupunga i kasu dupune.* Ap 1:22; 4:33; 5:32 16 Kawom, ari arekenainga ena Kirisito ama arekeme. 17 Ena Kirisito arekenangua no yokamai fi ki si teinga i faikenangoro Yai Gumam bianom faingua kore de norekename. 18 Te Kirisito arekenangua ari Kirisito fi ki si tero okome gorainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga ikenaime. 19 Te no yokamai mangi tawa moipunga kakom i towane Kirisito bei nokapu de norongoro ena okome no gorapunga kakom Kirisito bei nokapu de norokenangua ena ari no kanom kawom firaimie.
20 Ena “Kirisito arekeme,” duwaimba kasu dime. Kirisito goingua Yai Gumam akire di tongoro arome. Yaromi koma arongoro ena okome Yai Gumam ari goinga akire di erowangoro arowaime.* Kor 1:18; 1 Te 4:14 21 Te yai ta tai niki dongua bengua ena Yai Gumam “Ari yai opai muruwo goraime,” dungoro ena ari muruwo goime. Te yai ta kakom kakom tai nokapu bengua Yai Gumam “Ari yai opai muruwo gorainga tokoi arowaime,” dungoro ena ari muruwo arowaime.* Ro 5:12, 18 22 Ena no yokamai muruwo yai Adam gama moipunga yaromi goinguamere no ama goipunba no yokamai Kirisito gama morapunga yaromi goiro tokoi aronguamere epe no ama arowapune. 23 Arowapunba Yai Gumam ari akire di erowangoro arowainga kakom engua unangua ari arowaime. Kirisito koma arongoro ena okome mangi tawa unangua kakom tei no yokamai Yesu gama moipunga goipunga arowapune.* 1 Te 4:16 24-26 Ena Kirisito ari yai opai muruwo kiapanom bei moingoro te Yai Gumam Kirisito kiama muruwo bire erowame. Kiama muruwo bire ere gounangoro ena ari goinga mapunom ama gouname. Kakom tei Kirisito ari gaman kiapanom beinga yokamai muruwo te murom niki deinga kiapanom beinga yokamai muruwo te ari ori beinga yokamai muruwo Yai Gumam niki de fi teinga yokamai bire erowangoro yokamai yoporanom boingua i gouname. Ena nem bei moiro “Ne ari muruwo kiapanom bei ero!” di towangoro ena tai kan muruwo gouname.* Mt 22:44 * Rew 20:14; 21:4 27 Ena Yai Gumam kam mapunom boingamere
Yai Gumam bei moiro Kirisito tai kan muruwo towangoro kiapanom bename.
epe boime. Te yokamai “Kirisito tai kan muruwo kiapanom bename,” boimba no mora fipunga Kirisito Yai Gumam kiapam beikename. Tamanume. Yai Gumam Kirisito okomdi tai kan muruwo towame.* Sam 8:6 28 Yai Gumam Kirisito kiama muruwo bire erowangua ena Kirisito tai kan muruwo kiapanom beire ena “Yai Gumam tai kan muruwo kiapanom bename,” diro “Ne na kiapanam bei naro!” di towame. Ena iran Yai Gumam towane no Ari Wanopanom moramie.
29 Ena Yai Gumam gama suwo koropane moiro nuwi buikeime. Ena yokamai goinga ena ari yokori moinga yokamai suwo koropane goinga yokamai kanom fire “Nuwi burapune,” diro nuwi buime. Ena ari goinga tokoi arekenainga ari nuwi buikeinga goinga yokamai kanom fire “Nuwi burapune,” di firo nuwi buinga i faikeme. 30-31 Na arinamao, ne yokamai no Ari Wanopanom Kirisito Yesu fi ki si teinga na mun fiye. Ena na mun fika na kawom duwaiye. “Aro kakom kakom ari nai gorainga ena ‘Epena kakom goraiye,’ di fiye,” epe kawom di ereiye. Ena ari goinga arekenainga ari kakom kakom ari noinainga ta bengoro no tongi kipune? No goipunga arekenapunga ena tongi napunga i faimba no tongi kipune.* 2 Ko 4:10-11; 11:26 32 Te ari goinga yokamai tokoi arekenainga na Efesasi akai tei moiro Yai Gumam kokonan beika ari non biyom moingamere epe moinga yokamai niki de fi narere nai gorainga meina ikenaiye. Te ari goinga yokamai tokoi arekenainga ena ari suwo koropane “No yokamai kakom gurom towane moiro gorapunga ena no tai inokore ei fipungamere epe benapune,” dinga i kawom dime.* 2 Ko 1:8 33 Te ari tai nokapu beinga yokamai fu ari tai niki dongua beinga yokamai moingi tei furo yokamai gere morainga ena okome tai niki dongua beinga yokamai beingamere epe benaime. Ena ne yokamai tai niki dongua beikenaro beinga kan kenom beiyo! 34 Ena ne yokamai inokore nokapu eire tai niki dongua epena beinga beikeiyo! Ena na bei moiro “Ne yokamai gai goraime,” diro na “Ne yokamai suwo koropane Yai Gumam moingua mapunom fi kun daikeime,” di ereiye.
Ganom dinom goinga arowainga i mapunom ta dume
35 Ena ari suwo koropane “Yai Gumam tamere beiro ari goinga yokamai tokoi ariro erowame? Te yokamai arowainga ganom dinom tamere koiro inako dero unaime?” epe diro mina wakoime. 36 Ari epe dinga ka unanan dime. Ne yokamai kui mukom woinga inokorom goingoro ena nupunom nokapu fu diro mokome. 37 Te ne yokamai tai ipom towane woime. Ne yokamai arom te mapunom te tai ta ta woikeime. 38 Ena Yai Gumam inokore enguamere epe ne yokamai ipom ta woinga doi doi mokombo ne yokamai ipom ta woinga biamui mokome.* Yen 1:11 39 Tai ta ta muruwo yokori moinga yokamai ganom kapo kapo dumie. No ari ganom i ta dungoro te non kei yokamai ganom i ta dungoro te kapuka yokamai ganom ta dungoro te nuwi kapu yokamai ganom ta dumie. 40 Te kamundi tai aro kapa kuimokome dungoro te mangi tai dumie. Te kamundi tai keranom sungua tai i mapunom ta dungoro mangi tai ama Yai Gumam eken bengua i mapunom ta ama dume. 41 Ena aro i eken guwaiyom i mapunom ta dungoro te kapa i eken guwaiyom i nenta dungoro te kuimokome i eken guwaiyom i nenta dume. Te kuimokome nenen ta kou dongoro te ta feke dongoro te ta komureke dome.
42 Ena epewom Yai Gumam ari akire di erongoro goinga tokoi arowainga yokamai ganom dinom i mapunom ta koraime. Ganom dinom i man singa buramba tokoi arowaingai buikename. 43 Te ganom dinom i man singa kam faikemba tokoi arowainga kam ori fanamie. Te ganom dinom man singa yoporam boikemba tokoi arowainga yoporam ori boramie.* Fir 3:20-21 44 Te ganom dinom man singa yokamai mansinom ganom man simba tokoi arowainga Yai Gumam Murom arowainga ganom kiapanom bename. Epena no ganom dinom buraro beimba okome tokoi arowainga Murom kiapanom bengua ganom i mapunom ta korapune. I buikename. 45 Ena Yai Gumam kam boingamere
Koma yai Adam towane moime. Yai Gumam bei engoro ena yokori moime.
epe boingoro ena okome wom Adam yaromi moinguamere yai ta epe moiro u mari furo ari yai opai muruwo akire di erongoro tokoi arowaime.* Yen 2:7; Yo 6:63 46 Arowaimba ari ganom dinom Yai Gumam Murom kiapanom bengua koma u mari kumba ari ganom dinom buinga i koma u mari umie. Ena okome ari ganom dinom Murom kiapanom bengua u mari unaimie. 47 Te Yai Gumam mansinom gawa iro koma yai Adam bei emba yai ta okome ungua kamundi moiro dere mangi umie.* Yen 2:7; Yo 3:31 48 Ena Yai Gumam mansinom gawa ire koma yai bei engoro ena no yaromi gama moipunga yaromi moinguamere no epe moipunie. Te yai ta okome ungua kamundi dere mangi ungoro ena no yaromi gama morapunga yaromi moinguamere epe morapune. 49 Te Yai Gumam mansinom gawa ire koma yai bei engoro ena yaromi moinguamere no epe moipunie. Te epemere yai ta okome kamundi dere mangi ungua yaromi moinguamere no epe morapune.
50 Ena, arinamao, na ka duwaika fi goi iyo! No yokamai mangi ari moipune. Ena no ganom dinom Yai Gumam ari kiapanom bengua akai kinaime. No ganom dinom burangua ena ganom i fu tai kan muruwo buikenangua akaiyom kiname.* Yo 3:5-6 51 Ena na koma ka ta eke dongua di erowaika fi goi iyo! No yokamai Kirisito fi ki si topunga muruwo goikenapune. No suwo gorapunba suwo goikenapunba no muruwo ganom dinom mapunom ta korapune.* 1 Te 4:15-17 52 Kakom i unangua bero nokom duwangoro ena Yai Gumam bei moire ari goinga tokoi arire erowangoro ganom dinom mapunom ta koire tokoi buikenamie. Te no yokamai goikepunga ganom dinom mapunom ta ama korapune. Te okonom murom kene kene eire kuwe teingamere ganom dinom mapunom ta epe korapune.* Mt 24:31 53 Ena no ganom dinom goiro burangua i ma dowapune. Ena no ganom dinom mapunom ta buikero kakom kakom yokori morangua i korapune.* 2 Ko 5:4 54 Ena no ganom dinom goiro burangua i ma dere ganom dinom mapunom ta buikero kakom kakom yokori morangua i korapunga ena ari epena goinga mapunom gouname. Yokamai tokoi goikenaime. Goikenainga ena Yai Gumam kam mapunom boinga i mukom faname. Kam mapunom epe boingamere
No ari goipunga mapunom ime de norekenangua ena ari denom minom kipi kaingua mapunom i ama gouname.
epe boingoro* Ais 25:8 55 te Yai Gumam kam mapunom ta i ama boingamere
Ena goingamere epe tokoi okome goikenainga ena denom minom kipi kaingua mapunom i gouname. Te okome ari ganom kipi kairo gorainga faikename.
epe boime.* Os 13:14 56 Ena no bianom faingua noingoro gorapune. Te Yai Gumam ka di guwo dungua no mora fipunga bianom faingua tarom no ime de noromba* Ro 6:14, 23; 7:13 57 no Ari Wanopanom Yesu Kirisito tai bengua Yai Gumam akire di norongoro ena no ari goipunga mapunom ime de norekename. Ime de norekenangua ena Yai Gumam “Mun fi eropune,” di towapune.* Ro 7:24-25 58 Ena iran, na arinamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena ne yokamai Yai Gumam kam finga a ki siyo! Yoporam boire moiyo! Ena ne yokamai mora finga no Ari Wanopanom kokonanom beinga yaromi meina ne yokamai erowangua ena aro kakom kakom kokonanom i yoporam boire iyo!* 2 Kro 15:7; Fir 1:27; Rew 14:13

*15:3: Ais 53:8-9

*15:4: Lk 24:46; Ap 2:24-32

*15:5: Lk 24:34; Mt 28:16-17

*15:7: Lk 24:36

*15:8: Ap 9:3-6; 1 Ko 9:1

*15:9: Ap 8:3; Ef 3:8; 1 Ti 1:15

*15:10: 2 Ko 3:5; 11:23

*15:15: Ap 1:22; 4:33; 5:32

*15:20: Kor 1:18; 1 Te 4:14

*15:21: Ro 5:12, 18

*15:23: 1 Te 4:16

*15:24-26: Mt 22:44

*15:24-26: Rew 20:14; 21:4

*15:27: Sam 8:6

*15:30-31: 2 Ko 4:10-11; 11:26

*15:32: 2 Ko 1:8

*15:38: Yen 1:11

*15:43: Fir 3:20-21

*15:45: Yen 2:7; Yo 6:63

*15:47: Yen 2:7; Yo 3:31

*15:50: Yo 3:5-6

*15:51: 1 Te 4:15-17

*15:52: Mt 24:31

*15:53: 2 Ko 5:4

*15:54: Ais 25:8

*15:55: Os 13:14

*15:56: Ro 6:14, 23; 7:13

*15:57: Ro 7:24-25

*15:58: 2 Kro 15:7; Fir 1:27; Rew 14:13